RSS 

Komunikadus

  • 21 abril 2025Komunikadu Kondolénsias husi Governu Timor-Leste kona-ba Sua Santidade Amu Papa Francisco nia Falesimentu
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
      Portavós Governu Timor-Leste
    IX Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Loron 21 fulan-abril tinan 2025
    Komunikadu Imprensa
    Komunikadu Kondolénsias husi Governu Timor-Leste kona-ba Sua Santidade Amu Papa Francisco nia Falesimentu
    sei publika
    hare tan
  • 10 abril 2025Toleránsia pontu iha parte loraik iha loron 17 fulan-abril no loron tomak iha loron 21 fulan-abril tinan 2025 iha okaziaun Selebrasaun Páskua nian
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
      Portavós Governu Timor-Leste
    IX Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Loron 10 fulan-abril tinan 2025
    Komunikadu Imprensa
    Toleránsia pontu iha parte loraik iha loron 17 fulan-Abril no loron tomak iha loron 21 fulan-Abril tinan 2025 iha okaziaun Selebrasaun Páskua nian
    Konsidera katak tinan ida-ne'e, Sesta-Feira Santa no Páskua selebra iha loron 18 to’o 20 fulan-abril;
    Hodi konsidera katak tuir alínea a) hosi n. 2 artigu 7.º hosi Lei n. 10/2005, loron 10 fulan-agostu, ne’ebé altera husi Lei n. 3/2016, loron 25 fulan-maiu, no hosi Lei n. 10/2023, loron 5 fulan-abríl, prevee katak bele fó toleránsia pontu iha okaziaun data komemorativa ofisiál;
    Konsidera katak tuir alínea b) hosi n. 2 artigu 5.º husi Lei n. 10/2005, loron 10 fulan-agostu, ne’ebé altera hosi Lei n. 3/2016, loron 25 fulan-maiu, no hosi Lei n. 10/2023, loron 5 fulan-abril, “Kinta-feira Santa, nu’udar parte hosi loron komemorasaun Páskua kristaun sira nian” hanesan data komemorativa ofisiál, ho data ne’ebé variavel;
    Haree ba faktu katak selebrasaun relijioza “Kinta-feira Santa” nian iha importánsia no signifikadu boot ba ema fiar-na’in barak, ne’ebé baibain partisipa iha serimónia relijioza sira ne’ebé hala’o iha tempu Páskua nian;
    Hodi konsidera prátika ne’ebé hala’o tiha ona antes ne’e, bazeia ba alínea b) husi n. 2 artigu 5.º husi lei ne’ebé temi ona;
    Ho hanoin katak baibain ema barak maka sei dezloka ba área rurál sira atu nune'e bele partisipa iha selebrasaun relijioza sira Páskua nian ho sira-nia família;
    Konsidera mós katak, tuir dispostu iha alínea d) hosi n. 6 artigu 7.º hosi Lei n. 10/2005, loron 10 fulan-agostu, ne’ebé altera hosi Lei n. 3/2016, loron 25 fulan-maiu, no hosi Lei n. 10/2023, loron 5 fulan-abril, kompeténsia Primeiru-Ministru nian atu fó toleránsia pontu ba “funsionáriu no ajente sira hosi ministériu ka servisu sira ne’ebé dependente ba sira, no mós institutu no organizmu sira ne’ebé integradu iha administrasaun indireta Estadu nian”;
    Nune'e, tuir dispostu iha alínea a) hosi n. 2 no iha alínea d) hosi n. 6 artigu 7.º hosi Lei n. 10/2005, loron 10 fulan-agostu, ne'ebé altera hosi Lei n. 3/2016, loron 25 fulan-maiu, no hosi Lei n. 10/2023, loron 5 fulan-abríl, Primeiru-Ministru, liuhosi Despaxu N. 010/PM/IV/2025, loron 9 fulan-abríl tinan 2025, determina hanesan tuirmai:
    1. Fó toleránsia pontu:
    a)    Iha loron 17 fulan-abríl tinan 2025, hahú husi tuku 12:00;
    b)    Iha loron 21 fulan-abríl tinan 2025, durante loron tomak.
    2. Despaxu ida-ne’e abranje funsionáriu, ajente no traballadór hotu-hotu ne’ebé hala’o atividade iha servisus administrasaun direta Estadu nian, tantu sentrál ka deskonsentradu, ka iha organizmu administrasaun indireta sira.
    3. La inklui iha númeru anteriór rekursus umanus hosi servisu públiku sira ne’ebé, tanba natureza hosi atividade ne’ebé sira hala’o, tenke hala’o nafatin serbisu durante períodu ne’e.
    4. Sein prejuizu ba kontinuidade no kualidade servisu públiku nian ne’ebé atu halo, dirijentes másimus husi servisu sira ne’ebé maka temi ona iha númeru anteriór, tenke fó dispensa ne’ebé hanesan ba devér asiduidade funsionáriu sira ne’e nian, ne’ebé sei determina bazeia ba oportunidade. REMATA
    hare tan
  • 09 abril 2025Sorumutu Konsellu Ministrus nian iha loron 9 fulan-abril tinan 2025
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
      Portavós Governu Timor-Leste
    IX Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutu Konsellu Ministrus nian iha loron 9 fulan-abril tinan 2025
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutu iha Palásiu Governu, Dili, no aprova projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta hosi Ministra Finansas, Santina José Rodrigues F. Viegas Cardoso, ba revogasaun Dekretu-Lei n. 72/2022, loron 19 fulan-outubru, kona-ba Rejime Jurídiku ba Parseria Públiku Privada Servisus Diagnóstiku nian.
    Haree ba ezekusaun hosi projetu ne’ebé relasiona ho Parseria Públiku-Privada hasoru atrazu no difikuldade institusionál sira, Governu deside atu avalia no hasai filafali projetu ne’e hosi inisiativa prioritária sira, desizaun ne’e formaliza ona hosi Konsellu Administrasaun Fundu Infraestrutura nian (CAFI, sigla iha lian portugés). Ne’ebé konsidera katak projetu ne’e kansela tiha ona definitivamente, revogasaun Dekretu-Lei n. 72/2022 ne’e presiza atu hasai dúvida interpretativa, garante seguransa jurídika no halakon regra sira ne’ebé la aplikavel ona.
    *****
    Aprova mós projetu Proposta Lei, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Justisa, Sérgio de Jesus Fernandes da Costa Hornai, kona-ba alterasaun daruak ba Lei n. 7/2022, loron 19 fulan-maiu, ne’ebé aprova Estatutu Ministériu Públiku nian.
    Objetivu hosi Proposta Lei ida-ne’e mak atu introdús norma ida iha dispozisaun tranzitória no finál, ne’ebé sei permite katak Prokuradoria-Jerál Repúblika, liuhosi ninia órgaun jestaun no dixiplina, bele nomeia majistradu sira ne’ebé, to’o kria kondisaun adekuada sira, seidauk iha kategoria ka klase ne’ebé prevee iha Estatutu, hodi okupa kargu sira Inspetór Koordenadór Ministériu Públiku no Prokuradór Repúblika Koordenadór nian.
    To'o realizasaun konkursu no promosaun majistradu ba kategoria Prokuradór Repúblika Rekursu, alterasaun ida-ne'e sei permite mós kargu sira ne’ebé ezije kategoria ida ne’e tuir Estatutu, bele nomeia Prokuradór Repúblika Klase da-1.
    Alterasaun ida-ne’e sei posibilita mós katak Prokuradoria-Jerál Repúblika, liuhosi ninia órgaun jestaun no dixiplina nian, tuir Konstituisaun Repúblika, realiza konkursu hodi hetan asesu ba kategoria Prokuradór Repúblika Rekursu nian.
    *****
    Konsellu Ministrus aprova mós projetu Dekretu Governu, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Administrasaun Estatál, Tomás do Rosário Cabral, ne’ebé regula serimónia hasa’e no hatún Bandeira Nasionál iha serimónia ofisiál komemorativa sira ba Proklamasaun no Restaurasaun Independénsia Nasionál.
    Projetu Dekretu Governu ida-ne’e ho objetivu atu estabelese sistematikamente normas ba serimónia hasa’e no hatún Bandeira Nasionál, hodi garante ninia ezekusaun ho dignidade, rigór no uniformidade durante serimónia sira ne’ebé selebra Proklamasaun Independénsia Nasionál, iha loron 28 fulan-Novembru tinan 1975, no Restaurasaun Independénsia Nasionál, iha loron 20 fulan-Maiu tinan 2002.
    Dekretu ne’e kria Korpu Hasae Bandeira Nasionál (CIBN, sigla iha lian portugés), ne’ebé kompostu hosi estudantes ensinu sekundáriu, feto no mane, ne’ebé sei responsavel ba ezekusaun téknika no simbólika hosi aktu hirak-ne’e.  Define  mós regras atu hala’o serimónia sira, estabelese kritérius ba selesaun  membrus CIBN nian, determina insentivus finanseirus ba partisipante sira no espesifika protokolu ne’ebé atu tuir durante hasa’e no hatún Bandeira Nasionál.
    *****
    Konsellu Ministrus aprova projetu Rezolusaun Governu nian, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura, José Honório da Costa Pereira Jerónimo, ba nomeasaun membrus no Prezidente Konsellu Jerál Institutu Politékniku Betanu (IPB) nian.
    Konsellu Jerál, órgaun governasaun prinsipál IPB nian, mak órgaun kolejiál ida ne'ebé kompostu hosi membru na'in-13, hanesan estabelese ona iha Estatutu instituisaun nian. Husi totál ida-ne’e, membru na’in-tolu hetan nomeasaun hosi Konsellu Ministrus, nu’udar personalidades esternas ho méritu rekoñesidu, laiha ligasaun ho IPB ka administrasaun públika direta, no ne’ebé hetan rekoñesimentu iha área relijioza, privadu no ordens profisionais ne’ebé relevante ba programa sira ne’ebé oferese hosi Institutu.
    Nune’e, ho Rezolusaun ida-ne’e, nomeia ba Konsellu Jerál maka hanesan tuirmai ne’e: Brígida Antónia Correia, nu’udar personalidade ho méritu entre ordens profisionais no Prezidente Konsellu Jerál; Inaciu da Kosta, nu’udar personalidade ho méritu iha aspetu relijiozu; no Alberto Carvalho Araújo, nu’udar personalidade ho méritu iha setór privadu.
    *****
    Konsellu Ministrus aprova mós, liuhosi proposta Ministru Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura, projetu Rezolusaun Governu ba suspensaun abertura siklu estudu foun sira iha Ensinu Superiór.
    Objetivu hosi Rezolusaun Governu nian ida-ne’e mak atu suspende kriasaun ba kursu foun baxarelatu, lisensiatura, pós-graduasaun, mestradu no doutoramentu nian iha área sira ne’ebé kobre barak ona iha oferta sira ne’ebé eziste iha instituisoins ensinu superiór nian. Medida ne'e ho objetivu atu evita saturasaun (ne’ebé liu tiha limite) hosi merkadu traballu ho profisionais iha área sira ne'ebé eziste ona númeru sufisiente hosi formadu sira, hodi promove adekuasaun ida ne'ebé di'ak liu entre oferta edukasionál no nesesidades país nian.
    Área sira ne’ebé afeta ba suspensaun ne’e inklui kursu Direitu ka Siénsia Direitu, Jestaun, Kontabilidade, Jestaun Finanseira, Jestaun Públika, Enjeñaria Sivíl, Enjeñaria Informátika, Konstrusaun Sivíl, Saúde Públika, Enfermajen, Parteira, Administrasaun Públika, Siénsia Polítika no Relasaun Internasionál. Instituisaun ensinu superiór sira sei la bele loke kursu foun sira iha área sira-ne'e to'o diploma legál foun sira kona-ba planeamentu kurrikulár no regulamentu ba siklus estudu nian hetan aprovasaun. Rezolusaun Governu ida-ne’e mós determina hodi taka kedas  kursus doutoramentu ne’ebé la hetan autorizasaun ne’ebé la’o hela iha rai-laran.
    Medida ida-ne'e sei tama iha vigór to'o konklui prosedimentu lejizlativu ne'ebé nesesáriu ba regulamentasaun kompleta ensinu superiór nian, ne’ebé permite halo avaliasaun hikas ba oferta kursu  tuir nesesidade merkadu traballu no evolusaun setór edukativu nian.
     *****
    Konsellu Ministrus delibera atu autoriza asinatura Memorandu Entendimentu entre Governu Malázia no Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste kona-ba kooperasaun iha ámbitu ensinu superiór no fó podér tomak ba Ministru Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura hodi asina akordu refere.
    Memorandu Entendimentu ida-ne’e ho objetivu atu hametin kooperasaun entre nasaun rua ne’e iha setór ensinu superiór, liuhosi promosaun interkámbiu estudantes, dosente no espesialista sira, nune’e mós dezenvolvimentu programa konjuntu iha área oioin, hanesan Edukasaun no Formasaun Téknika no Profisionál, Teknolojia Edukativa no Rekoñesimentu ba Kualifikasaun sira.
    Memorandu ne’e prevee mós kriasaun Grupu Traballu Konjuntu ida, ne’ebé responsavel ba koordenasaun atividades kooperasaun nian no garante implementasaun efikás ba inisiativa sira ne’ebé konkorda ona. Durasaun inisiál husi Memorandu mak tinan lima, ho posibilidade ba estensaun, no finansiamentu ba atividade sira sei deside hamutuk, tuir disponibilidade rekursus.
    *****
    Ikus-liu, Konsellu Ministrus aprova projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministru Transportes no Komunikasoins, Miguel Marques Gonçalves Manetelu, ba kriasaun “Cabos de Timor-Leste, EP” (CTL, EP) no aprova ninia estatutus.

    Kriasaun CTL, EP ho objetivu atu garante jestaun ne’ebé efisiente no sustentável ba sistema foun fiu submarinu fibra ótika nian, hanaran Sistema Kabu Submarinu Súl Timor-Leste (TLSSC-sigla iha inglés), no mós rede fibra ótika terrestre ne’ebé pertense ba Estadu.  Medida ne’e ho objetivu atu hametin konektividade dijitál nasionál, ho promosaun infraestrutura moderna ida ne’ebé sei fasilita asesu ba internet ho velosidade aas no impulsiona ekonomia dijitál.
    CTL, EP sei responsavel ba operasaun, manutensaun no expansaun rede telekomunikasoins, inklui jestaun ba TLSSC, ne’ebé liga Timor-Leste ba sistema internasionál North West Cable System (NWCS) iha Austrália. Empreza públika mós sei responsavel ba estabelesimentu pontus prezensa no redes distribuisaun iha territóriu nasionál tomak no oferese servisus internet ho velosidade aas ba populasaun tomak liuhosi operadór telekomunikasaun nasionál sira. REMATA
    hare tan
  • 03 abril 2025Sorumutu Estraordináriu Konsellu Ministrus nian iha loron 3 fulan-abril tinan 2025
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
      Portavós Governu Timor-Leste
    IX Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutu Estraordináriu Konsellu Ministrus nian iha loron 3 fulan-abril tinan 2025
    Konsellu Ministrus, ho partisipasaun membru Governu sira hotu, hasoru malu iha Auditóriu Kay Rala Xanana Gusmão, iha Ministériu Finansas, Dili, hodi analiza aprezentasaun kona-ba konkluzaun preliminár auditorias nian ne’ebé hala’o hosi empreza internasionál EY, ba entidade estatál 20 dahuluk ne’ebé hetan ona auditoria hosi totál entidade estatál 45 ne’ebé sei sai alvu ba análize
    EY hanesan empreza ida hosi empreza haat kona-ba auditoria no konsultoria globál nian ne’ebé boot-liu, harii iha tinan 1989, ho nia sede iha Londres, Reinu Unidu. Nia koñesidu liu tanba nia esperiénsia hodi hala'o auditoria ba entidade públika sira.
    Durante sorumutu ne’e, aprezenta konkluzaun prinsipál no rekomendasaun preliminár hosi auditorias ne’ebé hala’o hela iha entidade oioin administrasaun direta no indireta Estadu nian. Identifika dezafiu prinsipál no áreas ne'ebé presiza hadi'a iha prosesu no prosedimentu sira. Governu simu rekomendasaun hosi EY no reafirma ninia kompromisu ba transparénsia, governasaun di’ak no melloria kontínua ba efisiénsia iha jestaun finansas públikas.
    Prosesu auditoria ida-ne’e reflete kompromisus ne’ebé asume hosi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, iha ninia diskursu simu pose nian, iha ne’ebé nia define hanesan prioridade ida hosi ninia Governu hodi halo auditorias iha instituisaun públika oioin, ho objetivu atu promove responsabilizasaun no rigór ne’ebé boot-liu iha administrasaun Estadu. REMATA
    hare tan
  • 02 abril 2025Sorumutu Konsellu Ministrus nian iha loron 2 fulan-abril tinan 2025
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
      Portavós Governu Timor-Leste
    IX Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutu Konsellu Ministrus nian iha loron 2 fulan-abril tinan 2025
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutu iha Palásiu Governu, Dili, no aprova projetu Rezolusaun Governu, ne’ebé aprezenta husi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, ne’ebé sei prolonga to’o loron 31 fulan-dezembru tinan 2025, suspensaun ba ensinu, aprendizajen no prátika artes marsiais no taka temporáriu ba fatin no instalasaun hotu-hotu ne’ebe destinadu ba ensinu, aprendizajen no prátika artes marsiais.
    Medida ida-ne'e fó kontinuasaun ba Rezolusaun Governu n. 45/2023, loron 10 fulan-novembru, ne'ebé maka prolonga ona hosi Rezolusaun Governu n. 17/2024, loron 24 fulan-abríl no n. 60/2024, loron 7 fulan-novembru.
    Razaun sira ne’ebé motiva suspensaun ba ensinu, aprendizajen no prátikas artes marsiais, no halo enserramentu ba ninia espasu sira, mantein nafatin. Medida ne'e kontinua konsidera nesesáriu hodi hametin pás sosiál ne'ebé hetan dezde fulan-novembru tinan 2023 no asegura katak, iha futuru, prátika artes marsiais akontese de’it iha ámbitu desportivu, hodi promove valores dixiplina, sivizmu no formasaun umanista entre joven sira. Ida-ne’e maka sai justifikasaun hodi estende suspensaun no enserramentu temporáriu ba instalasaun sira ne'ebé relasiona ho atividade sira-ne'e.
    *****
    Aprova mós Projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Agio Pereira, no hosi Prezidente Komisaun Funsaun Públika, Agostinho Letêncio de Deus, ne’ebé, ho uzu autorizasaun lejizlativa ne’ebé hetan hosi Lei n. 7/2024, loron 23 fulan-outubru, halo alterasaun daruak ba Lei n. 8/2004, loron 16 fulan-juñu, ne’ebé aprova Estatutu Funsaun Públika.
    Diploma ida-ne’e estabelese limite tinan 65 nu’udar idade obrigatóriu hodi remata relasaun traballu funsionárius públikus no ajentes Administrasaun Públika nian, ne’ebé sei akontese automatikamente iha loron ne’ebé traballadór atinje idade refere. Medida ne’e hakarak atu promove joven sira ba kuadrus Administrasaun Públika nian, garante renovasaun jerasionál no hadi’a kualidade no efisiénsia servisus ne’ebé presta ba populasaun. Diploma ne’e determina mós katak Komisaun Funsaun Públika tenke notifika traballadór, ninia entidade empregadora no Seguransa Sosiál pelumenus loron 90 molok hakotu funsaun.
    Iha situasaun sira ba interese públiku ne’ebé fundamenta ho loloos, no bainhira labele substitui imediata traballadór ne’e, sei posivel atu prolonga hodi hala’o funsaun, tuir akordu hamutuk, to’o tinan 68.
    Diploma ne’e hahú vigora iha loron 1 fulan-janeiru tinan 2026.
    *****
    Konsellu Ministrus aprova Projetu Rezolusaun Governu, ne’ebé aprezenta husi Vise-Ministra ba Asuntus ASEAN, Milena Maria da Costa Rangel, kona-ba Kontribuisaun Voluntária ho montante dolar amerikanu rihun 500 ba Sentru Koordenasaun Asisténsia Umanitária ASEAN  (ASEAN Coordinating Center for Humanitarian Assistance (AHA Center)), hodi apoia resposta ba situasaun emerjénsia iha Repúblika Uniaun Myanmar, tanba kauza husi rai-nakdoko foin lalais, ne’ebé afeta ba rejiaun ne’e, ho konsekuénsia grave, ho konsekuénsia grave, inklui lakon vida, dezlokasaun populasaun no destruisaun ba infraestrutura sosiál, ekonómika no ambientál.
    *****
    Ikusliu, Konsellu Ministrus aprova projetu Rezolusaun Governu ne’ebé aprezenta husi Primeiru-Ministru, kona-ba modelu Administrasaun Espesiál Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambenu (RAEOA) nian.
    Objetivu husi Rezolusaun Governu ida ne’e mak atu organiza, liuhusi konsulta ho populasaun lokál enklave Oekusi Ambenu, modelu foun ba administrasaun Autoridade rejiaun nian, nune’e mós modelu zona ekonomia espesiál, ne’ebé tuir konstituisaun prevee ba rejiaun ne’e.
    Iha mós hanoin atu konsulta ho dirijentes administrativu, autoridade lokál no sosiedade Oekusi Ambenu nian atu hilli no dezigna entre sira, kona-ba sé maka sei bele ezerse mandatu administrativu sira rejiaun nian, iha Autoridade no iha zona ekonómika espesiál. REMATA
    hare tan
  • 29 marsu 2025Deklarasaun husi Primeiru-Ministru Timor-Leste kona-ba Terremotu (rai-nakdoko) iha Mianmar ho Tailándia iha 28 Marsu 2025
    Primeiru-Ministru
    IX Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Timor-Leste manifesta Solidariedade ho Povu Tailándia no Myanmar hafoin Rai-nakdoko ne'ebé maka'as
    Governu ho povu Timor-Leste hato’o sinseras kondolénsias ho profunda tristeza tanba terremotu devastadór ne’ebé kona Mianmar ho Tailándia iha 28 Marsu 2025.
    Eventu trájiku ida-ne’e halakon ema barak nia vida, estraga uma ho infraestruturas, no husik komunidade sira iha susar no terus bót laran. Povu Timor-Leste sente laran taridu no triste tebetebes ho eskala dezastre ida boot hanesan ne’e ho ninia impaktu, hodi nuné’e solidariza ho povu Mianmar no Tailándia durante momentu lutu ne’e.
    Governu Timor-Leste elojia asaun hirak-ne’ebé autoridade sira husi paíz rua halo ona hasoru dezastre bót ne’e, hodi fó apoiu urjente ba sira ne’ebé presiza liu. Ami mós hahí resposta ne’ebé lailais tebes husi komunidade internasionál no husu atu fó asisténsia umanitária ne’ebé kontína no koordenada ba povu Mianmar ho Tailándia.
    Hasoru trajédia sira hanesan ne’e, unidade ho responsabilidade ne’ebé hotu-hotu hatudu husi komunidade internasionál, mak importantes liuhotu. Ita tenke hamutuk hodi fó asisténsia, tulun sira ne’ebé iha krize laran no tulun hadi’a hikas sira-nia moris ho komunidade tomak.
    Nu’udár mensajen-de-kondolénsias, Primeiru-Ministru Timor-Leste, Sua Eselénsia Kay Rala Xanana Gusmão, deklara: “Povu Timor oras ne’e sente laran tirste tebetebes tanba trajédia ne’ebé halakon ema barak nia vida no estraga buat barak iha ami-nia paíz vizinhu sira. Ho laran tomak ami hato’o ami-nia sentimentu solidariedade no ami hotu prontu atu fó tulun ba ami-nia belun di’ak sira iha memento ida difísil ne’e”.
    Timor-Leste hato’o hanoin ho harohan ba família sira ne’ebé lakon sira-nia maluk doben sira, ba sira ne’ebé kanek no sira hotu-hotu ne’ebé terus tanba dezastre ne’e. Governu Timor- Leste prontu atu oferese kualkér asisténsia ne’ebé bele tulun esforsus ba rekuperasaun no rekonstrusaun. REMATA
    hare tan
  • 28 marsu 2025Timor-Leste manifesta Solidariedade ho Povu Tailándia no Myanmar hafoin Rai-nakdoko ne'ebé maka'as
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
      Portavós Governu Timor-Leste
    IX Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Timor-Leste manifesta Solidariedade ho Povu Tailándia no Myanmar hafoin Rai-nakdoko ne'ebé maka'as
    Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste espresa nia konsternasaun no solidariedade ne'ebé maka'as ho Governu no Povu sira Tailándia no Myanmar nian, ne'ebé maka afetadu maka'as hosi rai-nakdoko ho magnitude 7.7 ne'ebé maka halo nakdoko rejiaun ne'e iha loron-sesta ne'e, loron 28 fulan-marsu tinan 2025, hodi hamosu vítima mortál, kanek no estragu materiál oioin.
    Autoridade tailandeza sira konfirma ona, to'o agora, pelumenus ema na'in tolu nia mate iha Bangkok, hafoin edifísiu ida ne'ebé sei konstroi hela monu, ho ema sanulu ba sanulu ne'ebé maka sei fó sai hanesan lakon. Iha Myanmar, rai-nakdoko ne’e, ne'ebé nia episentru lokaliza besik sidade Mandalay, hamosu deklarasaun estadu emerjénsia nian iha rejiaun oioin nasaun nian.
    Timor-Leste hamutuk iha sofrimentu povu maun-alin sira rejiaun ne’e nian no hato’o nia sentidas kondolénsias sinseras ba família vítima sira nian, hodi dezeja rekuperasaun lalais ba sira ne’ebé kanek no ba sira ne’ebé afetadu diretamente hosi kalamidade ne’e. Governu hamriik iha solidariedade ho esforsu emerjénsia no rekonstrusaun nian iha nasaun afetadu sira, hodi rekoñese reziliénsia no forsa hosi sira-nia populasaun iha tempu adversidade boot ida-ne’e.
    Portavós Governu Konstitusionál IX nian, Ministru Agio Pereira, hodi Governu tomak nia naran, espresa nia “solidariedade ho povu no Governu sira Tailándia no Myanmar nian ne’ebé afetadu hosi katástrofe ida-ne’e”. Nia hatutan tan katak “iha tempu susar ida-ne’e, ami-nia hanoin hamutuk ho vítima sira no sira-nia família no ami rekoñese sira hotu ne’ebé komprometidu atu kontinua tulun komunidade sira ne'ebé afetada”. REMATA
    hare tan
  • 26 marsu 2025Sorumutu Konsellu Ministrus nian iha loron 26 fulan-marsu tinan 2025
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
      Portavós Governu Timor-Leste
    IX Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutu Konsellu Ministrus nian iha loron 26 fulan-marsu tinan 2025
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutu iha Palásiu Governu, Dili, no aprova projetu Proposta Lei, ne’ebé aprezenta husi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão kona-ba alterasaun daruak ba Lei n.25/2021, loron 21 fulan-dezembru, kona-ba Lei Organizasaun Judisiária.
    Alterasaun ne’e ho objetivu atu permite Prezidente Repúblika kontinua atu nomeia Prezidente Tribunál Rekursu to’o instalasaun Supremu Tribunál Justisa, ba mandatu tinan haat.
    *****
    Tuir projetu ne’ebé aprezenta hosi Ministra Edukasaun, Dulce de Jesus Soares, Konsellu Ministru delibera hodi autoriza selebrasaun ba Akordu Kontribuisaun Finanseira entre Timor-Leste ho Ajénsia Kooperasaun Internasionál Koreia (KOICA) ba dezenvolvimentu projetu “For every child, Early Childhood care and Education” (“Ba labarik ida-idak, kuidadu no Edukasaun iha primeira Infánsia”).
    Projetu ne’e ho objetivu atu fó apoiu ba labarik timoroan sira, husi idade tinan tolu to’o ida tinan lima, hodi alkansa sira-nia potensiál tomak, liuhosi asesu ba programa dezenvolvimentu infantíl ho kualidade aas. Akordu ne’e prevee finansiamentu ho montante dolar amerikanu millaun neen, no nomeia ona Ministra Finansa, reprezenta  Governu Timor-Leste hodi asina akordu ne’e.
    *****
    Projetu Dekretu Lei rua hetan ona aprovasaun, ne’ebé aprezenta husi Ministru ba Asuntus Kombatentes Libertasaun Nasionál, Gil da Costa Monteiro “Oan Soru”, kona-ba alterasaun dahituk ba Dekretu Lei n. 15/2008, loron 4 fulan-juñu, ne’ebé regula pensaun ba kombatente no mártir sira libertasaun nasionál nian, no, alterasaun daruak ba Dekretu Lei n. 5/2012, loron 15 fulan-fevereiru, ne’ebé regula Prestasaun Pekuniária Únika ba kombatente no família martir libertasaun nasionál sira.
    Alterasaun sira ne’ebé propoin ho objetivu atu garante armonizasaun rejime ne’e ho Lei n.3/2024, loron 12 fulan-juñu, ne’ebé halo alterasaun datoluk ba Estatutu Kombatentes Libertasaun Nasionál, introdús medidas hodi simplifika tramitasaun administrativa, klarifika rekizitu no prazu, no reforsa kna’ar Konsellu Munisipál sira hodi fó apoiu ba benefisiáriu sira.
    *****
    Projetu Rezolusaun Governu, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Transporte no Komunikasaun, Miguel Marques Gonçalves Manetelu, hetan mós aprovasaun, ne’ebé determina ezonerasaun ba membrus atuál Konsellu Administrasaun Autoridade Aviasaun Sivíl Timor-Leste, IP (AACTL) nian no nomeasaun  Zezinho António F. Gusmão, nu’udar Prezidente Konsellu Administrasaun, nune’e mós  Maria Luísa Monteiro no Cornélio Vasconcelos nu’udar membrus Konsellu Administrasaun AACTL nian.
    *****
    Konsellu Ministru aprova mós projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Defeza, Donaciano do Rosário Gomes, ne’ebé estabelese regras tranzisaun ba situasaun rezerva no reforma ba militár veteranu sira F-FDTL nian.
    Intervensaun lejizlativa ida-ne'e, hahú vigora iha loron 31 fulan-dezembru 2025, prevee tranzisaun ba situasaun rezerva ba pesoál militár veteranu sira ne'ebé atinji limite idade ne’ebé prevee ona ba ida-idak nia pozisaun, no mós tranzisaun ba reforma ba sira ne'ebé sei ativu hela no atinji ona idade 60. Dekretu-Lei ida-ne’e mós estabelese atribuisaun, ho forma ne’ebé tranzitória no exesionál, subsídiu ai-han fulan-fulan ho dólar 300 ba veteranu militár reformadu sira F-FDTL nian, hodi garante prosesu reforma ida ne’ebé justu no dignu. Montante ida-ne'e sei kumulativu ho pensaun reforma ne'ebé fó hosi rejime jerál seguransa sosiál nian. REMATA
    hare tan
1 2 3 4