Komunikadus
- 08 janeiru 2025Sorumutu Konsellu Ministrus nian iha loron 8 fulan-janeiru tinan 2025Prezidénsia Konsellu Ministrushare tan
Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
Sorumutu Konsellu Ministrus nian iha loron 8 fulan-janeiru tinan 2025
Konsellu Ministrus hala’o sorumutu iha Palásiu Governu, Dili, no aprova projetu Rezolusaun Governu ne’ebé aprezenta hosi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, kona-ba fó doasaun ho valór dolar millaun rua ba Repúblika Vanuatu.
Rai-nakdoko ho magnitude 7,3 akontese iha Port Vila iha loron 17 fulan-dezembru tinan 2024, hodi rezulta ema na'in-23 mate, na'in-200 liu hetan kanek no estraga maka'as infraestrutura esensiál sira, inklui Ospitál Sentrál no rezervatóriu bee nian rua. Hodi rekoñese urjénsia ba apoia populasaun sira ne’ebé afetadu no harii hikas área sira ne’ebé naksobu, desizaun ida-ne’e hatudu kompromisu Konstitusionál Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian ba solidariedade no kooperasaun entre povu sira.
*****
Konsellu Ministrus aprova mós projetu Proposta Rezolusaun tolu ne’ebé sei submete ba Parlamentu Nasionál, ne’ebé aprezenta husi Vise-Ministra ba Asuntus ASEAN, , Milena Maria da Costa Rangel, kona-ba ratifikasaun akordu sira tuir mai ne’e:
1 - Akordu Servisu Aéreu ho Repúblika Populár Xina no Reinu Kamboja. Akordu sira-ne’e ho objetivu atu hametin relasaun amizade no kooperativa ho nasaun rua ne’e, nune’emós kontribui ba dezenvolvimentu setór transporte aéreu nian. Ho promosaun interkámbiu komersiál no aumenta ligasaun aérea regulár sira, akordu sira ne’e ho intensaun atu haburas kreximentu ekonómiku no promove turizmu. Akordu sira ne’e mós aliña ho Timor-Leste nia prosesu adezaun nu’udar membru plenu ba ASEAN no ho polítika “Céu Aberto” organizasaun nian.
2 - Akordu Izensaun Vistu ho Repúblika Demokrátika Populár Laos. Akordu ida-ne'e estabelese izensaun vistu ba objetivu turístiku ba titulár sira pasaporte komún nian, hodi permite entrada no estadia to'o loron 30. Medida ne’e ho objetivu atu hametin relasaun di’ak amizade no kooperasaun entre nasaun rua ne’e, aleinde fasilita interkámbiu turístiku no kumpre instrumentu sira ASEAN nian kona-ba rekoñesimentu resíproku ba pasaporte.
*****
Konsellu Ministrus mós aprova projetu sira tuirmai ne’ebé aprezenta husi Ministru Administrasaun Estatál, Tomás do Rosário Cabral:
1 - Dekretu-Lei ne’ebé regula funsionamentu Balkaun Úniku no Portál Munisipál, hodi reforsa desentralizasaun administrativa no modernizasaun servisu públiku sira iha Timor-Leste. Balkaun Úniku sei implementa iha munisípiu hotu-hotu no iha illa Ataúru, ho atendimentu prezensiál, móvel no telefóniku, nune’e bele simplifika prosedimentu administrativu, hadi’a efisiénsia no promove prosimidade entre Administrasaun Públika no sidadaun sira. Servisu móvel sei disponibiliza iha área remota sira liuhosi estrutura itinerante/movel sira ne'ebé adapta ona.
Diploma ne’e mós konsolida no habelar funsionalidade Portál Munisipál hanesan plataforma sentrál ba asesu informasaun no atendimentu públiku eletróniku sira, promove transparénsia no partisipasaun sívika. Entre inovasaun sira ne’e, iha obrigasaun hodi publika informasaun kona-ba jestaun munisipál, disponibilizasaun servisu administrativu online no reforsu ferramenta kontrolu sosiál nian.
Medida sira-ne’e ho objetivu atu hasa’e kualidade servisu públiku, hamenus kustu operasionál no promove governasaun lokál ne’ebé efisiente no partisipativu liu, tuir prinsípiu konstitusionál no estratéjia desentralizasaun Governu nian.
*
2 - Dekretu-Lei ne’ebé halo alterasaun daneen ba Dekretu-Lei n. 8/2013, loron 26 fulan-juñu, kona-ba Rejime Jurídiku Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS).
Iha kontestu intensifikasaun ba prosesu desentralizasaun administrativa, presiza ajusta enkuadramentu legál PNDS nian, liuliu kona-ba fonte finansiamentu ba despeza sira ne’ebé asosiadu ho nia ezekusaun. Revizaun ida-ne’e ho objetivu atu asegura klareza no adaptasaun ne’ebé boot-liu ba ezijénsia administrativa no finanseira foun ne’ebé impoin hosi desentralizasaun. Iha tempu hanesan, ho alterasaun ida-ne’e, halo klarifikasaun ba dispozisaun hosi diploma orijinál ne’ebé, durante faze implementasaun nian hamosu dúvida ka interpretasaun oioin, nune’e garante aplikasaun ida ne’ebé efikás liu no hodi aliña ho objetivu sira programa nian.
*
3 - Dekretu Governu kona-ba Orgánika Sekretariadu Tékniku Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku.
Tuir dispostu iha Dekretu-Lei n. 49/2023, loron 18 fulan-agostu, ne'ebé aprova orgánika Ministériu Administrasaun Estatál, diploma ida-ne'e adapta kuadru responsabilidade Sekretariadu Tékniku PNDS nian ba kuadru legál foun hosi Autoridade Munisipál sira, ne’ebé rekomenda hodi fó apoiu ba implementasaun PNDS iha lokál. Husi pontudevista orgániku, númeru servisu ne’ebé prevee iha diploma ida-ne’e mantein sira ne’ebé eziste ona, nune’e sei laiha aumentu iha despeza hanesan rezultadu hosi hasa’e númeru servisu Sekretariadu Tékniku Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku nian.
*****
Aprova mós projetu Rezolusaun Governu nian ida ne’ebé aprezenta hosi Ministru Defeza, Donaciano do Rosário Gomes, kona-ba Referensiál Polítika Kooperasaun Internasionál. Referensiál ida-ne’e hanesan dokumentu estruturante no orientadór ida hodi estabelese parseria estratéjika sira kona-ba kooperasaun militár internasionál, liuhusi referensiál ne’e promove matadalan no liña asaun lubun ida ho objetivu atu define forma no regra sira kooperasaun nian nune’e bele otimiza kapasidades ne’ebé F-FDTL iha. Iha ámbitu Kooperasaun Internasionál iha Área Defeza, promove mós kriasaun Gabinete Koordenasaun Polítika Internasionál Kooperasaun, ne’ebé depende direta ba membru Governu ne’ebé responsavel ba área Defeza, ho misaun atu jere no koordena dossier kooperasaun hotu-hotu ho nasaun belun sira.
*****
Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, halo aprezentasaun ida kona-ba Programa Lejizlativu Governu IX nian. Programa ida ne’e sei elabora tuir proposta sira ne’ebé membrus Konsellu Ministru aprezenta no hanesan previzaun ida kona-ba intervensoins lejizlativas Governu nian, ne’ebé organiza tuir setores no prioridades, ba períodu tinan 2025.
*****
Ikusliu, Ministra Finansas, Santina José Rodrigues F. Viegas Cardoso, halo aprezentasaun ida ba Konsellu Ministrus kona-ba regras ezekusaun Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2025, ne’ebé estabelese tuir Dekretu-Lei N. 43/2024 loron 20 fulan-dezembru. REMATA - 27 dezembru 2024Toleránsia pontu iha loron 2 fulan-Janeiru tinan 2025Prezidénsia Konsellu Ministrushare tan
Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
loron 27 fulan-dezembru tinan 2024
Toleránsia pontu iha loron 2 fulan-Janeiru tinan 2025
sei publika - 25 dezembru 2024Deklarasaun husi Sua Exelénsia, Primeiru-Ministru Xanana Gusmão kona-ba mate Tom HylandPrimeiro-Ministrohare tan
IX Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
loron 24 fulan-dezembru tinan 2024
Deklarasaun husi Sua Exelénsia, Primeiru-Ministru Xanana Gusmão kona-ba mate Tom Hyland
Iha kalan Natál Timor-Leste lakon ida husi nia rasik. Tom Hyland mate iha nasaun ne'ebé nia hadomi, hale'u ho ema sira ne'ebé nia dedika nia moris ba.
Tom ema ida ne'ebé haraik-an no laran-di'ak ne'ebé nia aten-barani forma ita-nia nasaun nia viajen ba independénsia. Hirus ho sofrimentu povu timoroan iha okupasaun nia okos, nia harii Kampaña Solidariedade Timor-Leste-Irlanda, hodi servisu maka’as hodi fó sai injustisa ne’ebé akontese iha ita-nia rain. Liuhusi ninia ativizmu ne’ebé la para nia lori povu Timor Leste nia susar ba atensaun tantu públiku Irlandés no internasionál. Sira-nia esforsu sai fundamentál hodi garante katak Governu Irlanda defende direitus umanus no justisa ba povu Timor.
Tamba Tom nia lobi mak Ministru Negósiu Estranjeiru Irlanda nian, David Andrews, vizita Timór-Leste hodi apoia ita-nia direitu ba autodeterminasaun no preparasaun ba referendu 1999 kona-ba independénsia.
Hafoin kontribui barak tebes ba ita-nia luta, no hafoin ukun rasik-an, Tom halo Timor-Leste sai ninia uma. Nia sai instrumentál iha relasaun solidariedade entre povu timoroan no irlandés, hodi hala’o knaar nu’udar Konsul Honoráriu Irlanda nian iha Timor-Leste to’o nia mate. Tom hatudu ona ho nonook nia kompromisu ba harii nasaun hodi serbisu iha ami nia Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun no hanorin Inglés ba nia funsionáriu sira. Tom nunka ema ida ne'ebé buka atensaun, maibé nia sempre iha ne'ebá ba ami.
Maski ho saúde ne'ebé ladún di'ak, Tom la'o hale'u Dili, sadere ba ai-tonka ida no enfeita ho nia umór ne'ebé manas no hamnasa ne'ebé hatene. Labarik Timoroan sira sei hakbesik beibeik ba nia, tau sira nia reen-toos iha nia liman nu’udar jestu respeitu kle’an ba nia kontribuisaun ba ita-nia povu. Tom sempre iha interese ba ema seluk, nia ema ida ne'ebé la hanoin an rasik, laran-luak ho nia tempu no laran-di'ak.
Iha nia moris nia rohan, Tom sai triste kona-ba asuntu internasionál atuál sira. Nia hetan afetadu liuliu hosi povu Gaza nia susar. Maibé, nia iha fiar iha ema baibain nia kbiit atu hamriik ba justisa no iha forsa ativizmu polítiku nian atu lori mudansa.
Tom nia haraik-an no hahalok laran-di'ak kona ami barak nia moris. Nia hetan domin barak no sei saudades tebes. Nu'udar ita fó onra no selebra nia moris, ita mós tenke hetan inspirasaun hosi valór sira ne'ebé nia moris: laran-luak, aten-barani, no kompromisu metin ba justisa no dignidade umana.
Tom Hyland sei sai nafatin ita ida, klamar ida ne'ebé folin-boot iha ita nia rai sagradu.
Obrigado, Tom. Remata - 21 dezembru 2024Deklarasaun konjunta husi Primeiru Ministru Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Commonwealth Austrália nianPrezidénsia Konsellu Ministrushare tan
Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
loron 21 fulan-dezembru tinan 2024
Deklarasaun konjunta husi Primeiru Ministru Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Commonwealth Austrália nian
Povu Timoroan ho Australianu iha amizade no solidariedade ne’ebé kle’an. Ita-nia governu rua ne’e servisu hamutuk atu hametin relasaun bilaterál no interese komún ne’ebé nasaun rua ne’e fahe hamutuk iha rejiaun ida ne’ebé mak pasífiku, estavel no prósperu. Haree ba relasaun entre nasaun rua nian ne’ebé metin tebes, Austrália ho Timor-Leste kontenti atu anúnsia inisiativu importante foun hodi apoia dezenvolvimentu ekónomiku Timor-Leste nian.
Austrália ho Timor-Leste kompremetidu atu asegura dezenvolvimentu kampu Greater Sunrise iha Tasi Timor ne’ebé sei fó benefísiu ba tempu naruk ba povu Timor-Leste sira, bazeia ba Tratadu istóriku entre Austrália ho Repúblika Demókratika Timor-Leste ne’ebé Estabelese sira-nia Fronteira Marítima iha Tasi Timor (Tratadu Fronteira Marítima 2018).
Tratadu Fronteira Marítima 2018 ne’e kria rejime espesiál ida ba dezenvolvimentu Kampu sira Greater Sunrise nian. Durante tinan rua resin, Reprezentante Espesiál Austrália nian ba asuntu Greater Sunrise, Onorável Steve Bracks AC, servisu hamutuk ho Governu Timor-Leste no Austrália no setór privadu ne’ebé involve hodi kria kondisaun ba dezenvolvimentu rekursu estratéjiku ida-ne’e.
Atu apoia Timor-Leste nia dezeju ba asegura kreximentu ekónomiku ba tempu naruk nian, hadi’a padraun moris no diversifika ekonomia rai-laran, Austrália propoin ona atu halo investimentu signifikativu ba Timor-Leste nia futuru liuhusi estabelesimentu fundu infraestrutura dedikadu ida, ne’ebé sei finansia husi Austrália nia kuota rendimentu futuru husi projetu Greater Sunrise nian. Austrália sei estabelese fundu infraestrutura ida hodi apoia kualkér solusaun ne’ebé maka viavel komersialmente, ne’ebé maka propoin husi parte komérsial sira no hetan ona akordu husi Estadu sira bazeia ba rekizitu sira Tratadu Fronteira Marítima 2018. Iha estimasaun katak projetu ida ne’e susesu bele fornese bilaun dolar barak ba fundu infraestrutura Timor-Leste nia durante projetu ne’e la’o, parte ida husi inisiativa dezenvolve nasaun nian.
Austrália no Timor-Leste hein atu kontinua servisu hamutuk ho ajénsia komérsiu relevante sira ba ita-nia objetivu hamutuk atu realiza dezenvolvimentu projetu Greater Sunrise nian.
Austrália rekoñese Timor-Leste nia ambisaun atu kria oportunidade empregu barak liu tan, Governo Austrália mós daudaun ne’e investe maka’as iha Timor-Leste ninia kampu forsa-traballu. Parseria Mobilidade Traballu no Abilidade Timor-Leste - Austrália (Timor-Leste-Australia Labour Mobility and Skills Partnership) nian sei fornese maizomenus millaun 50 dolar Australianu ba tinan haat nia laran, atu prepara traballadór Timoroan barak liu tan ho abilidade prontu atu servisu. Investimentu ne’e sei inklui finansiamentu ba sentru rekrutamentu no formasaun foun ida iha Dili, hasa’e kualidade treinamentu lian Inglés ho kualidade aas, no aumenta asesu ba kualifikasaun ne’ebé rekoñese husi Austrália. Liuhusi Parseria ida ne’e, Timor-Leste no Austrália sei servisu hamutuk atu atinji Timor-Leste nia objetivu atu permite traballadór Timoroan nain 10,000 bele hetan oportunidade atu ba servisu iha Austrália to’o tinan 2027-2028, inklui Austrália nia Eskema Mobilidade Traballadòr Pasífiku Austrália (sigla Inglés PALM). Esforsu hirak ne’e sei foka ba pozisaun semi-kualifikadu sira.
Primeiru Ministru Timor-Leste ho Austrália hein ba oportunidade atu marka inisiativu signifikativu ne’e pesoalmente iha tinan mai ne’e, nu’udar demonstrasaun ida ba kompromisu husi nasaun rua ne’e nian ba dezenvolvimentu Greater Sunrise no forsa husi relasaun bilaterál entre nasaun rua ne’e nian. REMATA
- 20 dezembru 2024Toleránsia pontu iha loron 24 fulan-Dezembru tinan 2024Prezidénsia Konsellu Ministrushare tan
Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
loron 19 fulan-dezembru tinan 2024
Toleránsia pontu iha loron 24 fulan-Dezembru tinan 2024
sei publika - 19 dezembru 2024Timor-Leste manifesta solidariedade ho Vanuatu hafoin rai-nakdoko ne’ebé hamosu estragusPrezidénsia Konsellu Ministrushare tan
Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
loron 19 fulan-dezembru tinan 2024
Governu Manifesta Solidariedade ho Vanuatu tamba Terramotu
Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste hato’o ninia solidariedade kle’an ba povu no Governu Vanuatu hafoin akontese rai-nakdoko ho magnitude 7.5 ne’ebé harahun país iha loron 17 fulan-dezembru tinan 2024. Dezastre ida-ne’e rezulta ema mate ne’ebé trájiku, ema atus ba atus hetan kanek no estragus infraestruturas ne’ebé boot tebes.
Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, haruka karta ida ba ninia omólogu Vanuatu, Charlot Salwai, hodi hato’o ninia “sinseras kondolénsias ba povu Vanuatu hafoin akontese rai-nakdoko maka’as ne’ebé destroi Ita-boot nia país” no hato’o apoiu Timor-Leste nian iha momentu ida ne’ebé presiza tebes ne’e.
“Rai-nakdoko trájiku ida-ne’e, kauza ema lakon vida, halo ita-nia fuan ne’ebé kanek no husik ita ho tristeza ne’ebé kle’an. Povu timoroan sente koneksaun no solidariedade ida forte ho povu Ni-Vanuatu, ne’ebé sempre apoia ami, inklui durante tempu triste okupasaun iha ami-nia país. Iha momentu ida-ne’e, ami preokupa tebes ho situasaun ne’ebé Ni-Vanuatu hasoru tanba estragus maka’as ne’ebé hamosu.”
Iha karta ne’e, Xefe Governu dezeja mós ba ninia omólogu “no ba povu Vanuatu atu iha forsa no reziliénsia tomak ne’ebé nesesáriu hodi hakat-liu dezastre ida-ne’e” no manifesta konfiansa iha lideransa Governu Vanuatu nian hodi hasoru dezafius konstrusaun: “Maske esforsus rekuperasaun nian susar tebes, ha’u iha konfiansa katak, ho Ita-boot nia lideransa, Vanuatu sei bele responde ba dezastres no hahú prosesu rekonstrusaun.”
Lori Governu no Povu Timor-Leste nia naran, Portavós Governu Konstitusionál IX nian, Ministru Agio Pereira, espresa “laran-triste tebes tanba lakon ema nia vida ne’ebé trájiku no ba difikuldade boot tebes ne’ebé povu Vanuatu hasoru iha tempu susar no provasaun ida-ne’e”. Nia hatutan tan katak “ami-nia hanoin hamutuk ho vítima sira no sira-nia família, no ami rekoñese esforsu eroiku sira hosi ekipa salvamentu no profisionál sira ne'ebé kontinua tulun komunidade sira ne'ebé afetadu hosi katástrofe ida-ne'e”. - 18 dezembru 2024Mensajen Natál husi Governu Timor-Leste: Esperansa, Unidade no Kompromisu ba FuturuPrezidénsia Konsellu Ministrushare tan
Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
loron 18 fulan-dezembru tinan 2024
Mensajen Natal husi Governu Timor-Leste:
Esperansa, Unidade no Kompromisu ba Futuru
Iha okaziaun tempu Natál nian, Governu Konstitusionál IX ne’ebé lidera hosi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hato’o ba timoroan tomak ho mensajen dame, esperansa no kompromisu ba futuru país nian.
Tinan 2024 marka ho esforsu hamutuk ida atu hadi'a dezafiu sira iha pasadu no lansa bazes ba futuru ida ne'ebé promisór liu. Ho foka ba implementasaun reformas estruturantes, dezenvolvimentu infra-estruturas estratéjikas, kreximentu ekonómiku no moris-di’ak sosiál, Governu serbisu ona atu harii Timor-Leste ida ne’ebé unidu, prósperu no justu liu, iha ne’ebé sidadaun ida-idak hetan oportunidade moris ne’ebé di’ak-liu.
Natál hanesan tempu reflesaun no renovasaun nian, no Governu reafirma ninia kompromisu atu kontinua serbisu ho dedikasaun, responsabilidade no transparénsia hodi hatán ba nesesidades populasaun nian. Hamutuk, ho solidariedade no determinasaun, ita bele hasoru dezafius no konkretiza mehi hodi sai nasaun ida ne’ebé forte no dezenvolvidu liu.
Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus no Portavós Governu Konstitusionál IX, Agio Pereira, hateten katak “ida-ne’e maka tempu atu selebra konkistas, reflete kona-ba dezafius no, liuliu, hafoun hikas kompromisu atu serbisu ba moris-di’ak timoroan tomak nian. Governu sei kontinua halo esforsu hotu-hotu atu harii futuru ida ne’ebé justu, inkluzivu no prósperu liu ba jerasaun ohin-loron no futuru”.
Governu Konstitusionál IX hato’o ba ema hotu-hotu ne’ebé hela iha Timor-Leste no ba timoroan hotu-hotu ne’ebé hela iha rai-li’ur, Ksolok Natál no Prósperu Tinan Foun, nakonu ho dame, saúde no esperansa. Atu tinan 2025 sai hanesan tinan ba konkista foun sira, kreximentu no progresu ba Timor-Leste no ba família timoroan sira hotu. REMATA - 16 dezembru 2024Sorumutu Estraordináriu Konsellu Ministrus nian iha loron 16 fulan-dezembru tinan 2024Prezidénsia Konsellu Ministrushare tan
Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
Sorumutu Estraordináriu Konsellu Ministrus nian iha loron 16 fulan-dezembru tinan 2024
Konsellu Ministrus hala’o sorumutu iha Palásiu Governu, Dili, no aprova proposta inisiál sira Timor-Leste nian, ne’ebé aprezenta hosi Vise-Ministra ba Asuntus ASEAN, Milena Maria da Costa Rangel, kona-ba adezaun ba Akordu-Kuadru ASEAN kona-ba Servisus (AFAS, ASEAN Framework Agreement on Services), Akordu kona-ba Komérsiu Servisus ASEAN (ATISA, ASEAN Trade in Services Agreement) no Akordu Komérsiu Bens ASEAN (ATIGA, ASEAN Trade in Goods Agreement), iha ámbitu prosesu negosiasaun adezaun Timor-Leste nian ba ASEAN.
Modalidade sira ne’ebé propoin ona trasa prinsípiu orientadór ba negosiasaun sira, hodi konsidera kontestu Timor-Leste nian. Entre objetivu sira maka kumprimentu progresivu hosi kompromisu sira hodi liberaliza bens no servisus, tuir padraun ASEAN nian, maibé ho fleksibilidade ne'ebé adekuadu, hodi bele garante katak obrigasaun sira ne'ebé asume proporsionál ho nivel atuál dezenvolvimentu Timor-Leste nian no ninia kapasidade institusionál sira. Enkuadramentu ida-ne’e ho objetivu atu garante ekilíbriu entre integrasaun rejionál no salvaguarda interese estratéjiku no ekonómiku nasionál sira, hodi promove kreximentu sustentável no kompetitividade iha setór produtivu no servisus país nian.
*****
Konsellu Ministrus aprova projetu Dekretu-Lei ba Alterasaun Dahuluk husi Dekretu-Lei n. 1/2015, loron 14 fulan-janeiru, kona-ba Fundu Espesiál ba Dezenvolvimentu. Diploma ne’e aprezenta hosi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambenu (RAEOA), Rogério Tiago de Fátima Lobato, no Koordenadór Komisaun Ezekutiva ba estabelesimentu Zona Dezenvolvimentu Ekonómika Espesiál iha Oekusi Ambenu (ZEEDOA), João Mendes Gonçalves.
Objetivu hosi diploma ida-ne’e mak atu adapta Fundu Espesiál Dezenvolvimentu RAEOA nian tuir dispozisaun foun Lei n. 18/2023, iha loron 30 fulan-novembru, ne’ebé halakon Zona Espesiál Ekonomia Sosiál Merkadu Oekusi Ambenu no Ataúru no prevee kriasaun Zona Ekonómika Espesiál foun ida. Define filafali atribuisaun no objetivu sira Fundu nian, ne’ebé tutela mós hosi Primeiru-Ministru.
Diploma ne’e prevee implementasaun rejime tranzitória ida ba Fundu Espesiál Dezenvolvimentu nian, hodi fornese ba nia instrumentu jestaun no kapasidade operasionál ne’ebé permite hahú projetus prioritáriu ba dezenvolvimentu, prepara estrutura jestaun ida ne’ebé efisiente no finansia projetu estratéjiku tinan-barak ho karákter sosiál no ekonómiku. Medida sira-ne’e ho objetivu atu garante resposta ba estratéjia dezenvolvimentu ba Oekusi Ambenu hotu iha tempu médiu no tempu naruk, ho benefísiu reál liuliu ba populasaun Oekusi no Timor-Leste ein jerál.
*****
Tuir projetu ne’ebé aprezenta hosi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Agio Pereira no Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Expedito Dias Ximenes, Konsellu Ministrus delibera hodi fó-naran Francisco Borja da Costa ba Edifísiu Sentrál foun Rádiu no Televizaun Timor-Leste (RTTL, EP), Empreza Públika, naran Nino Konis Santana ba Auditóriu RTTL, EP no naran David Alex ‘Daitula’ ba Estúdiu Multifunsoins RTTL, EP nian.
Edifísiu atuál Rádiu no Televizaun Timor-Leste nian, iha tinan sira ikus ne’e hetan estragus oin-oin, liuliu kauza husi inundasaun. Tanba ne’e, presiza konstrusaun ba edifísiu foun ida ne’ebé bele hadi’a kualidade servisu ne’ebé presta husi empreza públika ida-ne’e ho signifikativu.
Serimónia lansamentu fatuk dahuluk ba edifísiu foun ne’e marka ba loron 19 fulan-dezembru tinan 2024.
*****
Konsellu Ministrus aprova projetu Dekretu-Lei ida, ne’ebé aprezenta husi Ministra Saúde, Elia A. A. dos Reis Amaral, kona-ba Rejime importasaun, armazenamentu, distribuisaun, fa’an no esportasaun produtus farmaséutikus no ekipamentus médikus.
Diploma ida-ne’e ho objetivu atu substitui Dekretu-Lei n. 12/2004, loron 26 fulan-maiu, hodi adapta enkuadramentu legál ba mudansas sosiais, ekonómikas no regulatórias, tantu iha nivel internu no mós internasionál. Regulamentasaun foun ne’e promove separasaun husi atividade importasaun, armazenamentu no distribuisaun, fa’an rahun iha farmásia sira, hodi garante espesializasaun ne’ebé boot-liu no reforsu ba protesaun saúde públika. Atividade fa'an produtu farmaséutiku no ekipamentu médiku sira mós haketak hosi atividade prestasaun kuidadu saúde médiku, enfermajen, diagnóstiku ka terapéutiku iha farmásia sira, ida ikus ne'e bandu iha farmásia sira. Halo mós proibisaun ba propriedade liu husi farmásia ida iha kada munisípiu no konsertasaun folin, hodi prevene situasoins oligopóliu no monopóliu ne’ebé bele prejudika asesu populasaun nian ba produtus farmaséutikus.
Entre inovasaun prinsipál sira, mak ezijénsia kondisoins espesífikas ba armazenamentu no fa’an produtus farmaséutikus, hanesan kontrolu rigorozu ba temperatura, mahon-been no naroman. Diploma ne'e mós prevee ezisténsia hosi espasu sira ne'ebé diferente, tantu iha atividade sira armazenamentu nian ka iha fa’an rahun sira, hodi rai no konserva narkótiku no substánsia psikotrópika sira, ka atu hasai hosi merkadu produtus farmaséutiku ne'ebé haruka, bainhira liu ona prazu, falsifikadu, adulteradu no aat ona.
Diploma ne’e estabelese mós ezisténsia obrigatoriedade husi diretór tékniku, farmaséutiku ida ne’ebé permanente no eskluzivu, nomos aprezentasaun relatóriu fulan-fulan ba Ministériu Saúde, ne’ebé tenke inklui atividade importasaun, armazenamentu no fa’an nian.
Rejime foun ne’e introdús medidas reforsadas kona-ba fiskalizasaun no penalizasoins, ho objetivu atu asegura kualidade no seguransa ba produtus farmaséutikus ne’ebé disponivel iha merkadu. Prevee mós períodu tranzisaun durante loron 180, hodi permite katak entidades ne’ebé daudaun hala’o hela sira-nia atividade atu adapta ho regras foun. Diploma ne’e tama iha vigór iha loron tuirmai hafoin publikasaun, hodi revoga Dekretu-Lei n. 12/2004, loron 26 fulan-maiu.
*****
Konsellu Ministrus aprova projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Transportes no Komunikasoins, Miguel Marques Gonçalves Manetelu, ba estabelesimentu taxa administrativa ne’ebé tenke selu ba aktus no servisus relasiona ho kontrolu ba limite pezu hosi veíkulu transporte merkadoria nian.
Diploma ne'e regula aktu no servisu administrativu sira ne'ebé relasiona ho kontrolu ba pezu hosi veíkulu sira transporte merkadoria nian ne'ebé sujeita ba pagamentu taxa nian sira, hodi define ninia valór sira atu nune'e bele kumpre Rejime Pezu Autorizadu ba Veíkulu sira Transporte Merkadoria nian. Valór Taxa ba pezu baibain varia tuir númeru roda iha veíkulu: Dolar amerikanu 30 ba veíkulu ho roda 4, Dolar amerikanu 35 ba veíkulu ho roda 6, dolar amerikanu 40 ba veíkulu ho roda 8 no dolar amerikanu 45 ba veíkulu ho roda 10 ka liu. Verifikasaun ba ninia todan, ne’ebé hala’o hafoin hasai todan ne’ebé liu, iha kustu fiksu ho dolar amerikanu 5 kada kilograma ne’ebé liu.
Diploma ne'e mós estabelese limite másimu pezu ne’ebé hetan autorizasaun ba kategoria veíkulu ida-idak: 5.000 kg ba veíkulu ho eixu 2 no roda 4, 8.500 kg ba veíkulu ho eixu 2 no roda 6, 15.500 kg ba veíkulu ho eixu 3 no roda 6, no 18.000 kg ba veíkulu ho eixu 3 no roda 10. Veíkulu sira ne’ebé servisu ba Estadu, forsa defeza no seguransa, misaun diplomátika no entidade públika sira seluk hetan izensaun hosi regulamentu ida-ne’e. Sei bandu sirkulasaun veíkulu sira nian to'o regulariza taxa pendente sira no pezu boot liu, ho sansaun sira ne'ebé prevee iha lejizlasaun ne'ebé bele aplika bainhira laiha kumprimentu.
Dekretu-Lei ida-ne’e ho objetivu atu kontribui ba prezervasaun infraestrutura estrada no ponte, hadi’a seguransa iha tráfiku automovel no garante kumprimentu ba padraun legál husi operadór transportes merkadoria nian.
*****
Ikusliu, Konsellu Ministrus aprova projetu Dekretu-Lei ida kona-ba regulamentasaun direitu hodi halo check-up saúde ne’ebé prevee ona iha Estatutu Titulár Órgaun Soberanu sira nian. REMATA