RSS 

Komunikadus

  • 15 janeiru 2025Sorumutu Konsellu Ministrus nian iha loron 15 fulan-janeiru tinan 2025
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
      Portavós Governu Timor-Leste
    IX Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutu Konsellu Ministrus nian iha loron 15 fulan-janeiru tinan 2025
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutu iha Palásiu Governu, Dili, no aprova projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Expedito Dias Ximenes, kona-ba Orgánika Sekretaria Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS) nian.
    Inisiativa lejizlativa ida-ne'e tuir aprovasaun hosi Dekretu-Lei n. 36/2024, loron 6 fulan-novembru, ne'ebé introdús ona alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei n. 46/2023, loron 28 fulan-jullu, ne'ebé maka kria ona Sekretaria Estadu Komunikasaun Sosiál. Objetivu prinsipál mak atu fornese SEKOMS estrutura orgániku-funsionál ne’ebé adekuadu hodi hala’o ninia atribuisaun no garante implementasaun ida ne’ebé efikás ba programa no atividade sira ne’ebé define ona iha Planu Estratéjiku 2024-2028 no iha Programa Governu Konstitusionál IX, ba área komunikasaun sosiál nian.
    SEKOMS kompostu hosi órgaun no servisu lubuk ida ne'ebé apoia Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál hodi hala’o ninia podér sira. Entre funsaun prinsipál sira SEKOMS nian maka konsesaun, ezekusaun, koordenasaun no avaliasaun ba polítika komunikasaun sosiál nian ne’ebé define no aprova hosi Konsellu Ministrus. SEKOMS iha mós responsabilidade atu propoin polítika sira, elabora lejizlasaun no regulamentu sira ne'ebé nesesáriu ba área komunikasaun sosiál, no koordena diseminasaun informasaun kona-ba programa no asaun Governu nian.
    *****
    Projetu Rezolusaun Governu, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Administrasaun Estatál, Tomás do Rosário Cabral, ba ezekusaun Estratéjia Desentralizasaun Administrativa no Instalasaun órgaun reprezentativu podér lokál 2025-2028 nian, hetan mós aprovasaun.
    Medida ida-ne’e ho objetivu atu reafirma Governu nia determinasaun hodi konsolida estratéjia desentralizasaun administrativa no kontinua prosesu instalasaun órgaun reprezentativu Podér Lokál nian.
    Rezolusaun Governu ida-ne’e estabelese planu anuál sira, hosi 2025 to’o 2028, ne’ebé inklui instalasaun servisu Balkaun Úniku iha territóriu nasionál tomak, reforsu institusionál autoridade munisípiu sira nian, regulamentu lei sira ne’ebé relasiona ho podér lokál no atualizasaun baze-dadus resenseamentu eleitorál nian. Iha etapa sira tuirmai, sei promove kriasaun kondisaun sira hodi hala'o eleisaun munisipál, kapasitasaun ba prezidente munisipál eleitu sira no avaliasaun ba progresu desentralizasaun nian.
    Koordenasaun ba ezekusaun estratéjia sei sai hanesan responsabilidade Ministériu Administrasaun Estatál nian, ne’ebé tenke aprezenta relatóriu semestrál kona-ba progresu ne’ebé alkansa ona no dezafiu sira ne’ebé hasoru, hodi garante kontinuidade no efikásia prosesu nian.
    Rezolusaun ida-ne’e revoga Rezolusaun Governu anteriór n. 45/2020, loron 9 fulan-dezembru, no tama iha vigór iha loron ida hafoin nia publikasaun. REMATA
    hare tan
  • 13 janeiru 2025Deklarasaun Timor-Leste nian kona-ba Krize Polítika iha Mosambike
    Primeiru-Ministru no Prezidente Repúblika
    IX Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    loron 13 fulan-janeiru tinan 2025
    Deklarasaun Timor-Leste nian kona-ba Krize Polítika iha Mosambike
    Hahú kedas iha momentu dahuluk krize polítika nian iha ita-nia maun-alin doben rai Moçambique, Prezidente Repúblika J. Ramos-Horta esforsu-an atu estabelese kontaktu sira ho autoridade mosambikanu sira hodi espresa ninia “solidariedade totál no konsternasaun kle’an ba situasaun sosiál no umanitária ne’ebé grave iha nasaun belun ne'ebá".
    Iha enkontru foin lalais ba trimestre dahuluk tinan 2025 Konsellu Superiór Defeza no Seguransa ne’ebé konvoka husi Prezidente Repúblika, ne’ebé hetan partisipasaun substansiál husi Sr. Primeiru-Ministru Xanana Gusmão, distintu membru sira espresa solidariedade totál no preokupasaun ho situasaun krítika esperiénsia hosi sosiedade mosambikanu.
    Prezidente Repúblika no Primeiru-Ministru kontinua akompaña di’ak situasaun iha Moçambique.
    Entretantu, Prezidénsia Repúblika simu konvite hodi partisipa iha serimónia tomada de pose prezidensiál ne’ebé sei akontese iha loron 15 fulan-janeiru iha Maputo.
    Haree katak viajen ofisiál sira ba rai-li’ur hosi Prezidente Repúblika presiza aprovasaun prévia hosi Parlamentu Nasionál, no haree ba difikuldade lojístika ne’ebé labele ultrapasa, Prezidente Repúblika lamenta tebes tanba la konsege hala’o viajen ne’e.
    Prezidente Repúblika J. Ramos-Horta ho Primeiru-Ministru Xanana Gusmão disponível nafatin hodi halo viajen lalais ba Moçambique iha data ida ne'ebé sei hetan akordu.
    Prezidente Repúblika J. Ramos-Horta no Primeiru-Ministru abertura ba negosiasaun entre parte hotu-hotu, lori ba akordu ida, maski provizóriu, ne’ebé hakotu violénsia, ne’ebé restaura lei no orden, ne’ebé permite normalizasaun ba atividade no seguransa ba komunidade sira. Diálogu sei kontinua iha kalendáriu polítiku ida ba restaurasaun orden demokrátiku no podér polítiku lejitimadu. REMATA
    hare tan
  • 08 janeiru 2025Sorumutu Konsellu Ministrus nian iha loron 8 fulan-janeiru tinan 2025
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
      Portavós Governu Timor-Leste
    IX Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutu Konsellu Ministrus nian iha loron 8 fulan-janeiru tinan 2025
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutu iha Palásiu Governu, Dili, no aprova projetu Rezolusaun Governu ne’ebé aprezenta hosi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, kona-ba fó doasaun ho valór dolar millaun rua ba Repúblika Vanuatu.
    Rai-nakdoko ho magnitude 7,3 akontese iha Port Vila iha loron 17 fulan-dezembru tinan 2024, hodi rezulta ema na'in-23 mate, na'in-200 liu hetan kanek no estraga maka'as infraestrutura esensiál sira, inklui Ospitál Sentrál no rezervatóriu bee nian rua. Hodi rekoñese urjénsia ba apoia populasaun sira ne’ebé afetadu no harii hikas área sira ne’ebé naksobu, desizaun ida-ne’e hatudu kompromisu Konstitusionál Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian ba solidariedade no kooperasaun entre povu sira.
    *****
    Konsellu Ministrus aprova mós projetu Proposta Rezolusaun tolu ne’ebé sei submete ba Parlamentu Nasionál, ne’ebé aprezenta husi Vise-Ministra ba Asuntus ASEAN, , Milena Maria da Costa Rangel, kona-ba ratifikasaun akordu sira tuir mai ne’e:

    1 - Akordu Servisu Aéreu ho Repúblika Populár Xina no Reinu Kamboja. Akordu sira-ne’e ho objetivu atu hametin relasaun amizade no kooperativa ho nasaun rua ne’e, nune’emós kontribui ba dezenvolvimentu setór transporte aéreu nian. Ho promosaun interkámbiu komersiál no aumenta ligasaun aérea regulár sira, akordu sira ne’e ho intensaun atu haburas kreximentu ekonómiku no promove turizmu. Akordu sira ne’e mós aliña ho Timor-Leste nia prosesu adezaun nu’udar membru plenu ba ASEAN no ho polítika “Céu Aberto” organizasaun nian.

    2 - Akordu Izensaun Vistu ho Repúblika Demokrátika Populár Laos. Akordu ida-ne'e estabelese izensaun vistu ba objetivu turístiku ba titulár sira pasaporte komún nian, hodi permite entrada no estadia to'o loron 30. Medida ne’e ho objetivu atu hametin relasaun di’ak amizade no kooperasaun entre nasaun rua ne’e, aleinde fasilita interkámbiu turístiku no kumpre instrumentu sira ASEAN nian kona-ba rekoñesimentu resíproku ba pasaporte.
    *****
    Konsellu Ministrus mós aprova projetu sira tuirmai ne’ebé aprezenta husi Ministru Administrasaun Estatál, Tomás do Rosário Cabral:

    1 - Dekretu-Lei ne’ebé regula funsionamentu Balkaun Úniku no Portál Munisipál, hodi reforsa desentralizasaun administrativa no modernizasaun servisu públiku sira iha Timor-Leste. Balkaun Úniku sei implementa iha munisípiu hotu-hotu no iha illa Ataúru, ho atendimentu prezensiál, móvel no telefóniku, nune’e bele simplifika prosedimentu administrativu, hadi’a efisiénsia no promove prosimidade entre Administrasaun Públika no sidadaun sira. Servisu móvel sei disponibiliza iha área remota sira liuhosi estrutura itinerante/movel sira ne'ebé adapta ona.
    Diploma ne’e mós konsolida no habelar funsionalidade Portál Munisipál hanesan plataforma sentrál ba asesu informasaun no atendimentu públiku eletróniku sira, promove transparénsia no partisipasaun sívika. Entre inovasaun sira ne’e, iha obrigasaun hodi publika informasaun kona-ba jestaun munisipál, disponibilizasaun servisu administrativu online no reforsu ferramenta kontrolu sosiál nian.
    Medida sira-ne’e ho objetivu atu hasa’e kualidade servisu públiku, hamenus kustu operasionál no promove governasaun lokál ne’ebé efisiente no partisipativu liu, tuir prinsípiu konstitusionál no estratéjia desentralizasaun Governu nian.
    *
    2 - Dekretu-Lei ne’ebé halo alterasaun daneen ba Dekretu-Lei n. 8/2013, loron 26 fulan-juñu, kona-ba Rejime Jurídiku Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS).
     Iha kontestu intensifikasaun ba prosesu desentralizasaun administrativa, presiza ajusta enkuadramentu legál PNDS nian, liuliu kona-ba fonte finansiamentu ba despeza sira ne’ebé asosiadu ho nia ezekusaun. Revizaun ida-ne’e ho objetivu atu asegura klareza no adaptasaun ne’ebé boot-liu ba ezijénsia administrativa no finanseira foun ne’ebé impoin hosi desentralizasaun. Iha tempu hanesan, ho alterasaun ida-ne’e, halo klarifikasaun ba dispozisaun hosi diploma orijinál ne’ebé, durante faze implementasaun nian hamosu dúvida ka interpretasaun oioin, nune’e garante aplikasaun ida ne’ebé efikás liu no hodi aliña ho objetivu sira programa nian.
    *
    3 - Dekretu Governu kona-ba Orgánika Sekretariadu Tékniku Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku.
    Tuir dispostu iha Dekretu-Lei n. 49/2023, loron 18 fulan-agostu, ne'ebé aprova orgánika Ministériu Administrasaun Estatál, diploma ida-ne'e adapta kuadru responsabilidade Sekretariadu Tékniku PNDS nian ba kuadru legál foun hosi Autoridade Munisipál sira, ne’ebé rekomenda hodi fó apoiu ba implementasaun PNDS iha lokál. Husi pontudevista orgániku, númeru servisu ne’ebé prevee iha diploma ida-ne’e mantein sira ne’ebé eziste ona, nune’e sei laiha aumentu iha despeza hanesan  rezultadu hosi hasa’e númeru servisu Sekretariadu Tékniku Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku nian.
    *****
    Aprova mós projetu Rezolusaun Governu nian ida ne’ebé aprezenta hosi Ministru Defeza, Donaciano do Rosário Gomes, kona-ba Referensiál Polítika Kooperasaun Internasionál. Referensiál ida-ne’e hanesan dokumentu estruturante no orientadór ida hodi estabelese parseria estratéjika sira kona-ba kooperasaun militár internasionál, liuhusi referensiál ne’e promove matadalan no liña asaun lubun ida ho objetivu atu define forma no regra sira kooperasaun nian nune’e bele otimiza kapasidades ne’ebé F-FDTL iha. Iha ámbitu Kooperasaun Internasionál iha Área Defeza, promove mós kriasaun Gabinete Koordenasaun Polítika Internasionál Kooperasaun, ne’ebé depende direta ba membru Governu ne’ebé responsavel ba área Defeza, ho misaun atu jere no koordena dossier kooperasaun hotu-hotu ho nasaun belun sira.
    *****
    Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, halo aprezentasaun ida kona-ba Programa Lejizlativu Governu IX nian. Programa ida ne’e sei elabora tuir proposta sira ne’ebé membrus Konsellu Ministru aprezenta no hanesan previzaun ida kona-ba intervensoins lejizlativas Governu nian, ne’ebé organiza tuir setores no prioridades, ba períodu tinan 2025.
    *****
    Ikusliu, Ministra Finansas, Santina José Rodrigues F. Viegas Cardoso, halo aprezentasaun ida ba Konsellu Ministrus kona-ba regras ezekusaun Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2025, ne’ebé estabelese tuir Dekretu-Lei N. 43/2024 loron 20 fulan-dezembru. REMATA
    hare tan
  • 27 dezembru 2024Toleránsia pontu iha loron 2 fulan-Janeiru tinan 2025
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
      Portavós Governu Timor-Leste
    IX Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    loron 27 fulan-dezembru tinan 2024
    Toleránsia pontu iha loron 2 fulan-Janeiru tinan 2025
    sei publika
    hare tan
  • 25 dezembru 2024Deklarasaun husi Sua Exelénsia, Primeiru-Ministru Xanana Gusmão kona-ba mate Tom Hyland
    Primeiro-Ministro
    IX Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    loron 24 fulan-dezembru tinan 2024
    Deklarasaun husi Sua Exelénsia, Primeiru-Ministru Xanana Gusmão kona-ba mate Tom Hyland
    sei publika
    hare tan
  • 21 dezembru 2024Deklarasaun konjunta husi Primeiru Ministru Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Commonwealth Austrália nian
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
      Portavós Governu Timor-Leste
    IX Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    loron 21 fulan-dezembru tinan 2024
    Deklarasaun konjunta husi Primeiru Ministru Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Commonwealth Austrália nian
    Povu Timoroan ho Australianu iha amizade no solidariedade ne’ebé kle’an. Ita-nia governu rua ne’e servisu hamutuk atu hametin relasaun bilaterál no interese komún ne’ebé nasaun rua ne’e fahe hamutuk iha rejiaun ida ne’ebé mak pasífiku, estavel no prósperu. Haree ba relasaun entre nasaun rua nian ne’ebé metin tebes, Austrália ho Timor-Leste kontenti atu anúnsia inisiativu importante foun hodi apoia dezenvolvimentu ekónomiku Timor-Leste nian.
    Austrália ho Timor-Leste kompremetidu atu asegura dezenvolvimentu kampu Greater Sunrise iha Tasi Timor ne’ebé sei fó benefísiu ba tempu naruk ba povu Timor-Leste sira, bazeia ba Tratadu istóriku entre Austrália ho Repúblika Demókratika Timor-Leste ne’ebé Estabelese sira-nia Fronteira Marítima iha Tasi Timor (Tratadu Fronteira Marítima 2018).
    Tratadu Fronteira Marítima 2018 ne’e kria rejime espesiál ida ba dezenvolvimentu Kampu sira Greater Sunrise nian. Durante tinan rua resin, Reprezentante Espesiál Austrália nian ba asuntu Greater Sunrise, Onorável Steve Bracks AC, servisu hamutuk ho Governu Timor-Leste no Austrália no setór privadu ne’ebé involve hodi kria kondisaun ba dezenvolvimentu rekursu estratéjiku ida-ne’e.
    Atu apoia Timor-Leste nia dezeju ba asegura kreximentu ekónomiku ba tempu naruk nian, hadi’a padraun moris no diversifika ekonomia rai-laran, Austrália propoin ona atu halo investimentu signifikativu ba Timor-Leste nia futuru liuhusi estabelesimentu fundu infraestrutura dedikadu ida, ne’ebé sei finansia husi Austrália nia kuota rendimentu futuru husi projetu Greater Sunrise nian. Austrália sei estabelese fundu infraestrutura ida hodi apoia kualkér solusaun ne’ebé maka viavel komersialmente, ne’ebé maka propoin husi parte komérsial sira no hetan ona akordu husi Estadu sira bazeia ba rekizitu sira Tratadu Fronteira Marítima 2018. Iha estimasaun katak projetu ida ne’e susesu bele fornese bilaun dolar barak ba fundu infraestrutura Timor-Leste nia durante projetu ne’e la’o, parte ida husi inisiativa dezenvolve nasaun nian.
    Austrália no Timor-Leste hein atu kontinua servisu hamutuk ho ajénsia komérsiu relevante sira ba ita-nia objetivu hamutuk atu realiza dezenvolvimentu projetu Greater Sunrise nian.
    Austrália rekoñese Timor-Leste nia ambisaun atu kria oportunidade empregu barak liu tan, Governo Austrália mós daudaun ne’e investe maka’as iha Timor-Leste ninia kampu forsa-traballu. Parseria Mobilidade Traballu no Abilidade Timor-Leste - Austrália (Timor-Leste-Australia Labour Mobility and Skills Partnership) nian sei fornese maizomenus millaun 50 dolar Australianu ba tinan haat nia laran, atu prepara traballadór Timoroan barak liu tan ho abilidade prontu atu servisu. Investimentu ne’e sei inklui finansiamentu ba sentru rekrutamentu no formasaun foun ida iha Dili, hasa’e kualidade treinamentu lian Inglés ho kualidade aas, no aumenta asesu ba kualifikasaun ne’ebé rekoñese husi Austrália. Liuhusi Parseria ida ne’e, Timor-Leste no Austrália sei servisu hamutuk atu atinji Timor-Leste nia objetivu atu permite traballadór Timoroan nain 10,000 bele hetan oportunidade atu ba servisu iha Austrália to’o tinan 2027-2028, inklui Austrália nia Eskema Mobilidade Traballadòr Pasífiku Austrália (sigla Inglés PALM). Esforsu hirak ne’e sei foka ba pozisaun semi-kualifikadu sira.
    Primeiru Ministru Timor-Leste ho Austrália hein ba oportunidade atu marka inisiativu signifikativu ne’e pesoalmente iha tinan mai ne’e, nu’udar demonstrasaun ida ba kompromisu husi nasaun rua ne’e nian ba dezenvolvimentu Greater Sunrise no forsa husi relasaun bilaterál entre nasaun rua ne’e nian. REMATA
    hare tan
  • 20 dezembru 2024Toleránsia pontu iha loron 24 fulan-Dezembru tinan 2024
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
      Portavós Governu Timor-Leste
    IX Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    loron 19 fulan-dezembru tinan 2024
    Toleránsia pontu iha loron 24 fulan-Dezembru tinan 2024
    sei publika
    hare tan
  • 19 dezembru 2024Timor-Leste manifesta solidariedade ho Vanuatu hafoin rai-nakdoko ne’ebé hamosu estragus
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
      Portavós Governu Timor-Leste
    IX Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    loron 19 fulan-dezembru tinan 2024
     Governu Manifesta Solidariedade ho Vanuatu tamba Terramotu
    Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste hato’o ninia solidariedade kle’an ba povu no Governu Vanuatu hafoin akontese rai-nakdoko ho magnitude 7.5 ne’ebé harahun país iha loron 17 fulan-dezembru tinan 2024. Dezastre ida-ne’e rezulta ema mate ne’ebé trájiku, ema atus ba atus hetan kanek no estragus infraestruturas ne’ebé boot tebes.
    Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, haruka karta ida ba ninia omólogu Vanuatu, Charlot Salwai, hodi hato’o ninia “sinseras kondolénsias ba povu Vanuatu hafoin akontese rai-nakdoko maka’as ne’ebé destroi Ita-boot nia país” no hato’o apoiu Timor-Leste nian iha momentu ida ne’ebé presiza tebes ne’e.
     “Rai-nakdoko trájiku ida-ne’e, kauza ema lakon vida, halo ita-nia fuan ne’ebé kanek no husik ita ho tristeza ne’ebé kle’an. Povu timoroan sente koneksaun no solidariedade ida forte ho povu Ni-Vanuatu, ne’ebé sempre apoia ami, inklui durante tempu triste okupasaun iha ami-nia país. Iha momentu ida-ne’e, ami preokupa tebes ho situasaun ne’ebé Ni-Vanuatu hasoru tanba estragus maka’as ne’ebé hamosu.”
    Iha karta ne’e, Xefe Governu dezeja mós ba ninia omólogu “no ba povu Vanuatu atu iha forsa no reziliénsia tomak ne’ebé nesesáriu hodi hakat-liu dezastre ida-ne’e” no manifesta konfiansa iha lideransa Governu Vanuatu nian hodi hasoru dezafius konstrusaun: “Maske esforsus rekuperasaun nian susar tebes, ha’u iha konfiansa katak, ho Ita-boot nia lideransa, Vanuatu sei bele responde ba dezastres no hahú prosesu rekonstrusaun.”
    Lori Governu no Povu Timor-Leste nia naran, Portavós Governu Konstitusionál IX nian, Ministru Agio Pereira, espresa “laran-triste tebes tanba lakon ema nia vida ne’ebé trájiku no ba difikuldade boot tebes ne’ebé povu  Vanuatu hasoru iha tempu susar no provasaun ida-ne’e”. Nia hatutan tan katak “ami-nia hanoin hamutuk ho vítima sira no sira-nia família, no ami rekoñese esforsu eroiku sira hosi ekipa salvamentu no profisionál sira ne'ebé kontinua tulun komunidade sira ne'ebé afetadu hosi katástrofe ida-ne'e”.
    hare tan
1 2 3 4