Komunikadus
- 30 juñu 2025Sorumutu Estraordináriu Konsellu Ministrus nian iha loron 30 fulan-juñu tinan 2025Prezidénsia Konsellu Ministrushare tan
Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
Sorumutu Estraordináriu Konsellu Ministrus nian iha loron 30 fulan-juñu tinan 2025
Konsellu Ministrus hala’o sorumutu iha Palásiu Governu, Dili, no, hafoin halo análize ba aprezentasaun husi Ministra Finansas, Santina José Rodrigues F. Viegas Cardoso, delibera atu aprova Deklarasaun Estratéjika Orsamentál no tetu indikativu despeza nian ba Orsamentu Jerál Estadu tinan 2026 (OJE 2026). Instrumentu hirak-ne’e, prevee ona iha Lei Enkuadramentu Orsamentu Jerál Estadu no jestaun finanseira públika (Lei n. 3/2025, loron 23 fulan-abril) nian, orienta polítika fiskál ba médiu prazu, asegura koerénsia entre objetivus dezenvolvimentu nasionál no rekursu sira ne’ebé disponivel, no estabelese limite despeza ba setór oioin iha Administrasaun Públika.
Ministra Finansas aprezenta previzaun ida ba kreximentu ekonómiku 2,7% husi PIB ba tinan 2026, iha kontestu ida konsolidasaun orsamentál nian, hafoin kreximentu ida ne’ebé prevee ona ho valór 4,3% iha tinan 2025. Taxa inflasaun kontinua iha trajetória ida ne’ebé tun, prevee katak atu atinje 1,8% iha tinan 2025, no estabiliza besik 2% iha tinan lima oin mai.
Tetu indikativu globál despeza nian ba OJE 2026 estabelese iha dolar amerikanu biliaun 1,85. Distribuisaun tetu orsamentál agregadu ba Administrasaun Sentrál iha OJE 2026 bazeia ba setór estratéjiku sira ne’ebé define hosi Programa Governu no Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu, ho 36% aloka ba Setór Kuadru Institusionál, 28% ba Setór Kapitál Sosiál, 28% ba Dezenvolvimentu Infraestrutura, no 7% Dezenvolvimentu Ekonómiku no 1% ba Boa Governasaun no Kombate Korrupsaun.
Kalendáriu prosesu orsamentál estabelese distribuisaun tetu dezagregadu ba entidade sira iha loron 4 fulan-jullu, submisaun proposta ministeriál sira to’o loron 24 fulan-jullu, hala’o reuniaun Komité Revizaun Orsamentál entre loron 4 no 20 fulan-agostu, no submisaun proposta OJE 2026 ba Parlamentu Nasionál to’o loron 1 fulan-outubru tinan 2025. REMATA - 25 juñu 2025Sorumutu Konsellu Ministrus nian iha loron 25 fulan-juñu tinan 2025Aprova ona :hare tan
1 - Rejime Jurídiku ba Investigasaun Sientífika Mariña Internasionál;
2 - Aprova, iha prinsípiu, orientasaun estratéjika hosi Polítika no Planu Asaun Ekonomia Azul; no
3 - Fó mandatu ba Vise-Ministra ba Asuntus ASEAN atu, hamutuk ho ministériu relevante sira, lidera negosiasaun kona-ba ajustamentu tékniku ba Kuadru Kompromisus, iha ámbitu prosesu adezaun ba akordus servisu ASEAN;
Analiza ona:
1 - Aprezentasaun kona-ba progresu Timor-Leste nian iha prosesu adezaun ba akordu servisus ASEAN nian, liuliu Akordu-Kuadru kona-ba Servisu (AFAS) no Akordu kona-ba Komérsiu Servisus ASEAN (ATISA) nian - 20 juñu 2025Governu Felisita Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão ba ninia Aniversáriu ba da-79 no Fó omenajen ba ninia Lideransa iha Servisu ba País ne’ePrezidénsia Konsellu Ministrushare tan
Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
Loron 20, fulan-juñu, tinan 2025
Governu Felisita Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão ba ninia Aniversáriu ba da-79 no Fó omenajen ba ninia Lideransa iha Servisu ba País ne’e
Governu Konstitusionál IX ho laran-tomak felisita Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, iha okaziaun ba ninia aniversáriu ba da-79, ne’ebé selebra ohin, iha loron 20 fulan-juñu tinan 2025.
Hodi marka data simbóliku ida-ne’e, Ezekutivu ne’e rekoñese perkursu moris figura esensiál ida iha istória nasionál, ne’ebé ninia lideransa kontinua orienta Timor-Leste ho determinasaun, vizaun estratéjika no kompromisu kle’an ba moris-di’ak timoroan tomak nian.
Dezde simu pose nu'udar Primeiru-Ministru ba Governu Konstitusionál IX nian iha loron 1 fulan-jullu tinan 2023, Kay Rala Xanana lori ona nasaun ne'e ba etapa foun reformas estruturais no afirmasaun internasionál. Iha ninia lideransa, Governu foka filafali ba governasaun di’ak, Estadu direitu demokrátiku, no investimentu iha área estratéjiku sira ba dezenvolvimentu nasionál.
Iha nivel internu, Governu implementa ona programa reforma boot ida iha setór finansas públikas, justisa, petrolíferu no rekursus minerais, funsaun públika no mós administrasaun sentrál no lokál, ho foku ba efisiénsia, transparénsia no responsabilizasaun.
Iha setór infraestrutura, Governu Konstitusionál IX kontinua investimentu públiku estruturante, ho planu ida atu halo reabilitasaun no konstrusaun ba estrada, normaliza mota sira, no hadi’a abastesimentu bee no saneamentu, no habelar rede elétrika. Inisiativa sira-ne'e ho objetivu atu hadi'a populasaun sira-nia kualidade moris, hamenus dezigualdade rejionál no haburas atividade ekonómika lokál.
Diversifikasaun ekonómika mós hanesan prioridade ida, ho asoins konkretas iha setór oioin, liuliu iha agrikultura, turizmu no dezenvolvimentu polítika ekonomia azúl nian. Hala’o hela intervensaun sira hodi hadi’a produtividade agríkola, habelar konektividade dijitál, fasilita investimentu privadu no apoia setór emprezariál nasionál, ho objetivu atu kria empregu no promove kreximentu ekonómiku ida ne’ebé sustentável no inkluzivu liu.
Iha nivel internasionál, Governu ne’ebé lidera hosi Kay Rala Xanana Gusmão konkretiza ona integrasaun Timor-Leste nian iha Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMC, sigla iha lian portugés), hodi tau país ne’e nu’udar parseiru ekonómiku ida ne’ebé nakloke no komprometidu ho regras multilaterais. Iha ámbitu ASEAN nian, Ezekutivu ne’e kumpre ho forma konsistente ba rekizitu sira ne’ebé estabelese iha Roteiru ba Adezaun Plena, ne’ebé prevee entrada ofisiál país nian ba organizasaun rejionál ne’e iha fulan-outubru tinan ida-ne’e, iha Simeira ASEAN ba dala 47.
Progresu mós hala’o daudaun iha negosiasaun ho parseiru internasionál sira hodi implementa projetu Greater Sunrise, ho objetivu atu asegura katak rekursus petrolíferus fó benefísiu diretamente ba país no reforsa ninia soberania ekonómika.
Lori membru Governu tomak nia naran, Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus no Portavós Governu, Agio Pereira, deklara katak “iha loron espesiál ida-ne’e, ami fó omenajen ba perkursu no lideransa Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão nian, ne’ebé kontinua inspira nasaun ne’e ho nia ezemplu korajen, dedikasaun no vizaun. Ho ninia orientasaun, Governu Konstitusionál IX hala’o ona reformas estruturais no ajenda dezenvolvimentu nian ida ne’ebé ambisiozu, ne’ebé sempre foka liu povu Timor-Leste nia moris-di’ak no afirmasaun soberana Timor-Leste nian iha mundu.”
Iha okaziaun ida-ne'e, Governu Konstituisaun IX hafoun ninia kompromisu ba vizaun estratéjika Primeiru-Ministru nian no reafirma ninia determinasaun, iha ninia lideransa atu kontinua serbisu maka'as hodi harii país ida ne’ebé justu, reziliente no prósperu liu ba timoroan tomak.
Parabéns, Señór Primeiru-Ministru! - 18 juñu 2025Sorumutu Konsellu Ministrus nian iha loron 18 fulan-juñu tinan 2025Aprova ona:hare tan
1 - Alterasaun daruak ba orgánika Prezidénsia Konsellu Ministrus nian;
2 - Kódigu Aprovizionamentu no Kontratus Públikus;
3 - Proposta ofertas atu hetan asesu ba merkadu ASEAN iha ámbitu prosesu negosiasaun adezaun Timor-Leste nian ba ASEAN;
4 - Mudansa oráriu funsionamentu iha postu fronteirisu sira ho Repúblika Indonézia;
5 - Autorizasaun despeza relasiona ho konstrusaun ba instalasaun foun Institutu Politekniku Betanu nian; no
6 – Poder tomak hodi asina memorandu entendimentu ho Indonézia kona-ba formasaun iha área transporte nian.
Analiza ona:
1 - Aprezentasaun kona-ba Konferénsia Komunidades Luzu-Aziátikas - 13 juñu 2025Governu Timor-Leste Hato’o Sentidu Kondolénsia Profunda ba Vítima Dezastre Aéreu iha AhmedabadPrezidénsia Konsellu Ministrushare tan
Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
Loron 13, fulan-juñu, tinan 2025
Governu Timor-Leste Hato’o Sentidu Kondolénsia Profunda ba Vítima Dezastre Aéreu iha Ahmedabad
Governu Timor-Leste hato’o ninia laran triste tebes no sentimentu ne’ebé kle’an ba trajédia ne’ebé akontese iha loron 12 fulan-juñu tinan 2025, iha sidade Ahmedabad, Índia, ne’ebé aviaun husi kompañia Air India nian ida, ne’ebé atu bá Londres, monu hafoin semo lakleur, hodi hamate pelumenus ema na’in-241.
Iha aviaun laran iha ema na'in-242 – pasajeiru na'in-230 no tripulante na'in-12 – ho nasionalidade oioin, ne’ebé inklui sidadaun indianu na'in-169, sidadaun britániku na'in-53, sidadaun portugés na'in-hitu no sidadaun kanadianu na'in-ida. Governu timoroan lamenta tebes ho ema sira ne’ebé mate no hato'o sentidu kondolénsia ba família vítima sira hosi asidente trájiku ida-ne'e, ne'ebé sai hanesan epizódiu ida ne'ebé aat liu iha aviasaun sivíl iha dékada sira ikus ne'e.
Governu Timor-Leste manifesta nia solidariedade ba Governu no povu Índia, iha tempu lutu koletivu ida-ne’e, no hato’o mós solidariedade ida-ne’e ba Governu Reinu Unidu, Portugal no Kanadá nian, ne’ebé ninia sidadaun sira mós mate iha trajédia ida-ne’e.
Lori Governu Timor-Leste nia naran, Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus no Portavós Governu nian, Agio Pereira, deklara katak “ho laran-triste tebes, Governu Timor-Leste simu notísia kona-ba dezastre aéreu iha Ahmedabad. Ema barak maka lakon vida, inklui sidadaun sira hosi país amigu sira ne’ebé iha lasu istóriku no kooperasaun nian, halo ami triste tebes. Ami hato’o ami-nia sinsera solidariedade ba Primeiru-Ministru Narendra Modi no povu indianu, no mós ba família sira hosi vítima sira hotu hosi trajédia ida-ne'e.” REMATA
- 11 juñu 2025Sorumutu Konsellu Ministrus nian iha loron 11 fulan-juñu tinan 2025Aprova ona:hare tan
✅ 1 - Regra sira kona-ba utilizasaun mákina no ekipamentu sira ho risku aas;
✅ 2 - Alterasaun daruak ba diploma ne’ebé kria Institutu Jestaun Ekipamentus no Apoiu ba Dezenvolvimentu Infraestruturas no aprova ninia estatutu;
✅ 3 - Alterasaun daruak ba diploma ne’ebé Regula Fundu Infraestruturas;
✅ 4 - Aprezentasaun kandidatura Timor-Leste nian hodi sai uma-na’in ba Kongresu Internasionál ba Edukasaun Ambientál hosi País no Komunidade Lian Portugés (CPLP, sigla iha lian portugés) – EALUSÓFONA 2027 nian ba da-9; no
✅ 5 - Alterasaun dahaat ba Rezolusaun Governu n. 7/2024, loron 24 fulan-janeiru, kona-ba Kriasaun Komisaun Ezekutiva ho objetivu atu estabelese Zona Ekonómika Espesiál Dezenvolvimentu iha Oe-Kusi Ambenu. - 04 juñu 2025Sorumutu Konsellu Ministrus nian iha loron 4 fulan-juñu tinan 2025Aprova ona:hare tan
1 - Kriasaun subvensaun públiku ba implementasaun projetu Eskola Superiór Edukasaun - Raiz (ESE-RAIZ);
2 - Deliberasaun ba jestaun no valorizasaun East Timor Coffee Institute - ETCI;
3 - Rejime Jerál ba Sistema Finanseiru no Atividade Bankária;
4 - Kondisoins atribuisaun subsídius no suplementus remuneratórius nian ba FALINTIL-Forsas Defeza Timor-Leste (F-FDTL);
5 - Kódigu Onra ba Militár F-FDTL;
6- Memorandu entendimentu rua entre Ministériu Juventude, Desportu no Kultura ho FFTL, nu’udar parte hosi parseria estratéjika hodi hametin infraestruturas futeból nasionál nian;
7 – Projetu-pilotu ba konstrusaun rede eletrisidade subterránea. - 29 maiu 2025Governu Informa katak Deporta ona Arnolfo Teves Jr. no Entrega ona ba Autoridades FilipinasGovernu informa katak, sidadaun filipinu Arnolfo Teves Jr., ohin, loron 29 fulan-maiu tinan 2025, deporta ona tuir desizaun administrativa Ministériu Interiór nian, no iha ona detensaun hosi autoridades kompetentes Repúblika Filipinas nian.hare tan