Komunikadus
- 06 novembru 2025Sorumutu Estraordináriu Konsellu Ministrus loron 6 fulan-novembru tinan 2025Prezidénsia Konsellu Ministrushare tan
Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
Sorumutu Estraordináriu Konsellu Ministrus loron 6 fulan-novembru tinan 2025
Konsellu Ministrus hala’o sorumutu iha Palásiu Governu Dili, no espresa nia profundu solidariedade no kondolénsia ba Governu no povu filipinu, relasiona ho estragus makaas ne’ebé kauza husi Tufaun Kalmaegi, ne’ebé hamosu inundasaun maka’as, destruisaun no ema mate ne’ebé trájiku iha provínsia sentrál sira Repúblika Filipinas nian, liuliu iha provínsia Cebu.
Tufaun Kalmaegi kona Filipinas ho anin boot liu 180 km/h no udan boot ne'ebé hamosu inundasaun derrepente no rai-halai. Tuir autoridade lokál sira, akontesimentu ne'e halo ema mate liu 140, ema nulu ba nulu (dezenas) lakon no destruisaun ba infraestrutura importante sira, inklui estradas, pontes, redes elétrikas no uma sira. Iha estimativa katak maizumenus ema millaun rua mak afetadu no dezlokadu rihun atus ba atus.
Hafoin katástrofe ida-ne’e, Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste fó sai tiha ona komunikadu ofisiál ida hodi hato’o solidariedade no kondolénsia ba Governu no povu hosi Repúblika Filipinas. Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão haruka karta ida ba Prezidente Ferdinand “Bongbong” Marcos Jr., hodi hato’o Timor-Leste nia tristeza boot “ho eskala hosi trajédia ida-ne’e no susar ne’ebé família barak hasoru ne’ebé lakon ema ne’ebé sira hadomi, uma no meius subsisténsia”, hodi reafirma katak nasaun Timor-Leste “nafatin iha solidariedade ho povu filipinu durante tempu lutu no rekuperasaun ida-ne’e”. Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus no Portavós Governu nian, Agio Pereira, subliña mós katak “Filipinas ohin loron hasoru trajédia ida ne’ebé boot tebes, no povu Timor-Leste la ignora sofrimentu ida-ne’e,” hodi destaka Timor-Leste nia prontidaun atu “oferese apoiu tomak ne’ebé presiza.”
Hafoin deklarasaun kalamidade nasionál hosi Prezidente Filipinas iha loron 6 fulan-novembru no apelu subsekuente ba solidariedade internasionál, Konsellu Ministrus aprova projetu Rezolusaun Governu ne’ebé autoriza, iha kuadru konstitusionál no legál, partisipasaun hosi FALINTIL – Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) iha misaun ida ba apoiu umanitáriu no protesaun sivíl iha Repúblika Filipinas.
Desizaun governu nian bazeia ba kompromisu internasionál ne’ebé Timor-Leste halo iha ámbitu Nasoins Unidas no Asosiasaun Nasoins Sudeste Aziátiku (ASEAN), no mós dispozisoins hosi Lei Defeza Nasionál no Estatutu Orgániku F-FDTL nian, ne’ebé fó lejitimidade ba Forsas Armadas hodi partisipa iha misaun umanitária no emerjénsia sira, iha kooperasaun ho nasaun sira seluk no organizasaun internasionál sira.
Konsellu Ministrus determina mós inísiu urjente hosi prosedimentu konstitusionál no legál ba kolokasaun F-FDTL iha misaun ne’ebé temi ona, inklui preparasaun ba regras empeñu, iha responsabilidade Ministru Defeza nian, tuir kompromisu internasionál Timor-Leste nian no Estratéjia Apoiu Umanitáriu no Emerjénsia, ne’ebé aprova iha fulan-janeiru tinan 2025.
Iha ámbitu Lei Defeza Nasionál nian, envolvimentu no kolokasaun F-FDTL iha operasaun manutensaun pás no apoiu umanitáriu sei deside hosi Governu no Prezidente Repúblika, hafoin konsulta Parlamentu Nasionál no Konsellu Superiór Defeza no Seguransa. REMATA
- 06 novembru 2025Governu Timor-Leste Manifesta Solidariedade Ho Filipinas Hasoru Efeitu Devastador Husi Tufaun KalmaegiPrezidénsia Konsellu Ministrushare tan
Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Dili, loron 6 fulan-novembru tinan 2025
Komunikadu Imprensa
Governu Timor-Leste Manifesta Solidariedade Ho Filipinas Hasoru Efeitu Devastador Husi Tufaun Kalmaegi
Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste hato’o profundu solidariedade no sentidu kondolénsia ba Governu no povu Repúblika Filipinas, hafoin estragus makaas ne’ebé kauza husi tufaun Kalmaegi, ne’ebé hamosu inundasaun maka’as, destruisaun no ema mate ne’ebé trájiku iha provínsia sentrál sira país nian, liuliu iha provínsia Cebu.
Iha karta ne’ebé haruka ba Prezidente Ferdinand “Bongbong” Marcos Jr., Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão afirma katak Timor-Leste “triste tebes ho eskala hosi trajédia ida-ne’e no susar ne’ebé família barak hasoru ne’ebé lakon ema ne’ebé sira hadomi, uma no meius subsisténsia”.
Xefe Governu subliña mós katak “nasaun [Timor-Leste] nafatin iha solidariedade ho povu filipinu durante tempu lutu no rekuperasaun ida-ne’e”, hodi reafirma “amizade no kooperasaun rejionál” ne’ebé halibur nasaun rua ne’e no “admirasaun boot ba povu filipinu”.
Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus no Portavós Governu nian, Agio Pereira, deklara katak “Filipinas ohin loron hasoru trajédia ida ne’ebé boot tebes, no povu Timor-Leste la ignora sofrimentu ida-ne’e. Ita-nia istória no lasu kooperasaun rejionál signifika katak Filipinas nia terus hanesan mós ita-nian hotu. Ami hotu prontu atu oferese apoiu tomak ne’ebé presiza”.
Portavós Governu nian hatutan tan katak “ami-nia hanoin hamutuk ho vítima sira no sira-nia famílias no ami rekoñese esforsu ne’ebé la hatene kolen husi ekipa salvamentu no profisionál sira ne’ebé kontinua fó asisténsia ba populasaun sira ne’ebé afetadu husi katástrofe ida-ne’e”.
Governu Timor-Leste reafirma ninia kompromisu ba solidariedade rejionál no kooperasaun entre povu sira Sudeste Aziátiku nian, hodi espresa konfiansa iha Filipinas nia kapasidade ba rekuperasaun no rekonstrusaun hafoin dezastre naturál ida-ne’e. REMATA - 04 novembru 2025Sorumutu Konsellu Ministrus loron 4 fulan-novembru tinan 2025Aprova ona:hare tan
✅ 1 - Proposta ratifikasaun Deklarasaun Admisaun Timor-Leste ba ASEAN.
✅ 2 - Ratifikasaun Akordu Kooperasaun iha Área Defeza entre Governu Malázia no Governu Timor-Leste.
✅ 3 - Autorizasaun despeza ba "Dezenvolvimentu kampu gás Greater Sunrise nian no atu garante katak kadoras ne'e dada mai Timor-Leste".
✅ 4 - Memorandu Entendimentu ho Governu Singapura, ba kooperasaun iha ámbitu edukasaun. - 30 outubru 2025INSS lansa Portál foun ba Empregadór sira — Deklarasaun Remunersaun nian sei hatama deit online hahú iha loron 1 fulan-Janeiru tinan 2026MINISTÉRIU SOLIDARIEDADE SOSIAL NO INKLUSAUNhare tan
INTITUTU NASIONAL SEGURANSA SOSIAL
IX Governu Konstitusionál
.............................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
Dili,30 fulan-outubru tinan 2025
INSS lansa Portál foun ba Entidades Empregadoras — Deklarasoins Saláriu nian, ba oin tenke entrega online de’it hahú iha loron 1 fulan-janeiru tinan 2026
Institutu Nasionál Seguransa Sosiál (INSS) lansa ona portál foun ida ne'ebé asesivel ba públiku, ne'ebé fasilita relasaun entre entidades empregadoras ho Seguransa Sosiál no moderniza servisus ne'ebé fornese.
Portal ne'e permite entidades empregadoras atu ho fasil no seguru, rejista no submete online deklarasaun saláriu, inskreve funsionáriu foun sira, relata terminasaun kontratu, emite diretamente guia pagamentu no submete provas pagamentu nian ne'ebé korresponde.
INSS informa katak, hahú loron 1 fulan-janeiru tinan 2026, sei simu de'it Deklarasaun Remunerasaun sira ne'ebé entrega liuhosi Portál foun.
Kona-ba ida-ne'e, INSS husu atu entidades empregadoras hotu-hotu — inklui empreza, asosiasaun, entidade no servisu públiku sira — kontakta INSS ba akreditasaun iha Portál foun to'o loron 30 fulan-novembru tinan 2025. Akreditasaun maka kondisaun nesesáriu ida atu utiliza funsionalidades ne'ebé disponivel no atu entrega deklarasaun sira tuir prazu legál ne’ebé hatuur ona.
Informa liután katak INSS, atu apoia iha prosesu ida-ne’e, hala’o sesaun esklaresimentu no formasaun kona-ba Portál foun, kada segunda-feira hahú tuku 9 dadeer.
Atu hetan liután informasaun no esklaresimentu ba dúvida sira, bele kontaktu INSS, iha servisu atendimentu ka liuhosi:
Email: segurança.socialtl@gmail.com ou info@segurancasocial.gov.tl
Telefone: +670 7839 7378
- 28 outubru 2025Governu Husu ba Populasaun atu Akompaña Xegada Prezidente Repúblika No Primeiru Ministru nian hafoin Timor-Leste nia Adezaun Plena ba ASEANGovernu husu ba funsionáriu públiku sira hotu no traballadór sira seluk Estadu nian, no ba públiku tomak, atu hamutuk iha selebrasaun nasionál ba Timor-Leste nia adezaun plena iha Asosiasaun Nasoins Sudeste Aziátiku (ASEAN), nune’e mós simu xegada Exelénsias Prezidente Repúblika no Primeiru-Ministru iha Dili. Governu konvida ema hotu atu partisipa hodi hatais kamizola ASEAN (Together We Rise) ka, hanesan alternativa, kamizola mutin ida.hare tan
- 27 outubru 2025Toleránsia Pontu iha loron 31 fulan-outubru tinan 2025, iha okaziaun selebrasaun "Loron Santu sira hotu " no "Loron Matebian sira hotu"Tanba ne’e, tuir alinea b) n. 2 no alinea d) n.o 6 husi artigu 7 Lei n.o 10/2005, loron 10 fulan-agostu nian, ne’ebé altera hosi Lei n. 3/2016, loron 25 fulan-maiu, no n.10/2023, loron 5 fulan-abríl, Primeiru-Ministru, liu husi Despaxu n.o. 22/PM/X/2025, loron 27 fulan-outubru, determina tuirmai:hare tan
Fó toleransia pontu iha loron 31 fulan-outubru tinan 2025, durante loron tomak.
2. Despaxu ida-ne’e abranje ba funsionáriu, ajente no traballadór sira hotu ne’ebé hala’o atividade iha servisu administrasaun direta Estadu nian, tantu sentrál ka desentralizadu, ka iha organizmu administrasaun indireta nian.
3. Rekursus umanus servisu públiku sira ne’ebé, tuir natureza atividade ne’ebé sira dezenvolve, tenke funsiona nafatin durante períodu ne’ebá, la inklui iha númeru anteriór
4. Sein prejuizu ba kontinuidade no kualidade servisu públiku ne’ebé atu presta, dirijente másimu sira husi servisu sira ne’ebé temi iha númeru anteriór, tenke promove izensaun ne’ebé hanesan ba devér asiduidade hosi rekursus umanus idaidak, iha loron ne’ebé sei determina ho loloos tuirmai. - 26 outubru 2025Timor-Leste sente orgullu bele adere ba Asosiasaun Nasoins Sudeste Aziátiku (ASEAN)Ohin, Repúblika Demokrátika Timor-Leste adere ofisialmente ba Asosiasaun Nasoins Sudeste Aziátiku (ASEAN). Adezaun ida-ne’e nu’udar marku istóriku ida iha jornada nasaun nian ba independénsia no integrasaun rejionál no globál.hare tan
- 23 outubru 2025Governu Timor-Leste Hato'o Parabéns ba Primeira-Ministra Foun Japaun nian, Sanae TakaichiGovernu Repúblika Demokrátika Timor-Leste hato’o parabéns ba Sanae Takaichi ba ninia nomeasaun no tomada-de-pose nu’udar Primeira-Ministra Japaun nian, iha loron 21 fulan-outubru tinan 2025 liubá, sai nu’udar feto dahuluk iha istória japoneza ne’ebé kaer kargu ida-ne’e.hare tan





1 

































