Komunikadus
- 11 novembru 2025Mensajen iha okaziaun Aniversáriu Masakre Santa Kruz ba da-34 no Aniversáriu Loron Nasionál Juventude ba da-20Iha loron 12 fulan-Novembru tinan 2025, Timor-Leste komemora, aniversáriu Masakre Santa Kruz ba da-34 no Loron Nasionál Juventude ba da-20 — data ida ne'ebé estabelese hodi fó omenajen bá korajen no determinasaun joven timoroan sira ne'ebé, iha tinan 1991, hamriik ho dame ba liberdade no dignidade povu timoroan nian.hare tan
- 10 novembru 2025Declaração de S. Exa. o Primeiro-Ministro da República Democrática de Timor-Leste, Kay Rala Xanana Gusmão, sobre o falecimento de Robert DommO Governo e o povo de Timor-Leste estão profundamente consternados com o falecimento de Robert Domm, cuja coragem e determinação ajudaram a dar a conhecer ao mundo a verdade sobre a nossa luta pela autodeterminação.hare tan
- 06 novembru 2025Sorumutu Estraordináriu Konsellu Ministrus loron 6 fulan-novembru tinan 2025Aprova onahare tan
1 - autoriza, iha kuadru konstitusionál no legál, partisipasaun hosi FALINTIL – Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) iha misaun ida ba apoiu umanitáriu no protesaun sivíl iha Repúblika Filipinas - 06 novembru 2025Governu Timor-Leste Manifesta Solidariedade Ho Filipinas Hasoru Efeitu Devastador Husi Tufaun KalmaegiGovernu Repúblika Demokrátika Timor-Leste hato’o profundu solidariedade no sentidu kondolénsia ba Governu no povu Repúblika Filipinas, hafoin estragus makaas ne’ebé kauza husi tufaun Kalmaegi, ne’ebé hamosu inundasaun maka’as, destruisaun no ema mate ne’ebé trájiku iha provínsia sentrál sira país nian, liuliu iha provínsia Cebu.hare tan
- 04 novembru 2025Sorumutu Konsellu Ministrus loron 4 fulan-novembru tinan 2025Aprova ona:hare tan
✅ 1 - Proposta ratifikasaun Deklarasaun Admisaun Timor-Leste ba ASEAN.
✅ 2 - Ratifikasaun Akordu Kooperasaun iha Área Defeza entre Governu Malázia no Governu Timor-Leste.
✅ 3 - Autorizasaun despeza ba "Dezenvolvimentu kampu gás Greater Sunrise nian no atu garante katak kadoras ne'e dada mai Timor-Leste".
✅ 4 - Memorandu Entendimentu ho Governu Singapura, ba kooperasaun iha ámbitu edukasaun. - 30 outubru 2025INSS lansa Portál foun ba Empregadór sira — Deklarasaun Remunersaun nian sei hatama deit online hahú iha loron 1 fulan-Janeiru tinan 2026Institutu Nasionál Seguransa Sosiál (INSS) lansa ona portál foun ida ne'ebé asesivel ba públiku, ne'ebé fasilita relasaun entre entidades empregadoras ho Seguransa Sosiál no moderniza servisus ne'ebé fornese.hare tan
- 28 outubru 2025Governu Husu ba Populasaun atu Akompaña Xegada Prezidente Repúblika No Primeiru Ministru nian hafoin Timor-Leste nia Adezaun Plena ba ASEANGovernu husu ba funsionáriu públiku sira hotu no traballadór sira seluk Estadu nian, no ba públiku tomak, atu hamutuk iha selebrasaun nasionál ba Timor-Leste nia adezaun plena iha Asosiasaun Nasoins Sudeste Aziátiku (ASEAN), nune’e mós simu xegada Exelénsias Prezidente Repúblika no Primeiru-Ministru iha Dili. Governu konvida ema hotu atu partisipa hodi hatais kamizola ASEAN (Together We Rise) ka, hanesan alternativa, kamizola mutin ida.hare tan
- 27 outubru 2025Toleránsia Pontu iha loron 31 fulan-outubru tinan 2025, iha okaziaun selebrasaun "Loron Santu sira hotu " no "Loron Matebian sira hotu"Tanba ne’e, tuir alinea b) n. 2 no alinea d) n.o 6 husi artigu 7 Lei n.o 10/2005, loron 10 fulan-agostu nian, ne’ebé altera hosi Lei n. 3/2016, loron 25 fulan-maiu, no n.10/2023, loron 5 fulan-abríl, Primeiru-Ministru, liu husi Despaxu n.o. 22/PM/X/2025, loron 27 fulan-outubru, determina tuirmai:hare tan
Fó toleransia pontu iha loron 31 fulan-outubru tinan 2025, durante loron tomak.
2. Despaxu ida-ne’e abranje ba funsionáriu, ajente no traballadór sira hotu ne’ebé hala’o atividade iha servisu administrasaun direta Estadu nian, tantu sentrál ka desentralizadu, ka iha organizmu administrasaun indireta nian.
3. Rekursus umanus servisu públiku sira ne’ebé, tuir natureza atividade ne’ebé sira dezenvolve, tenke funsiona nafatin durante períodu ne’ebá, la inklui iha númeru anteriór
4. Sein prejuizu ba kontinuidade no kualidade servisu públiku ne’ebé atu presta, dirijente másimu sira husi servisu sira ne’ebé temi iha númeru anteriór, tenke promove izensaun ne’ebé hanesan ba devér asiduidade hosi rekursus umanus idaidak, iha loron ne’ebé sei determina ho loloos tuirmai.





1 

































