Komunikadus
- 20 fevereiru 2026Sorumutu Konsellu Ministrus loron 20 fulan-fevereiru tinan 2026Prezidénsia Konsellu Ministrushare tan
Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
Sorumutu Konsellu Ministrus loron 20 fulan-fevereiru tinan 2026
Konsellu Ministrus hala’o sorumutu, iha Auditóriu Kay Rala Xanana Gusmão, iha Ministériu Finansas, Dili, no aprova ona projetu Rezolusaun Governu nian, ne’ebé aprezenta hosi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, ne’ebé aprova Polítika no Planu Asaun ba Promosaun Ekonomia Tasi ida ne’ebé Reziliente no Sustentável iha Timor-Leste.
Ho aprovasaun ba Rezolusaun ida-ne’e, Governu estabelese vizaun polítika no estratéjia asaun Governu Konstitusionál IX ba setór ida-ne’e ba tinan sanulu oin mai, ho koordenasaun direta husi Primeiru-Ministru, ho apoiu husi Gabinete Fronteiras Terrestres no Marítimas, no mós Unidade Ekonomia Azul, hodi garante koordenasaun entre ministérius no parseiru relevante sira.
Polítika ne’e organiza bazeia ba eixu sira ne’ebé promove investigasaun no literasia kona-ba tasi, protesaun ba biodiversidade tasi nian, utilizasaun sustentável ba rekursus, inklui peskas, akuikultura, turizmu no enerjia renovável sira, nune’e mós reforsu ba transporte marítimu no dezenvolvimentu portuáriu. Prevee mós fortalesimentu hosi governasaun tasi nian, integrasaun hosi medidas hodi adapta ba mudansa klimátika no kriasaun mekanizmus finansiamentu, monitorizasaun no avaliasaun nian.
Ho desizaun ida-ne’e, Ezekutivu konsolida ninia kompromisu ba tasi nu’udar pilár ida hosi dezenvolvimentu nasionál, ho objetivu atu promove kriasaun empregu, hadi’a kondisaun moris hosi populasaun tasi-ibun sira no proteje ekosistema sira, iha kuadru kreximentu ida ne’ebé sustentável no inkluzivu.
*****
Konsellu Ministrus aprova projetu Rezolusaun Governu, ne’ebé aprezenta mós hosi Primeiru-Ministru kona-ba Konta Satélite Tasi nian.
Objetivu hosi Rezolusaun Governu ida-ne’e mak atu implementa Pilár 15 hosi Polítika no Planu Asaun Ekonomia Azul, hodi kria baze ba implementasaun Konta Satélite Tasi nian, nu’udar instrumentu estatístiku ne’ebé dezeña atu sukat ho rigór kontribuisaun hosi ekonomia tasi nian ba ekonomia nasionál.
Konta Satélite Tasi nian sei permite rekolla, organizasaun, no análize dadus kona-ba despeza públika no, iha etapa tuirmai, kona-ba atividade ekonómika públika no privada ne’ebé relasiona ho setór tasi nian, hodi integra informasaun ne’e iha Konta Nasionál sira. Ba ida-ne’e, Diresaun-Jerál Planeamentu Orsamentál no Institutu Nasionál Estatístika Timor-Leste, IP, servisu hamutuk ho Gabinete Fronteiras Terrestres no Marítimas, sei define metodolojia, indikadór ekonómiku relevante sira, no mós mekanizmu rekolla no prosesamentu dadus ne’ebé nesesáriu.
Prevee mós katak, iha prazu fulan neen nia laran hafoin rezolusaun tama iha vigór, sei aprezenta relatóriu ida ba Ministra Finansas no Primeiru-Ministru kona-ba pontu situasaun obra nian no roteiru ida ba estabelesimentu Konta Satélite Tasi nian, no mós konsolidasaun markadór orsamentál ba Ekonomia Tasi iha Orsamentu Jerál Estadu nian hahú hosi tinan 2027 ba oin.
*****
Konsellu Ministrus aprova ona projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta mós hosi Primeiru-Ministru, ne’ebé ho objetivu atu estabelese Bazes ba Ordenamentu no Jestaun Espasu Marítimu Nasionál nian, ho kriasaun enkuadramentu jurídiku ida ba organizasaun integrada no sustentável territóriu marítimu Timor-Leste nian.
Diploma ne’e define espasu marítimu nasionál no konsagra prinsípiu sira hanesan abordajen ekosistema, jestaun integrada no artikulasaun entre tasi no rai, hodi garante kompatibilidade entre uzu no atividade oioin. Prevee elaborasaun instrumentus ordenamentu nian, hanesan planu situasaun no planu alokasaun, no mós regulamentu kona-ba uzu privadu espasu marítimu nian liuhosi konsesaun, lisensa ka autorizasaun sira.
Ho medida ida-ne’e, Governu reforsa baze legál ne’ebé nesesáriu atu promove ekonomia tasi nian, garante protesaun ba ambiente tasi, no garante dezenvolvimentu ida ne’ebé ekilibradu no sustentável ba espasu marítimu nasionál.
*****
Aprova mós projetu Proposta Rezolusaun Parlamentu Nasionál nian, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Justisa, Sérgio de Jesus Fernandes da Costa Hornai, ba aprovasaun Tratadu Estradisaun ASEAN, instrumentu jurídiku ida ne’ebé ho objetivu atu hametin kooperasaun jurídika entre Estadus-Membrus hodi kombate krime transnasionál.
Tratadu ne’e estabelese prinsípius no prosedimentus ba entrega ema sira ne’ebé prokura ba efeitus/finalidade akuzasaun, julgamentu ka kumprimentu pena nian, hodi define infrasaun sira ne’ebé bele hetan estradisaun, hodi define kondisaun no fundamentu sira-ne’ebé obrigatóriu no diskrisionáriu ba rekuza, nune’e mós garantia prosesuál no umanitária sira ne’ebé bele aplika.
Tratadu ne’e asina hosi Ministru Justisa, Sergio Hornai, hamutuk ho nia omólogu sira ASEAN nian, iha Enkontru Ministrus Justisa ASEAN (ALAWMM) nian ba dala 13, ne’ebé hala’o iha loron 14 fulan-novembru tinan 2025, iha Manila, Filipinas.
*****
Konsellu Ministrus aprova projetu Proposta Rezolusaun Parlamentu Nasionál nian, ne’ebé aprezenta husi Vise-Ministra ba Asuntus ASEAN, Milena Maria da Costa Rangel, hodi altera Kuadru Kompromisus ne’ebé aneksa ba Rezolusaun Parlamentu Nasionál n. 46/2025, loron 15 fulan-outubru, ne’ebé aprova ba adezaun, Akordu ASEAN kona-ba Sirkulasaun Pesoas Singulares (Movement of Natural Persons – MNP) no nia Protokolu Alterasaun.
Ho inisiativa ida-ne’e, objetivu mak atu substitui Aneksu ne’ebé relasiona ho Kuadru Kompromisus (Schedule of Commitments – SoC) tuir Akordu MNP, atu nune’e bele garante ninia konformidade formál ho modelu komún ne’ebé ASEAN adota ba Estadu-Membru hotu-hotu. Alterasaun ne’ebé propoin hanesan de’it ezersísiu reformatasaun téknika ida no la introdús modifikasaun ruma ba substánsia, nivel ka ámbitu hosi kompromisu sira ne’ebé Timor-Leste asume.
Reformatasaun ba Kuadru Kompromisus husu tuir adosaun modelu armonizadu ida hosi ASEAN, no dokumentu reformuladu hetan aseitasaun no aprovasaun iha fulan-dezembru 2025. Ho aprovasaun ba Proposta Rezolusaun Parlamentu Nasionál nian ida-ne'e, asegura ona kondisaun formál sira ne'ebé nesesáriu ba depózitu hosi Instrumentu Adezaun Timor-Leste nian ba Akordu ASEAN kona-ba Sirkulasaun Pesoas Singulares, hodi reforsa prosesu integrasaun nasionál iha mekanizmus organizasaun nian.
*****
Nune’e mós ho proposta husi Vise-Ministra Milena Rangel, Konsellu Ministrus aprova Revizaun Finál ba Kuadru Kompromisus Timor-Leste iha ámbitu Akordu Komérsiu Beins ASEAN (ATIGA) nian, ho objetivu atu kumpre rekizitu sira ne’ebé nesesáriu ba adezaun plena ba akordu ne’e no asume obrigasaun sira ne’ebé mosu husi Komunidade Ekonómika ASEAN nian.
Revizaun ne’ebé agora aprova ona foka liu kona-ba Oferta Finál Asesu ba Merkadu ne’ebé aprezenta husi Timor-Leste, tuir negosiasaun ho Estadu-Membru sira ASEAN nian. Enkuadramentu ida-ne’e ho objetivu atu garante ekilíbriu entre integrasaun rejionál no salvaguarda interese estratéjiku no ekonómiku nasionál, hodi promove kreximentu sustentável no kompetitividade setór produtivu no servisu nian iha país ne’e.
*****
Konsellu Ministrus delibera hodi aprova proposta ne’ebé aprezenta husi Vise-Ministra ba Asuntus ASEAN, Milena Maria da Costa Rangel, kona-ba dezignasaun naran “Ataúro”, “Ramelau” no “Oecusse” ba espasu sira ne’ebé atribui ba Timor-Leste iha sede ASEAN iha Jakarta, Indonézia. REMATA
- 19 fevereiru 2026Timor-Leste kondena espulsaun ba diplomata timoroan no reafirma ninia solidariedade ho povu MyanmarPrezidénsia Konsellu Ministrushare tan
IX Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
loron 17 fulan-fevereiru tinan 2026
Komunikadu Imprensa
Timor-Leste kondena espulsaun ba diplomata timoroan no reafirma ninia solidariedade ho povu Myanmar
Governu Konstitusionál IX kondena desizaun Junta Militár Myanmar ne’ebé espulsa/duni Enkarregadu Negósius timoroan nian husi país ne’e.
Timor-Leste iha liña ho pozisaun ne’ebé asume husi ASEAN no Nasoins Unidas, reafirma importánsia hodi apoia esforsu hotu-hotu atu filafali ba orden demokrátika iha Myanmar no hato’o ninia solidariedade ho povu Myanmar, iha tempu hanesan insiste/husu ba Junta Militár hodi respeita direitus umanus no buka solusaun ida ne’ebé pasifika no konstrutiva ba krize ne’e
Situasaun iha Myanmar sai ona preokupasaun globál husikedas golpe militár iha fulan-fevereiru tinan 2021. Junta Militár ne’e asume podér, hodi anula rezultadu hosi eleisoins demokrátikas no hamosu krize umanitária, ekonómika no polítika lubuk ida. Komunidade Internasionál, inklui Timor-Leste, kontinua apela hodi rezolve krize ne’e ho dalan ida ne’ebé pasifika no respeitu ba direitu fundamentál sira povu Myanmar nian.
Portavós Governu Konstitusionál IX nian, Ministru Agio Pereira, hateten katak “Repúblika Demokrátika Timor-Leste nafatin firme ho ninia konviksaun katak liuhusi diálogu de’it no respeitu ba vontade povu nian maka bele alkansa solusaun ida ne’ebé pasifika no dura iha krize Myanmar”. No na’i-ulun ne’e mós, reafirma “ha’u apela ba komunidade internasionál atu hamutuk iha esforsu sira hodi promove restaurasaun orden demokrátika no direitus umanus iha rejiaun ne’e”. REMATA - 12 fevereiru 2026Toleránsia pontu iha loron 17 no 18 fulan-fevereiru tinan 2026, ba okaziaun Tinan Foun Xina nian no Kuarta-Feira SinzasPrezidénsia Konsellu Ministrushare tan
Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
Toleránsia pontu iha loron 17 no 18 fulan-fevereiru tinan 2026, tanba selebrasaun Tinan Foun Xinés no Kuarta-Feira Sinzas
Hodi konsidera katak prezensa komunidade xineza nian iha ita-nia rain durante sékulu barak no iha importánsia ekonómika no sosiál, ne’ebé merese hetan gratidaun no rekoñesimentu hosi povu timoroan;
Hodi konsidera katak Tinan Foun Xinés maka serimónia importante liu iha kalendáriu xinés tomak, ne'ebé koñesidu mós hanesan "Festival Primavera nian", ida-ne'e maka data ida ne'ebé selebra mós iha nasaun barak iha kontinente aziátiku no, iha tinan ida-ne'e, selebra iha loron 17 fulan-fevereiru;
Tanba eventu ida-ne'e selebra hanesan festa família nian no tempu ida ne'ebé dedika ba komemorasaun sira, ne'ebé inklui serimónias relijiozas agradesimentu nian ba rai, lalehan, maromak uma-laran nian no bei'ala sira;
Nune’e mós ho konsiderasaun katak, tuir termus alínea a) husi n.º 2 Artigu 5.º husi Lei n. 10/2005, loron 10 fulan-agostu, altera ho Lei n. 3/2016, loron 25 fulan-maiu no Lei n. 10/2023, loron 5 fulan-abril nian, "Kuarta-feira Sinzas" maka data komemorativa ofisiál ida, ho data ne'ebé variavel kada tinan;
Hodi konsidera katak iha tinan ida ne’e “Kuarta-feira Sinzas” selebra iha loron 18 fulan-fevereiru;
Ho konsiderasaun ba importánsia ne’ebé selebrasaun loron “Kuarta-Feira Sinzas” nian iha ba fiar-na’in lubun boot ida, ne’ebé partisipa iha númeru boot iha serimónia relijioza sira ne’ebé realiza iha okaziaun ba selebrasaun importante ida-ne’e nian.
Konsidera katak n.º 1 artigu 7.º hosi Lei n. 10/2005, loron 10 fulan-agostu, ne’ebé altera ho Lei n. 3/2016, loron 25 fulan-maiu no Lei n. 10/2023, loron 5 fulan-abríl, prevee katak "toleránsia pontu nu’udar autorizasaun jerál ida ne'ebé permite traballadór sira ka grupu traballadór sira hosi servisu, empreza ka organizmu balun atu la tuir serbisu ka atu auzente durante parte ida hosi tempu serbisu nian, liuhusi autorizasaun prévia hosi superiór ida, sein lakon saláriu no direitu ka regalia ruma ne'ebé relasiona ho serbisu";
Hodi konsidera katak alínea c) n.º 2, artigu 7.º husi Lei n. 10/2005, loron 10 fulan-agostu, ne’ebé altera ho Lei n. 3/2016, loron 25 fulan-maiu no Lei n. 10/2023, loron 5 fulan-abríl, estabelese katak bele fó toleránsia pontu “tanba selebrasaun data relijioza ida hosi traballadór ida-ne'ebé profesa (tuir) relijiaun ida ne'ebé nia data festiva sira la hatuur iha lei ida-ne'e hanesan feriadu nasionál ka data komemorativa ofisiál sira”;
Haree katak, tuir dispozisaun iha alínea d) n.º 6 artigu 7.º husi Lei n. 10/2005, loron 10 fulan-agostu, ne’ebé altera ho Lei n. 3/2016, loron 25 fulan-maiu no Lei n. 10/2023, loron 5 fulan-abríl, Primeiru-Ministru mak iha kompeténsia atu fó toleránsia pontu ba “funsionáriu no ajente sira hosi ministériu ka servisu sira ne’ebé dependente ba sira, no mós hosi institutus no órgaun sira ne’ebé integra iha administrasaun indireta Estadu nian”,
Nune’e, tuir dispozisaun iha alínea a) no b) hosi n.º 2 no iha alínea d) n.º 6 artigu 7.º hosi Lei n. 10/2005, loron 10 fulan-agostu, ne’ebé altera ho Lei n. 3/2016, loron 25 fulan-maiu no Lei n. 10/2023, loron 5 fulan-abríl, Primeiru-Ministru, , liuhusi Despaxu nu. 03 /PM/II/2026, determina tuirmai:
Fó toleránsia pontu iha loron 17 no 18 fulan-fevereiru, loron tomak.
Despaxu ida-ne’e abranje ba funsionáriu, ajente no traballadór sira hotu ne’ebé hala’o atividade iha servisu administrasaun direta Estadu nian, tantu sentrál ka desentralizadu, ka iha organizmu administrasaun indireta nian.
La inklui iha númeru anteriór rekursus umanus hosi servisu públiku sira ne’ebé, tanba natureza hosi atividade ne’ebé sira hala’o, tenke hala’o nafatin serbisu durante períodu ne’e.
Sein prejuizu ba kontinuidade no kualidade servisu públiku nian ne’ebé atu halo, dirijentes másimus husi servisu sira ne’ebé maka temi ona iha númeru anteriór, tenke fó dispensa ne’ebé hanesan ba devér asiduidade funsionáriu sira ne’e nian, ne’ebé sei determina bazeia ba oportunidade. REMATA
- 11 fevereiru 2026Sorumutu Konsellu Ministrus loron 11 fulan-fevereiru tinan 2026Prezidénsia Konsellu Ministrushare tan
Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
Sorumutu Konsellu Ministrus loron 11 fulan-fevereiru tinan 2026
Konsellu Ministrus hala’o sorumutu iha Palásiu Governu, Dili, no aprova projetu Proposta Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministru Justisa, Sérgio de Jesus Fernandes da Costa Hornai, hodi kria Orden Advogadu Timor-Leste (OATL- akrónimu iha lian portugés) no aprova ninia estatutu.
Diploma ne’e ho objetivu atu kria Orden(Asosiasaun) Advogadu Timor-Leste nu’udar asosiasaun profisionál públika, ne’ebé responsavel atu regula asesu no prátika advokasia, reprezenta profisaun ne’e no define regra sira ne’ebé aplika ba organizsaun, funsionamentu no dixiplina iha advogadu no advogadu estajiáriu sira.
Inisiativa ne’e estabelese enkuadramentu jurídiku (legál) ba OATL, define ninia atribuisaun, órgaun, kompeténsia no mekanizmu sira funsionamentu nian, nune’e mós prinsípiu sira ne’ebé aplika hodi hala’o profisaun, hodi kontribui ba reforsu organizasaun advokasia no konsolidasaun sistema justisa nasionál.
Diploma ne'e mós aprova Rejime Jurídiku Sosiedade Advogadu sira nian, ne'ebé define kondisaun konstituisaun, organizasaun no funsionamentu sosiedade ne’e nian, ho objetivu atu enkuadra prátika koletiva advokasia, promove transparénsia boot liu no garante kumprimentu ba regra profisionál no deontolójika nian.
****
Tuir projetu ne’ebé aprezenta husi Ministru Obras Públikas, Samuel Marçal, Konsellu Ministrus delibera hodi autoriza despeza ho valór dolar amerikanu millaun 121,9 ba transferénsia fundu husi Orsamentu Jerál Estadu ba EDTL, EP, iha ámbitu programa “802 Eletrisidade”, ho objetivu atu asegura servisu fornesimentu eletrisidade públiku.
****
Nune’e mós ho proposta hosi Ministru Obras Públikas, Samuel Marçal, Konsellu Ministrus delibera hodi autoriza despeza no abertura prosesu aprovizionamentu ba konstrusaun sistema abastesimentu bee moos iha Baukau, projetu estruturante ne’e ho objetivu atu garante fornesimentu bee ne’ebé regulár no seguru ne’ebé apropriadu ba konsumu umanu ba populasaun iha munisípiu refere.
Projetu ne’e, bazeia ba estudu tékniku ne'ebé molok ne’e hetan ona validasaun, sei iha investimentu ida ne'ebé prevee besik dolar amerikanu millaun 23,4, ho objetivu atu hadi'a kondisaun saúde públika no kualidade moris komunidade lokál sira nian.
****
****
Aprova mós projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta hosi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, no Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus Agio Pereira kona-ba Rejime Karreira Espesiál ba Bombeirus Profisionál Timor-Leste.
Ho diploma ida-ne’e, Governu hakarak estabelese estatutu espesífiku ba bombeirus profisionál iha Timor-Leste, hodi rekoñese natureza úniku hosi sira-nia funsaun nu’udar ajentes espesializadu ba protesaun sivíl no importánsia hosi sira-nia papél iha protesaun ba vida umana, no beins nune’e mós hodi responde ba situasaun emerjénsia, asidente, no dezastres iha teritóriu nasionál tomak.
Rejime ne’ebé propoin ho ninia objetivu atu define karreira bombeirus profisionál hanesan karreira espesiál iha funsaun públika, estabelese ninia estrutura ierárkika, kategoria no pozisaun sira, no mós regras ba rekrutamentu, formasaun, progresaun no promosaun. Ho inisiativa ida-ne’e, Governu buka atu valoriza no dignifika karreira ne’e, asegura estabilidade ne’ebé boot liu no enkuadramentu profisionál, no reforsa kapasidade atu responde ba sistema nasionál protesaun sivíl.
Konsellu Ministrus aprova projetu Rezolusaun Governu, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Interiór, Francisco da Costa Guterres, kona-ba suspensaun temporária no revizaun ba Konkursu Públiku Admisaun iha Kursu Formasaun ba Ajentes Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL).
Ho desizaun ida-ne’e, Governu hakarak asegura transparénsia, legalidade, no kredibilidade iha prosesu rekrutamentu, hodi konsidera dúvida no preokupasaun sira ne’ebé hato’o hosi kandidatu sira no entidade oioin kona-ba kumprimentu ba rekizitu balun no regularidade iha faze konkursu nian. Ba ida-ne’e, Rezolusaun Governu prevee suspensaun temporária ba konkursu no reforsa mekanizmu supervizaun no fiskalizasaun.
Desizaun ne'e mós determina atu halo reestruturasaun ba Komisaun Monitorizasaun no Fiskalizasaun nian, liuhusi integra membru nasionál no internasionál independente sira, nune’e mós halo revizaun klean ba faze hotu-hotu hosi prosesu selesaun nian, ho nia objetivu atu hatene loloos faktus no potensialmente adota medidas koretivas. Ho prosedimentu ida ne’e, Governu iha intensaun atu hametin sidadaun sira-nia konfiansa iha instituisoins públikas no atu garante katak asesu ba Polísia Nasionál Timor-Leste ne’e hala’o ho justu, imparsiál, no tuir lei.
****
Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, Bendito dos Santos Freitas, halo aprezentasaun kona-ba planu programátiku no orsamentál ba Prezidénsia pro tempore (ho tempu determinadu) Komunidade País Lian Portugés (CPLP), ne’ebé Timor-Leste asume ba períodu 2026-2027. Informasaun ne’ebé aprezenta kona-ba enkontru ministeriál lubun ida, enkontru tékniku, inisiativa setoriál no atividades institusionál ne’ebé prevee ona, inklui asaun komemorativa aniversáriu CPLP ba dala-30, ne’ebé hala’o iha loron 17 fulan-jullu, nune’emós ninia enkuadramentu kalendáriu, fatin no parámetru kona-ba finansiamentu.
Ikusliu, Konsellu Ministrus delibera hodi aprova tema “ Konsolidasaun Estadu Direitu Demokrátiku- Dezafius ba CPLP” ba Prezidénsia pro tempore organizasaun internasionál luzófona, ne’ebé Timor-Leste sei asume iha períodu tinan 2026-2027. REMATA
- 10 fevereiru 2026Governu Timor-Leste kongratula Prezidente eleitu António Seguro ba nia vitória iha eleisaun prezidensiál Portugál nianPrezidénsia Konsellu Ministrushare tan
Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
Governu Timor-Leste kongratula Prezidente eleitu António Seguro ba nia vitória iha eleisaun prezidensiál Portugál nian
Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste felisita Prezidente eleitu António José Seguro ba nia eleisaun nu’udar Prezidente Repúblika Portugeza hodi hato’o ami-nia mellores votus iha mandatu ida nakonu ho ézitus ba servisu Nasaun. Rezultadu ne’ebé di’ak tebes husi prosesu eleitorál ne’e, reflete konfiansa boot iha nia lideransa husi parte povu portugés, ne’ebé sai hodi ezerse sira-nia direitu, maski dezafiu oioin iha loron sira dahikus.
Timor-Leste ho Portugal partilha amizade istórika ida ne’ebé hatuur-metin iha língua, iha patrimóniu kulturál no iha lasus ne’ebé dura kleur ona entre ita-nia povu sira. Relasaun ida-ne’e, ne’ebé di’ak tebetebes durante ita-nia istória naruk, no hametin liután ho kooperasaun, kontinua hanesan fonte (ka, hun) husi forsa boot ida iha ita-nia parseira ohin-loron.
Iha momentu tranzisaun ho inserteza iha nível globál ne’e, Timor-Leste rekoñese papél importante Portugal nian iha esforsus mundu tomak nian ba defeza multilateralizmu, igualdade no valores umanitárius. Timor-Leste hakarak servisu hamutuk ho Prezidente eleitu Seguro hodi hakle’an ita-nia relasaun bilaterál no promove kooperasaun internasionál, solidariedade ho dignidade umana. Ne’e inklui ami-nia kompromisu ne’ebé partilla ho Komunidade Paízes Língua Portugeza,ne’ebé sei sai nafatin hanesan pilár sentrál (ka, ai-riin boot) ida iha kooperasaun entre nasaun luzófona sira.
Governu Timor-Leste hakarak mós servisu hamutuk liuhusi kooperasaun metin ho Portugal durante mandatu Prezidente eleitu Seguro,iha espíritu amizade, respeitu no objetivus ne’ebé hanesan. REMATA
- 04 fevereiru 2026Sorumutu Konsellu Ministrus loron 4 fulan-fevereiru tinan 2026Aprova ona:hare tan
✅ 1 - Proposta aprovasaun adezaun Timor-Leste ba Akordu-Kuadru ASEAN kona-ba izensaun vistu.
✅ 2 - Kódigu Rejistu Sivíl.
✅ 3 – Alterasaun dahuluk ba Estatutu Ofisiál Justisa.
✅ 4 - Kriasaun Konsellu Nasionál ba Organizasaun Timor-Leste ninia Prezidénsia ASEAN iha tinan 2029
✅ 5 - Kurríkulu Programa Nasionál Ekivalénsia ba Ensinu Sekundáriu.
✅ 6- Donativu ba Repúblika Portugeza hodi apoia esforsu resposta no rekuperasaun nian hafoin estragu sira ne'ebé kauza hosi tempestade (udan boot akompaña ho anin) maka'as ne'ebé kona nasaun ne'e.
Analiza ona:
➡️ 1 - Apresentação sobre a participação de Timor-Leste no Retiro dos Ministros dos Negócios Estrangeiros da ASEAN. - 30 janeiru 2026Sorumutu Estraordináriu Konsellu Ministrus loron 30 fulan-janeiru tinan 2026Aprova ona:hare tan
✅ 1 - Estatutu Rejiaun Oe-Kusi Ambenu.
✅ 2 - Fundu Espesiál Dezenvolvimentu Oe-Kusi Ambenu nian.
✅ 3 – Suspensaun, hanesan exesaun, ba limite idade reforma nian ba ofisiais jenerais atuais ne’ebé okupa kargu CEMGFA, Vice-CEMGFA no CEMFA.
✅ 4 – Ratifikasaun lista militár sira ne’ebé, iha loron 31 fulan-dezembru tinan 2025, halo tranzisaun ba estatutu rezerva no lista militár veteranu sira ne’ebé sei reforma. - 28 janeiru 2026Deklarasaun konjunta kona-ba Estabelesimentu Parseria Foun ba Era Foun entre Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Governu Austrália1. Timor-Leste no Austrália nu’udar parseiru no viziñu ho istória, valór, rejiaun no futuru ne’ebé hanesan. Hodi rekoñese forsa husi parseria ida-ne’e, Sua Exelénsia Kay Rala Xanana Gusmão, Primeiru-Ministru Timor-Leste, no Exelentísimu Anthony Albanese MP, Primeiru-Ministru Austrália nian, deside estabelese Parseria Foun ba Era Foun (“Parseria”). Hodi deklara Parseria, Governu rua kompromete atu mantein kooperasaun kontínua, konsultasaun no respeitu mútuu ba soberania nasionál.hare tan





1 

































