RSS 

Komunikadus

  • 12 abril 2023Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 12 fulan-abril tinan 2023
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 12 fulan-abril tinan 2023
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili no aprova ona projetu Proposta-Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministru Obras Públikas, kona-ba pagamentu estraordináriu ba eis-traballadór sira sosiedade komersiál nian “Lorasa’e Seguransa, Lda”.
    Diploma ne’e determina pagamentu ba eis-traballadór sira husi sosiedade komersiál “Lorosa’e seguransa, Lda” husi servisu efetivu sira ne’ebé fó ba instalasaun EDTL, Ep, iha períodu entre loron 1 fulan- jullu tinan 2019 to’o loron 31 fulan-dezembru tinan 2022, iha subestasaun sira Baukau, Maliana no Manatutu.
    Valór pagamentu ne’ebé sei fó ba eis-traballadór sira maka multiplika entre remunerasaun mensál ho 45,5, tuir fulan servisu sira ne’ebé hala’o ona, aumenta ho valór bonus durante tinan tolu ho balu, bazeia ba Kódigu Laborál. Karik benefisiáriu husi pagamentu ne’e mate ona, valór pagamentu ne’ebé sei hala’o tenke fó ba erdeiru legál sira.

    Aprezenta mós husi Ministru Obras Públikas, aprova ona Dekretu-Lei kona-ba aprovizionamentu ba prestasaun servisu sira vijilánsia no seguransa infraestrutura sira ne’ebé krítiku.
    Projetu Dekretu-Lei ida-ne’e ho ninia objetivu atu estabelese rejime jurídiku aprovizionamentu hodi selebra kontratu servisu sira vijilánsia no seguransa ba infraestrutura sira-ne’ebé krítiku Estadu no Administrasaun Públika nian.
    Selebrasaun kontratu servisu vijilánsia no seguransa sira-ne’e tenke tuir rekursu ba ajuste diretu no sei sai kritériu preferensial sira ba kontratasaun servisu nian ne’ebé empreza sira ne’ebé iha sede rasik iha Timor-Leste, ne’ebé ninia kapitál sosiál maioria nia na’in husi kombatente libertasaun nasionál sira no mós kontratu ba traballadór maioria husi kombatente libertasaun nasionál.
    Aprova ona mós projetu Rezolusaun Governu nian, ne’ebé aprezenta husi Ministru Agrikultura no Peskas, ne’ebé aprova Polítika Nasionál Oseanu Timor-Leste nian.
    Objetivu jerál husi Polítika Nasionál Oseanu Timor-Leste nian atu fornese diresaun estratéjiku ida-ne’ebé klaru ba organizasaun relevante sira hotu iha matéria ida-ne’e, hodi kontribui ho forma ida-ne’ebé integrada hodi aborda kestaun sira ne’ebé realasiona ho oseanu no hodi halo planeamentu no jestaun ba futuru utilizasaun husi oseanu sira hodi fó benefísiu ba jerasaun sira agora no ba futuru, kontribui mós ba dezenvolvimentu no kreximentu ne’ebé sustentavel ba ekonomia azúl no Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel nian.

    Konsellu Ministrus, tuir projetu ne’ebé aprezenta husi Ministru Obras Públikas delibera ona hodi aprova prosedimentu aprovizionamentu nian ba reabilitasaun estrada husi Munisípiu sira, Laklo – Laklo Vila, Lote 1: sesaun Manatutu Laklo, (ICB/086/MOP-2022) ho valór estimadu hamutuk dolar amerikanu millaun 6,5.

    Aprova ona projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Planu no Ordenamentu, ne’ebé aprova Planu Nasionál Ordenamentu Territóriu (PNOT- TL).
    PNOT- TL ne’e hanesan ezersísiu dahuluk husi planeamentu territoriál ba nivel nasionál ne’ebé realiza ho enkuadramentu legál no institusionál ne’ebé adekuadu, haree promosaun ba modelu ida dezenvolvimentu nasionál sustentavel no inkluzivu.
    Planu ne’e sei aplika ba territóriu tomak Timor-Leste nian, inklui mós ba rejiaun Oekusi Ambenu no illa sira Ataúru no Jako, ho área ida-ne’ebé hamutuk 14.919 km² no governa husi prinsípiu sira partisipasaun nian, subsidiariedade, prevensaun, prekausaun, ekuidade ka solidariedade sosiál, no efisiénsia ambientál no sosiál.
    Sei Propoin medida planeamentu 61 no asaun sira hamutuk 117 ne’ebé sei implementa iha domíniu lima: 1) ambientál; 2) rede urbana no povoamentu rurál; 3) produtivu; 4) infraestrutura no ekipamentu sira; no 5) institusionál no organizasionál.
    PNOT-TL ne’e hanesan instrumentu dezenvolvimentu territoriál ida-ne’ebé estabelese ba opsaun boot sira hodi organiza territóriu nian, ho objetivu atu promove dezenvolvimentu integradu ida, armoniozu no sustentavel ba país, atu garante koezaun territoriál no atu hamenus asimetriál territoriál sira. Ho objetivu mós atu haforsa territóriu hanesan fatór integradór ba polítika sira setoriál nian no orienta polítika territoriál eskala ki’ik sira.
    Planu Nasionál Ordenamentu Territóriu nian sei konstitui hanesan instrumentu-xave hodi estabelese sustentabilidade ba baze sira dezenvolvimentu sosiál, territoriál no ekonómiku Timor-Leste nian, promove integrasaun setór sira hanesan saúde, edukasaun, komunikasaun, transporte sira, ba enerjia no ba ekonómika nasionál, hadi’a sistema dezenvolvimentu urbanu no rurál, ba nivel nasionál, munisipál no lokál, ho konsiderasaun ba dimensaun ambientál. REMATA
    hare tan
  • 05 abril 2023Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 5 fulan-abril tinan 2023
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 5 fulan-abril tinan 2023
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova projetu Proposta Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministériu Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura, kona-ba alterasaun dahuluk ba Lei n. 14/2008, loron 29 fulan outubru, hanaran “Lei Baze Edukasaun”.
    Proposta Lei ida-ne’e halo alterasaun nesesária lubun ida hodi ajusta lei baze sira setór edukasionál nasaun nian ba ezijénsia no dezafiu atuál sira.
    Propoin alterasaun ida ba norma kona-ba língua sira instrusaun no ensinu, ne’ebé define língua portugeza hanesan língua instrusaun no ensinu ba sistema edukativu timorense, ho língua tétun no língua nasionál sira seluk nu’udar língua apoiu nian. Halo mós alterasaun ba norma oin-oin kona-ba nível ensinu pré-eskolár, báziku no sekundáriu atu rekoñese importánsia hosi aprendizajen língua portugeza iha setór edukativu nasionál.
    Ho diploma ne’e, no atu elimina injustisa iha atribuisaun grau no diploma sira iha ensinu superiór tékniku, ba oin estabelesimentu sira ensinu superiór tékniku nian bele atribui ona grau no diploma sira hanesan baxarelatu, lisensiatura no mestradu.
    Hakarak mós hodi permite atu fó grau mestre hafoin konklui formasaun superiór ida ho durasaun semestre sanulu-resin-rua, inklui parte ida hosi lisensiatura, ne’ebé integrada no labele fahe, korresponde ho semestre ualu dahuluk husi kursu mestradu integradu nian.
    Ikusliu, ho alterasaun ne’ebé propoin ona define mós katak ensinu iha distánsia (la prezensiál) tenke iha insidénsia iha nível no ámbitu hotu-hotu husi edukasaun nasionál Timor-Leste nian.
    ....
    Konsellu Ministrus aprova projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministériu Defeza, kona-ba Estrutura Órgánika Autoridade Marítima Nasionál nian.
    Diploma ida-ne’e atu define, iha ámbitu Sistema Autoridade Marítima (SAM), estrutura foun, organizasaun, funsionamentu no kompeténsia hosi Autoridade Marítima Nasionál (AMN).
    AMN ne’e kontinua sai nu’udar órgaun ne’ebé dirije no koordena operasaun sira iha tasi, iha ámbitu nasionál, hodi ezekuta iha kuadru SAM nian, tuir instrusaun sira ne’ebé define ona husi Ministru Defeza. Xefe Estadu-Maiór Jenerál FALINTIL – Forsas Defeza Timor-Leste nian maka AMN.
    Alterasaun prinsipál no boot ne’ebé maka realiza liga ho estrutura diferente ida, komposta husi servisu oin-oin.
    AMN komposta husi Diresaun Autoridade Marítima (DAM) no ninia servisu sentrál no deskonsentradu sira, no Konsellu Konsultivu AMN (CCA- Sigla iha Língua Portugeza). AMN hetan apoiu husi gabinete ida apoiu diretu nian, konstitui husi militár no sivíl, ne’ebé xefia husi ofisiál superiór ida, ho ninia kompozisaun, atribuisaun no funsionamentu aprova tuir diploma ministeriál husi membru governu ne’ebé responsavel ba área defeza.
    ......
    Konsellu Ministrus aprova projetu Dekretu-Lei ne’ebé aprezenta husi Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria, ho objetivu atu define medida apoiu lubun ida ba empreza mikro, ki’ik no média.
    Projetu Dekretu-Lei ida-ne’e ho objetivu atu estabelese kuadru lejizlativu ida ne’ebé define papél Estadu nian iha promosaun no apoiu ba ajente ekonómiku sira iha setór Empreza Mikro, Pekena no Média (MPME – Sigla iha língua portugeza) nian iha Timor-Leste, hodi rekoñese importánsia husi empreza sira ne’e ba ekonomia nasionál.
    Konjuntu medida apoiu nian ba MPME ne’ebé propoin ona inklui fasilidade asesu ba kréditu, insentivu ba inovasaun, kriasaun infraestrutura ba inkubasaun empreza no negósiu nian sira, formasaun no kapasitasaun emprezariál.
    Aprova mós projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministru Koordenadór Asuntus Ekonomikus, ne’ebé ho objetivu atu halo alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei n. 16/2017, loron 17 fulan-maiu, no alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei n. 7/2017, loron 22 fulan-marsu, kona-ba Rejistu Komersiál no Servisu Rejistu no Verifikasaun Emprezariál, I.P.  (SERVE, IP), ida-idak.
    Proposta alterasaun ba diploma hirak-ne'e, iha kontestu reforma Administrasaun Públika nian, ho objetivu atu kontribui ba simplifikasaun no hamenus burokrasia iha rejistu kooperativa sira, ho disponibiliza enkuadramentu legál ida ne'ebé adekuadu liu ba kriasaun kooperativa foun sno legalizasaun ba kooperativa sira ne'ebé iha ona, liuhosi sujeisaun ba rejistu komersiál, ne'ebé sei hala'o iha SERVE, IP.
    ....
    Konsellu Ministrus aprova projetu Dekretu-Lei, kona-ba Estatutu Pesoál Servisu Nasionál Intelijénsia nian.
    Projetu Dekretu-Lei ida-ne’e, hanesan parte ida iha prosesu reestruturasaun organizasionál husi Servisu Nasionál Intelijénsia (SNI) no nu’udar instrumentu importante ida hodi lori kultura foun ne’ebé iha rigór no kualidade atu kumpre misaun instituisaun ne’e nian, hodi hasoru dezafiu atuál sira.
    Ho diploma ida-ne’e, adota Estatutu Pesoál SNI nian, hodi estabelese karreira espesiál ida-idak, nune’e mós rejime sira remuneratóriu no dixiplinár ne’ebé bele aplika. Iha estrutura karreira espesiál foun SNI nian, prevee katak pesoál iha karreira espesiál rekruta liuhusi modalidade nomeasaun nian.
    Aleinde efetivu sira ne’ebé rekruta liuhusi modalidade nomeasaun iha karreira espesiál, permite mós rekrutamentu la’ós de’it ba funsionáriu sira apoiu administrativu no tékniku, liuhusi nomeasaun, maibé mós ba ema seluk, hanesan espesialista sivíl, militár no polisiál nian sira, bazeia ba destakamentu ka rekizisaun iha ámbitu rejime jerál Funsaun Públika nian, sein halakon posibilidade rekrutamentu ba ajente liuhusi kontratu administrativu provimentu ka traballu termu sertu nian entre ema sira ne’ebé la iha vínkulu definitivu ho Administrasaun Públika, tuir rejime jerál.
    ......
    Konsellu Ministrus aprova projetu Proposta Lei ne’ebé aprezenta husi Ministériu Finansas, kona-ba Opsaun Boot Prinsipál sira Planu nian  ba tinan 2024.
    Lei kona-ba Opsaun Prinsipál sira Planu nian ba tinan 2024 mak komposta husi medida plurianuál no anuál ne’ebé ho objetivu atu identifika estratéjia orsamentál no opsaun prinsipál kona-ba planeamentu ho impaktu iha Orsamentu Jerál Estadu ba tinan orsamentál tuirmai no ba tinan haat tuituir-malu. Lei kona-ba Opsaun Prinsipál sira Planu nian permite ligasaun direta ida entre prosesu planeamentu no prosesu orsamentál, ne’ebé permite atu konkretiza planeamentu orsamentasaun tuir programa sira ho kompletu.
    Proposta Lei kona-ba Opsaun Prinsipál sira Planu nian ne’ebé mak oras ne’e aprezenta tamba realizasaun eleisaun parlamentár iha loron 21 fulan-maiu tinan 2023. Maibé, aprovasaun ba Lei kona-ba Opsaun Prinsipál sira Planu nian la impede Governu foun atu aprezenta, hamutuk ho proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu, ninia proposta lei kona-ba Opsaun Prinsipál sira Planu nian, tuir n. 7 art. da-47 hosi Lei n. 2/2022, loron 10 fulan-fevereiru (Lei hosi Enkuadramentu Orsamentál).
    Valór despeza globál Setór Públiku Administrativu nian iha Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2024 maka define ho dolar amerikanu billaun 1,7. Adisiona despeza Rejiaun Administrativu Espesiál Oe-kusi Ambenu nian (millaun 81,1) no Seguransa Sosiál (millaun 291,9) halo totál ba despeza globál konsolidada sai dolar amerikanu billaun 2,07.
    ….
    Ikusliu, Konsellu Ministrus asiste aprezentasaun husi Ministériu Turizmu Komérsiu no Indústria, kona-ba Relatóriu Análize Kustu-Benefísiu ba Adezaun Timor-Leste nian ba Akordu Provizóriu Parseria Ekonómika Pasífiku (IEPA) ho Uniaun Europeia (UE).
    Akordu Parseria Ekonómika UE-Pasífiku ho objetivu atu fasilita investimentu no komérsiu entre ema ho empreza sira husi rejiaun rua ne’e, nune’e mós atu fomenta dezenvolvimentu iha rejiaun Pasífiku tomak. REMATA
    hare tan
  • 04 abril 2023Toleránsia pontu iha loron 6 no 10 fulan-abril, tinan 2023, durante loron tomak
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    loron 4 fulan-abril tinan 2023
    Komunikadu Imprensa
    Toleránsia pontu iha loron 6 no 10 fulan-abril, tinan 2023, durante loron tomak
    sei publika
    hare tan
  • 29 marsu 2023Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 29 fulan-marsu tinan 2023
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 29 fulan-marsu tinan 2023
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria, ne’ebé estabelese ba Baze  sira Atividade Turístika nian.
    Objetivu prinsipál husi Dekretu-Lei ida-ne’e atu haforsa dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál iha país ne’e, hodi respeita no prezerva ninia identidade no patrimóniu naturál, kulturál no istóriku.
    Objetivu husi diploma ida-ne’e atu organiza, promove, insentiva, monitoriza no fiskaliza atividade turístika sira, hodi kontribui ba Dezenvolvimentu ekilibradu país nian, kria serbisu no hamenus ki’ak, insentiva setór privadu nasionál atu partisipa iha turizmu, estabelese mekanizmu partisipasaun no artikulasaun interinstitusionál, hadi’a kualidade moris komunidade lokál sira nian no hasa’e seguransa turista no konsumidór nian. Dekretu-Lei ne’e  mós estabelese prinsípiu jerál sira, ne’ebé inklui armonizasaun no igualdade, responsabilidade, sustentabilidade, transversalidade, kompetitividade no kolaborasaun no kooperasaun internasionál.
    ….
    Aprova mós projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta mós husi Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria, kona-ba Autoridade Turizmu Timor-Leste, I.P., ne’ebé ne’e sei responsavel ba matéria ne’ebé relasiona ho regulasaun, promosaun no marketing, valorizasaun ambiente negósiu no sustentabilidade turizmu nian.
    Autoridade ne’e sei iha kompeténsia  regulatória iha matéria turístika ne’ebé dezenvolve husi entidade públika no privada sira. Autoridade Turizmu ne’e husi tutela husi membru Governu ne’ebé responsavel iha área turizmu nian no sei iha misaun atu promove, kapasita, koordena, akompaña no dezenvolve setór privadu no públiku, hodi kontribui ba promosaun no fortalesimentu turizmu nian ba dezenvolvimentu ekonómiku iha país ne’e.
    Sei responsavel mós atu kualifika no dezenvolve infraestrutura turístika, dezenvolve kualifikasaun no formasaun rekursus umanus nian, apoia ba investimentu iha setór turístiku, promove kriasaun koñesimentu kona-ba setór ne’e no koordena promosaun interna no externa Timor-Leste nian nu’udar destinu turístiku.
    ….
    Konsellu Ministrus aprova mós projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Primeiru-Ministru no husi Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oe-kusi Ambenu (RAEOA)  ba alterasaun daruak ba Dekretu-Lei n. 28/2014, loron 24 fulan-setembru, kona-ba Rejime Espesiál Aprovizionamentu RAEOA.
    Revizaun rejime espesiál aprovizionamentu RAEOA nian ho hakarak atu aumenta efisiénsia administrativa no atu adapta rejime ba nesesidade partikulár rejiaun nian iha matéria aprovizionamentu.
    Projetu Dekretu-Lei ida-ne’e prevee posibilidade negosiasaun prévia ba adjudikasaun iha tipu aprovizionamentu ho konkursu restritu no solisitasaun ba kotasaun, bainhira kompleksidade téknika husi prosedimentu ajuste direitu, ho natureza exesionál no subsidiária, bele aplika  iha situasaun sira ne’ebé prevee iha diploma ida-ne’e.
    Atu simplika prosesu aprovizionamentu, iha situasaun ne’ebé sei opta husi tipu solisitasaun ba kotasaun ba beins, obras ka servisu ho kompleksidade ki’ik no, kumulativamente, objetu husi prosedimentu ne’e sei ho valór inferiór ba dolar amerikanu rihun 10, permite atu dispensa prosedimentu pre-kualifikasaun, liuhusi solisitasaun, pelumenus, proposta tolu ba fornesedór ka prestadór servisu.
    ….
    Aprova mós Projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministériu Defeza, ba alterasaun daruak ba Dekretu-Lei n. 7/2019, loron 17 fulan-abril, kona-ba Orgánika Ministériu Defeza nian, ne’ebé altera no publika fila-fali husi Dekretu-Lei n. 57/2020, loron 11 fulan-novembru.
    Husi alterasaun proposta hirak ne’e destaka ba kriasaun Diresaun Nasionál Infraestrutura Militár sira ne’ebé sei responsavel ba jestaun administrativa Ministériu nian, husi ezekusaun finanseira no husi apoia Diresaun Nasionál Planu iha planeamentu orsamentál.
    Halo ona alterasaun ki’ik balun iha aspetu oioin orgánika atuál Ministériu Defeza nian, liuliu sentraliza ba planeamentu sira hotu Ministériu Defeza nian iha Diresaun Nasionál Planeamentu. Introdús mós alterasaun ho pormenór iha sentidu atu klarifika kestaun sira ne’ebé relasiona ho arkivu fíziku no ho ezisténsia ba baze dadus virtuál ida husi fornesedór Ministériu nian.
    Halo klarifikasaun ida no alargamentu ba matéria sira ne’ebé nu’udar responsabilidade husi Diresaun Nasionál Rekursus Umanus atu bele garante ezekusaun dezenvolvimentu ba kapasidade no jestaun  rekursus umanus Ministériu Defeza nian ho loloos. Prevee mós Kriasaun  kompozisaun ida restrita liu iha Konsellu Konsultivu Ministériu Defeza, ba situasaun iha ne’ebé  maka Ministériu Defeza konsidera la presiza hodi reune  órgaun konsultivu ida-ne’e  iha ninia kompozisaun normál.
    ….
    Konsellu Ministrus aprova projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministériu Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, kona-ba rejime kontratasaun pesoál hodi apoiu ba atividade adezaun Timor-Leste nian ba ASEAN.
    Rejime kontratasaun ida-ne’e aplika ba traballadór administrasaun públika ne’ebé kontrata hodi hala’o atividade sira ne’ebé relasiona ho adezaun Timor-Leste nian ba ASEAN. Prosesu kontratasaun ne’e sei hala’o bazeia ba prinsípiu legalidade transparénsia selesaun tuir méritu, imparsialidade, ho hanoin-di’ak, liberdade kandidatura no kondisaun no oportunidade ne’ebé hanesan.
    Diploma ne’e prevee kriasaun  ba komisaun téknika ida, liuhusi Rezolusaun Governu nian, ne’ebé sei konta ho reprezentante husi liña ministeriál relevante sira no ne’ebé sei responsavel ba levantamentu nesesidade, determinasaun númeru vaga no funsaun, kompeténsia , abilitasaun sira ne’ebé presiza.
    Kontratadu hirak ne’e tenke iha abilitasaun akadémika mínima lisensiatura no sei klasifika  iha kategoria rua tuir abilitasaun akadémika no experiénsia profisionál. Inskrisaun sei hala’o liuhusi dalan eletróniku no prosesu seletivu inklui ezame eskritu eletróniku, ezame koñesimentu, ezame diskursivu no entrevista.
    ….
    Aprova ona projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministériu Justisa, kona-ba Kuadru pesoál no ezersísiu diresaun no xefia ba Servisu Apoiu Tékniku no Administrativu Prokuradoria-Jerál Repúblika no kuadru pesoál ba Servisu Tékniku no Administrativu Prokuradorias Repúblika Rekursu, Prokuradoria Repúblika ba Primeira Instánsia no Prokuradorias Repúblika Administrativa no Fiskais.
    Projetu Dekretu-Lei ida-ne’e estabelese kuadru pesoál ba Servisu Apoiu Tékniku no Administrativu Prokuradoria-Jerál Repúblika no órgaun Ministériu Públiku nian sira-seluk, ne’ebé inklui ierarkia no kategoria kargu diresaun no xefia sira. Funsionáriu sira husi servisu sira ne’e responsabiliza atu koordena prosedimentu sira kona-ba intervensaun Ministériu Públiku nian hamutuk ho tribunál sira no atribuisaun iha matéria penál sira.
    Tanba natureza husi ninia atividade, ne’ebé dala-barak ezije  disponibilidade permanente, estabelese ona suplementu mensál ida ho 20% husi remunerasaun baze atu kompensa funsionáriu sira ba permanénsia iha servisu liu oras normál serbisu nian. Ho objetivu mós atu permite katak Sekretáriu-Adjuntu bele simu kompeténsia ne’ebé delega husi Sekretáriu, konforme prevee iha Lei n. 7/2022.
    Nune’e, halo adosaun ba kondisaun sira ne’ebé nesesária ba ezekusaun di’ak ba Estatutu Ministériu Públiku no, kria kondisaun ne’ebé adekuadu ba servisu apoiu ba órgaun ida-idak ne’ebé bele dezempeña ninia tarefa ho forma efisiente no regulár.
    ….
    Konsellu Ministrus aprova ona projetu rua kona-ba Rezolusaun Governu nian, ne’ebé aprezenta husi Primeiru-Ministru no husi Komisaun Funsaun Públika, ne’ebé fó-sai vaga ba promosaun ba tinan 2023 pesoál ne’ebé integradu iha Rejime Inspetór ba Serbisu Rejime Jerál ba Karreira Administrasaun Públika ba tinan 2023.
    Nune’e, ba tinan 2023, Konsellu Ministrus deside ona fó-sai vaga neen ba promosaun pesoál integradu iha Rejime Inspetór Traballu nian, ne’ebé husi vaga rua ne’e ba Inspetór Rejionál no haat seluk ba Inspetór ba Kategoria da-1.
    Totál husi vaga sira ba promosaun, define ba Rejime Jerál Karreira Administrasaun Públika nian, 36 maka ba vaga Tékniku Superiór  -Grau A, 110 ba Tékniku Superiór – Grau B, 168 Tékniku Profisionál - Grau C, 236 ba Tékniku Profisionál –Grau D, 146 ba Tékniku Administrativu –Grau E no 87 ba Asistente –Grau F.
    ….
    Aprova ona projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministériu Justisa, ne’ebé ho hakarak atu halo prorrogasaun estraordinária ba prazu validade pasaporte eletróniku Timor-Leste nian.
    Maske esforsu atu hetan kadernu nesesáriu sira atu emite pasaporte eletróniku Timor-Leste nian, fatór barak mak impede susesu ba ninia realizasaun. Husi motivu ida-ne’e, Konsellu Ministru deside atu prorroga validade pasaporte eletróniku ne’ebé kaduka durante períodu ne’ebé Dekretu-Lei ne’e tama iha vigór. To’o loron 6 fulan-maiu tinan 2024, husikedas bainhira iha pájina ne’ebé disponivel.
    ….
    Konsellu Ministrus delibera atu aprova aprezentasaun rekandidatura rekondusaun ba Dr. Zacarias Albano da Costa ba kargu Sekretáriu Ezekutivu ba Komunidade País sira Língua Portugeza nian ba mandatu tinan rua tan.
    Eleisaun ba Sekretáriu Ezekutivu CPLP nian sei konfirma iha Simeira Xefe Estadu no Governu ba Komunidade País sira Língua Portugeza nian tuirmai ne’ebé sei hala’o iha fulan-jullu tinan 2023, iha São Tome no Prínsipe.
    ….
    Aprova ona mós projetu Rezolusaun Governu nian, ne’ebé aprezenta husi Minstériu Administrasaun Estatál, ba akizisaun boletin votu ne’ebé destina ba eleisaun parlamentár iha loron 21 fulan-maiu tinan 2023.
    Nune’e, Konsellu Ministrus deside ona laiha opozisaun katak boletin votu hirak ne’e sei kontrata husi Sekretáriu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE) no Imprensa Nasionál Timor-Leste, I.P (INTL), tuir norma legál sira ne’ebé iha vigor.
    Deside mós laiha opozisaun katak STAE instaura prosedimentu aprovizionamentu nian, dezignadamente ajusta diretu, ne’ebé bele hatudu ba akizisaun boletin votu nesesáriu ba realizasaun eleisaun parlamentár.

    Ikusliu, Konsellu Ministrus asiste aprezentasaun husi Ministériu Agrikultura no Peska kona-ba resposta ba klasifikasaun Inseguransa Alimentár Aguda IPC nian (Klasifikasaun Integrada faze Seguransa Alimentár nian), ne’ebé daudaun ne’e hatudu ema hamutuk rihun 300 iha Timor-Leste enfrenta inseguransa alimentár maka’as (IPC Faze 3 no 4).
    Aprezenta mós indikadór prinsipál sira, nune’e mós rekomendasaun asaun sira atu hamenus inseguransa alimentár iha rai-laran. REMATA
    hare tan
  • 22 marsu 2023Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 22 fulan-marsu tinan 2023
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 22 fulan-marsu tinan 2023
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili no aprova ona alterasaun balun ba projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministra Saúde, Odete Maria Freitas Belo, kona-ba rejime jurídiku komersializasaun ba substituisaun susu-been inan nian.
    Projetu Dekretu-Lei ida-ne’e delibera ona iha Sorumutuk Konsellu Ministrus iha loron 25 fulan-janeiru tinan 2023, maibé, tanba introdusaun husi alterasaun balun iha faze redasaun finál nian, presiza submete fali projetu Dekretu-Lei ida-ne’e ba deliberasaun foun.

    Konsellu Ministrus halo ona aprovasaun ba Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministru Koordenadór Asuntus Ekonómikus, Joaquim Amaral, ho objetivu atu estende distribuisaun sesta bázika, ne’ebé estabelese husi Dekretu-Lei nu. 10/2022, loron 4 fulan-marsu, ne’ebé aprova ona medida sira ba reforsu distribuisaun sesta bázika nian ba família timoroan sira ne’ebé presiza liu no apoiu ba operadór ekonómiku lokál sira no ne’ebé kria ona rejime espesiál aprovizionamentu ida ba efeitu, iha ámbitu planu rekuperasaun ekonómika nian.
     
    Ho aprovasaun ba diploma ida-ne’e, prazu distribuisaun sesta bázika, molok ne’e define ona to’o loron 30 fulan-maiu tinan 2023, estende tan to’o loron 30 fulan-juñu tinan 2023, ne’ebé sei suspensa atividade distribuisaun ne’e durante períodu kampaña eleitorál, ne’ebé legalmente fiksa ona ba eleisaun lejizlativa ne’ebé prevee ba loron 21 fulan-maiu tinan 2023.
     
    …..
     
    Aprova ona projetu Proposta Lei, ne’ebé aprezenta husi Primeiru-Ministru no Ministru Interiór, Taur Matan Ruak, kona-ba Kódigu Estrada nian.
    Projetu neé ho objetivu atu mellora prevensaun no seguransa rodoviária (estrada no ponte) no kontribui hodi hamenus asidente tránzitu iha nasaun ne'e. Ho alterasaun sira ne'ebé introdús ona, ne'e ho intensaun atu fó protesaun jurídika ne'ebé boot-liu ba ema sira ne'ebé utiliza dalan públika, ho objetivu atu adapta sistema ne'ebé vigora hela ho globál tuir nesesidade daudaun nian, iha prokura ba ekilíbriu entre ezijénsia ne'ebé aumenta ba beibeik tanba aumentu kontínuu hosi tránzitu.
     
    Prosede armonizasaun di’ak ida no atualizasaun ba regra jurídika sira ne’ebé aplika ba tránzitu iha dalan públiku sira, nune’e mós densifikasaun no klarifikasaun ba matéria sira kona-ba prosesu kontraordenasionál no ba atualizasaun montante multa kona-ba infrasaun Kódigu Estrada no ba ninia regulamentu sira.
     
    …..
    Aprova mós projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministru Petróleu no Minerais, Víctor da Conceição Soares, kona-ba Kondusaun Atividade Desmantelamentu iha Kampu Bayu-Undan nian.
     
    Produsaun husi kontratu rua partilla produsaun ne’ebé asina entre membru sira ‘joint-venture’ do Bayu-Undan no Autoridade Nasionál Petróleu no Minerais (ANPM) neé remata, presiza halo desmantelamentu ba plataforma,estrutura, gazodutu, ka oleodutu hotu, no estrutura no ekipamentu sira ne’ebé asosia, iha termu ne’ebé prevee iha Kontratu Partilla Produsaun nian.
     
    Dekretu-Lei ne’e ninia objetivu hodi estabelese rejime jurídiku ida ba ezersísiu Atividade Desmantelamentu iha Área Kontratu no iha territóriu Terrestre Timor-Leste nian, hodi garante simultáneamente protesaun saúde, seguransa no ambiente Timor-Leste no ba ninia povu.
    ….
    Konsellu Ministrus aprova ona projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, no husi Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativa Oekusi Ambenu (RAEOA), Arsénio Bano, kona-ba Jestaun Aeroportu Internasionál RAEOA no ba infraestrutura aeroportuáriu sira ne’ebé situa iha rejiaun ida-ne’e.
    Diploma ne’e estabelese rejime jurídiku ba servisu públiku jestaun, esplorasaun, manutensaun, fiskalizasaun no dezenvolvimentu infraestrutura aeroportuária iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambenu, tuir lejizlasaun ne’ebé vigora.
    Podér no prerrogativa sira kona-ba atividade no servisu inerente sira ba aeródromu no aeroportu iha rejiaun ne’e sei transfere ba Empreza Públika Administrasaun Aeroportu no Navegasaun Aérea Timor-Leste (ANATL, E.P.) ba RAEOA, maibé la inklui iha kualkér diploma atribuisaun, kompeténsia ka direitu ANATL, E.P. nian, ne’ebé relasiona ho navegasaun aérea no meteorolojia aeronáutika.
    Rai no beins imovel sira seluk ne’ebé tau instalasaun sira apoiu nian ba aviasaun sivíl ne’ebé lokaliza iha rejiaun sei sai parte integrante ba domíniu públiku aeroportuáriu no harii patrimóniu própriu Estadu nian destina diretamente ba RAEOA.
    Kriasaun no definisaun ba servidór aeronáutiku no administrativa sira ne’ebé liga ba atividade aeroportuáriu sei sujeita ba aprovasaun Autoridade RAEOA.
    …..
    Aprova ona projetu Dekretu Governu, ne’ebé aprezenta husi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Fidelis Manuel Leite Magalhães, ne’ebé aprova valor suplementu remuneratóriu ba formadór no númeru másimu oras ba funsionáriu ka ajente Administrasaun Públika ida-idak bele halo tinan-tinan no kondisaun ba ninia ezersísiu.
    Objetivu husi Dekretu Governu mak atu regula suplementu remuneratoriu ba formadór ne’ebé kria husi Dekretu-Lei nu. 73/2022, loron 19 fulan-outubru.
    Tanba ne’e, Governu define katak valór oras remunerasaun ba formadór korresponde 100% husi remunerasaun oráriu ne’ebé kalkula tuir Rejime Suplementu Remuneratóriu Administrasaun Públika nian no katak númeru másimu oras anuál ne’ebé sei ezerse durante periodu normál serbisu formadór nian maka 120.
    …..
    Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus mós halo aprezentasaun no aprova ona projetu Rezolusaun Governu ne’ebé determina, ba tinan 2023, tabela ba eskalaun sira ba pesoa koletiva públika no servisu personalizadu ne’ebé abranje husi Dekretu-Lei nu. 92/2022, loron 22 fulan-dezembru, ba efeitu determinasaun remunerasaun ba sira-nia titulár órgaun sira.
    Tuir Dekretu-Lei nu. 92/2022, loron 22 fulan-dezembru ne’ebé aprova ona kona-ba provimentu no remunerasaun ba titulár órgaun husi pesoa koletiva sira ne’ebé integra an iha administrasaun indireta Estadu, Konsellu Ministrus aprova ona tabela kona-ba eskalaun pesoa koletiva públika no servisu personalizadu sira ba tinan 2023.
    Tuir Dekretu-Lei nu. 92/2022, loron 22 fulan-dezembru, ne’ebé prevee kona-ba remunerasaun ba titulár órgaun diresaun ba pesoa koletiva sira:
    1.     ho despeza média ne’ebé hanesan ka aas-liu husi dolar amerikanu millaun 10 maka valór ne’ebé korrespondente ba 90% husi remunerasaun Primeiru-Ministru nian;
    2.     ho despeza média ne’ebé hanesan ka aas-liu husi dolar amerikanu millaun 5 maka valór ne’ebé korrespondente ba 80% husi remunerasaun Primeiru-Ministru nian;
    3.     ho despeza média ne’ebé hanesan ka aas-liu husi dolar amerikanu millaun 1 maka valór ne’ebé korrespondente ba 70% husi remunerasaun Primeiru-Ministru nian; no
    4.     ho despeza média ne’ebé menus-liu husi dolar amerikanu millaun 1 maka valór ne’ebé korrespondente ba 60% husi remunerasaun Primeiru-Ministru nian;
     …..
    Konsellu Ministrus aprova ona projetu Rezolusaun Governu, ne’ebé aprezenta husi Ministru Edukasaun Juventude no Desportu, Armindo Maia, no husi Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu, Abrão Saldanha, kona-ba Planu Asaun Nasionál ba Juventude no Abordajen Integrada Dezenvolvimentu Juventude.
    Ho Rezolusaun ida-ne’e, Governu afirma filafali ninia kompromisu, vontade no determinasaun ba dezenvolvimentu juventude no implementasaun ba Polítika Nasionál Juventude nian, nune’e mós atu halo aprovasaun Planu Asaun Juventude tinan 2023 to’o tinan 2027 no ba definisaun markadór juventude no mekanizmu ba abordajen ne’ebé integra ba dezenvolvimentu juventude ne’ebé define  iha planu nasionál husi sesaun interministeriál oioin.
    Rezolusaun Governu ida-ne’e ninia objetivu importante mak atu lansa baze ba forma foun ida ba Governu atu halo lei iha área Juventude, ho intensaun atu promove kriasaun ba norma sira ne’ebé sei fó benefísiu ba joven sira-nia dezenvolvimentu, iha ne’ebé futuru Timor-Leste nian depozita iha juventude sira país ne’e nian. Lejizlasaun hotu-hotu ne’ebé Governu prodús tenke sai alvu ba análize ida ne’ebé kle’an ne’ebé sei haree liu ba ninia impaktu sira ba joven sira, pozitividade ka negatividade husi impaktu ne’e no kompatibilidade hosi norma sira ne’ebé iha hela análize ho Polítika Nasionál Juventude, nune’e mós lejizlasaun sira seluk ne’ebé importa direitu no obrigasaun ba joven sira.
    Entidade sira ho natureza privada, titulár ka la’ós titulár estatutu interese públiku nian, insentiva mós sira hodi adota iha sira-nia negósiu no atividade sira, kualkér ninia natureza, medida avaliasaun interna ba impaktu iha juventude, ne’ebé enkoraja, hodi duni sira-nia objetivu no ezersísiu ba sira-nia atividade, nune’e mós sira konsidera pontu prinsipal tebes ne’ebé Polítika Nasionál Juventude define ona.
    Planu Asaun Nasionál Juventude ne’e rejista iha área prinsipál lima (edukasaun, moris saudavel, empregu, partisipasaun sívika no violénsia) sira-ne’e hanesan proposta intervensaun konjuntu ida ne’ebé sei implementa husi liña ministeriál oioin.
    …..
    Aprova ona projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministru Defeza, Filomeno da Paixão de Jesus, ba alterasaun dahuluk Dekretu-Lei nu. 5/2022, loron 19 fulan-jeneiru, ne’ebé aprova ona Estatutu Orgániku ba FALINTIL – Forsa Defeza Timor- Leste (F-FDTL).
    Alterasaun ida-ne’e ho ninia objetivu atu ajusta estrutura orgániku-funsionáriu militár F-FDTL, ne’ebé esklarese kompeténsia husi sira-nia órgaun no servisu no hadi’a artikulasaun polítiku militár kona-ba komponente militár Defeza Nasionál nian.  Ho objetivu mós atu kompatibiliza estrutura órganika ba F-FDTL ho dokumentu estruturante sira Planu Estratéjiku Defeza Nasionál.  Ho Dekretu-Lei ida-ne’e sei revoga órgaun no servisu Autoridade Marítima Nasionál nian, ne’ebé sei regula liuhusi lejizlasaun ne’e rasik, ne’ebé atende ba ninia natureza sivíl loloos, iha konseitu seguransa marítima nia laran.
    ....
    Tuir projetu sira ne’ebé aprezenta husi Ministru Obras Públikas, Abel Pires da Silva,  Konsellu Ministrus delibera ona hodi autoriza despeza ba transferénsia fundu Orsamentu Jerál Estadu ba Programa “798 Bee no Saneamentu” husi Ministériu  Obras Públikas ba Empreza Públika Bee Timor-Leste (BTL, EP) no ba Programa “802 Eletrisidade” husi Ministériu Obras Públikas ba Empreza Públika Eletrisidade Timor-Leste (EDTL, EP).
    Ho nune’e, Konsellu Ministrus delibera ona hodi autoriza despeza ba selebrasaun kontratu subvensaun nian entre MOP no BTL, EP ho valór dolar amerikanu hamutuk millaun 18 no entre MOP no EDTL, EP ho valór dolar amerikanu hamutuk millaun 100.
    Objetivu husi transferénsia fundu sira ne’e nian mak atu  permite BTL, EP no EDTL, EP atu fó rekursu sira ne’ebé presiza hodi realiza no haluan bee no saneamentu, no fornesimentu enerjia  elétrika, liuliu, ba territóriu nasionál tomak, servisu públiku esensiál sira ba produsaun no ekonomia país nian.
    …..
    Tuir projetu ne’ebé aprezenta husi Ministru Finansas, Rui Augusto Gomes, Konsellu Ministrus delibera ona hodi autoriza realizasaun despeza ho valór dolar amerikanu hamutuk millaun 15 kona-ba atribuisaun ba subvensaun anuál ida ba Konferénsia Episkopál Timorense (CET- sigla iha lian portugés).
    Subvensaun anuál ida-ne'e ba Konferénsia Episkopál Timorense sei realiza tuir akordu ne’ebé asina ona iha loron 14 fulan-agostu tinan 2015, entre Timor-Leste no Santa Sé no Akordu-Kuadru ne’ebé asina iha loron 16 fulan-juñu tinan 2017 entre Governu CET, ne’ebé prevee kontribuisaun anuál ida, tuir disponibilidade finanseira Governu nian, ba atividade sira ho karater sosiál, edukativu no governu ekleziál Igreja Katólika nian.
    …..
    Konsellu Ministrus aprova ona projetu Rezolusaun Governu, ne’ebé aprezenta husi Ministra Saúde, Odete Maria Freitas Belo, ba nomeasaun Konsellu Diretivu Institutu Nasionál Saúde Públika Timor-Leste (INSP-TL).
    Nune’e, nomeia Merita Antónia Armindo Monteiro, hodi ezerse kargu hanesan Prezidente Konsellu Diretivu Institutu Nasionál Saúde Públika Timor-Leste, tuir rejime komisaun servisu, ho durasaun tinan haat.
    Nomeia mós Lourenço Camnahas no Ismael Salvador da Costa Barreto, hodi ezerse kargu hanesan vogál sira ba Konsellu Diretivu INSP-TL nian, tuir rejime kontratasaun tempu parsiál, ho durasaun tinan haat.
    ….
    Ikusliu, Ministru Obras Públikas, Abel Pires da Silva, halo aprezentasaun preliminár ida kona-ba opsaun sira hodi solusiona pagamentu ba eis-funsionáriu empreza “Lorosa’e Segurança”, ne’ebé halo serbisu seguransa ba instalasaun produsaun no distribuisaun eletrisidade no ne’ebé rekuza hodi sai husi sira-nia postu no asina kontratu ho empreza foun, liuliu traballadór subestasaun sira husi Baukau, Maliana no Manatutu. REMATA
    hare tan
  • 20 marsu 2023Votu Pezar ba Fernando Xavier "MAUFORU" nia mate
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    loron 20, fulan-marsu, tinan 2023
    Komunikadu Imprensa
    Votu Pezar ba Fernando Xavier "MAUFORU" nia mate
    Governu Timor-Leste, horiseik, loron 19 fulan-marsu tinan 2023, lori Timor-Leste tomak nia naran, hato’o laran triste ne’ebé kle’an ba Fernando Xavier “MAUFORU” nia mate, eis-Sekretáriu Sub-rejiaun Ainaru nian durante luta ba Libertasaun Nasionál Timor-Leste no fundadór Partidu Demokrátiku (PD) nian.
    Fernando Xavier “MAUFORU” moris iha loron 15 fulan-agostu tinan 1947, iha Ainaru
    Nia hamutuk ho Forsas Armadas ba Libertasaun Nasionál Timor-Leste (FALINTIL) iha tinan 1975, ne’ebé okupa postu Komandante Kompañia no hahú tinan 1993 sai hanesan Sekretáriu Sub-rejiaun Ainaru nian.
    Durante okupasaun indonézia, nia hetan kastigu dala rua, entre fulan-janeiru tinan 1979 no fulan-dezembru tinan 1987 no mós entre fulan-janeiru tinan 1989 no fulan-setembru tinan 1993.
    Iha loron 28 fulan-novembru tinan 2006, Fernando Xavier “MAUFORU” hetan kondekorasaun ho Orden Nicolau Lobato.
    Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, lembra Fernando Xavier “MAUFORU” hanesan “defensór ida ne’ebé la sente kolen ba autodeterminasaun nasionál” no hateten katak, ninia kontribuisaun ba istória Timor-Leste nian sei lembra ba nafatin”.
    Portavós Governu Konstitusionál VIII, Ministru Fidelis Magalhães, lori Governu no Povu Timoroan tomak nia naran, hato’o sentidas kondolénsias ba família no amigu estimadu Fernando Xavier “MAUFORU” nian no hateten katak “Povu Timoroan sei nafatin agradese ba ninia kontribuisaun ba autodeterminasaun nasionál” no “ninia korajen no legadu sei nafatin metin iha ami hotu nia memória”. REMATA
    hare tan
  • 18 marsu 2023Nota Pezar ba Falesimentu husi Sisto dos Santos
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    loron 17, fulan-marsu, tinan 2023
    Komunikadu Imprensa
    Nota Pezar ba Falesimentu husi Sisto dos Santos
    Portavós Governu Konstitusionál VIII, Ministru Fidelis Magalhães, hato’o “sentidas kondolénsias ba família no amigu Sisto dos Santos nian”, nu’udar ativista koñesidu ida iha luta ba promosaun direitus umanus no justisa, ne’ebé mate ona ohin, loron 17 fulan-marsu tinan 2023, ho idade 43.
    Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus manifesta ona katak “mantein nafatin no promove relasaun kolaborasaun ne’ebé forte ho Sisto dos Santos no ho sosiedade sivíl nasionál”, no katak ninia mate ne’e “hanesan lakon boot ida ba sosiedade sivíl Timor-Leste nian, ne’ebé Governu rekoñese importante tebes ba país ne’e”.
    Sisto dos Santos moris iha loron 25 fulan-setembru tinan 1979, iha Huruleu, Munisípiu Lautein, uluk hanesan Diretór Asosiasaun HAK Timor-Leste no hanesan membru Konsellu Administrasaun Sentru Nasionál Chega, IP nian. REMATA
    hare tan
  • 15 marsu 2023Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 15 fulan-marsu tinan 2023
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 15 fulan-marsu tinan 2023
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, Dili no, aprova projetu Proposta Lei, ne’ebé aprezenta husi vise-Primeiru-Ministru no Ministru Planu Ordenamentu, José Maria dos Reis, kona-ba rejime estraordináriu kompensasaun ba obra sira ne’ebé hala’o ona sein formalizasaun kontratuál.
    Identifika ona projetu 44 ne’ebé aprova husi Konsellu Ministru kona-ba Administrasaun Fundu Infraestrutura, ne’ebé nunka formaliza iha kontratu, no balun husi projetu ne’e ezekuta ona.  Projetu proposta Lei ne’e ho objetivu atu estabelese mekanizmu kompensasaun ne’ebé ida ne’ebé justu ba empreza sira ne’ebé hala’o ona serbisu ne’e, no konsidera kustu sira ne’ebé gasta ona. Diploma ne’e prevee kriasaun komisaun espesiál ida atu avalia serbisu sira ne’ebé hala’o ona no aprezenta proposta kontratu tranzasaun ida ba empreza ida-idak. Efikásia husi kontratu ne’e sei depende ba akordu eskrita husi Kámara Kontas nian.
    ….
    Konsellu Ministrus aprova Projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministrus Prezidénsia Konsellu Ministrus, kona-ba Rejime direitu titulár sira, membru órgaun soberania nian no titulár kargu polítiku sira nian.
    Projetu Dekretu-Lei ne’e hakarak atu kompleta rejime sira ne’ebé estabelese ona iha Lei n. 7/2007, loron 25 fulan-jullu, ne’ebé aprova Estatutu Titulár sira ba órgaun soberania, no iha Lei 14/2009, loron 21 fulan-outubru, ne’ebé aprova Estatutu remunerasaun ba titulár no kargu polítiku sira, ne’ebé refere ba direitu titulár no membru órgaun soberania sira nian no titulár  kargu polítiku sira. Objetivu ne’e mak atu garante konsisténsia no kompriensibilidade sistema jurídiku nian, tanba dekretu Governu rua ne’ebé daudaun ne’e vigora, kona-ba ninia revogasaun prevee, dezatualiza ona, la hatudu mudansa sira ne’ebé mosu iha ordenamentu jurídiku.
    .....
    Aprova projetu Rezolusaun Governu, ne’ebé aprezenta husi Ministru Interiór ba nomeasaun Superintendente-Xefe Henrique da Costa atu ezerse kargu Komandante-Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), ba períodu tinan tolu, tanba ne’e, promove nu’udar Komisáriu-Jerál. Ho Rezolusaun ne’e ida-ne’e, nune’e hapara komisaun servisu atuál komandante-Jerál PNTL, komisáriu Faustino da Costa nian.
    ……
    Konsellu Ministrus aprova projetu Rezolusaun Governu, ne’ebé mós aprezenta husi Ministru Interiór hodi nomea Superintendente-Xefe Pedro Belo atu ezerse kargu Segundu Komandante-Jerál PNTL, ba períodu tinan tolu, tanba ne´e promove nu’udar Komisáriu. Ho Rezolusaun Governu nian ida-ne’e hapara mós komisaun servisu Komisáriu Mateus Fernandes nian.
    ……
    Aprova mós alterasaun ba projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Vise-Primeira-Ministra no Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, kona-ba alterasaun daruak ba Dekretu-Lei n. 37/2022, loron 25 fulan-maiu, kona-ba subsídiu fim do ano nian ba uma kain.
    Kona-ba projetu Dekretu-Lei ne’ebé aprova iha Sorumutuk Konsellu Ministrus iha loron 1 fulan-fevereiru tinan 2023, agora define katak pagamentu subsídiu fim do ano nian sei hala’o husi fulan-novembru tinan 2022 to’o fulan-outubru tinan 2023, suspende durante períodu kampaña eleitorál ba eleisaun deputadu sira Parlamentu Nasionál nian.
    ……
    Nune’e mós proposta sira husi Vise-Primeira-Ministra no Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun ne’ebé aprova ona alterasaun ba projetu Dekretu-Lei kona-ba apoiu pontuál ba vulneravel sira.
    Relasiona ho projetu Dekretu-Lei ne’ebé aprova oba iha Sorumutuk Konsellu Ministrus iha loron 25 fulan-janeiru tinan 2023, agora define katak diploma ne’e tama iha vigór iha loron 1 fulan-juñu tinan 2023.
    ……
    Konsellu Ministrus aprova pakote lejizlativu ida, ne’ebé aprezenta husi Ministru Edukasaun, Juventude ni Desportu, Armindo Maia, kona-ba Rejime Jurídiku ba sistema nasionál edukasaun pré-eskolár, ensinu báziku no ensinu sekundáriu.
    Pakote lejizlativu ida ne’e atu estabelese sistema nasionál edukasaun pré-eskolár no revee sistema nasionál ensinu báziku no ensinu sekundáriu, no regula kestaun organizasaun prinsipál sira husi nivel edukasaun ni ensinu iha ámbitu sistema edukativu nasionál. Diploma tolu ne’e estabelese norma orientadora sira, planeamentu ba rede oferta edukativa sira, rejime administrasaun no jestaun estabelesimentu públiku sira, regra sira ne’ebé bele aplika ba estabelesimentu partikulár no kooperativu, no ninia integrasaun iha rede oferta edukativa sira servisu públiku nian.
    ……
    Aprova ona Projetu Rezolusaun Governu kona-ba donativu ho valór dolar amerikanu rihun 60 atu fó ba Reprezentasaun Permanente Repúblika Árabe Saharaui Demokrátika, ne’ebé aprezenta husi Ministra Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Adaljiza Albertina Xavier Magno.
    Medida ne’e atu hametin lasu istóriku sira ne’ebé kesi Timor-Leste ho Repúblika Demokrátika  Árabe Saharaui, bazeia ba dezeju komún hodi luta ba autodeterminasaun, iha prinsípiu solidariedade hodi luta ba libertasaun nasionál no iha direitu ba autodeterminasaun no independénsia, ne’ebé hatuur iha Konstituisaun Repúblika, iha Rezolusaun Parlamentu Nasionál kona-ba solidariedade no apoiu ba povu Saaraui, no iha faktu katak Timor-Leste kontribui ona, hahú kedas iha tinan 2011, ba funsionamentu Reprezentasaun Permanente Saaraui ne’e iha Dili, liuhusi fó  subsídiu anuál ida hodi hala’o  ninia atividade iha Timor-Leste no iha rejiaun.
    .....
    Konsellu Ministrus aprova projetu Proposta Rezolusaun Parlamentu Nasionál nian rua, ne’ebé aprezenta mós husi Ministra Adaljiza Magno, ba ratifikasaun Akordu kona-ba Servisu Aéreu ho Governu Nova Zelándia no ba ratifikasaun Akordu Transporte Aéreu ho Governu Estadu Katár.
    Akordu sira-ne’e kona-ba servisu aéreu ho Governu Nova Zelándia no Governu Qatar ho objetivu atu promove dezenvolvimentu servisu kompetitivu no inovadór sira, no garante liután nivel seguransa no protesaun internasionál. Kooperasaun iha área aviasaun sivíl ho nasaun rua ne’e atu lori benefísiu ba parte hotu no hodi kontribui ba progresu ekonómiku no sosiál Timor-Leste nian, liuliu iha setór turizmu.
    ….
    Aprova ona projetu Dekretu-Lei rua, ne’ebé aprezenta husi Ministru Agrikultura no Peskas, Pedro dos Reis, kona-ba Fitosanidade no Kuarentena no Saúde Animál no Kuarentena.

    Projetu Dekretu-Lei ne’e kona-ba Fitosanidade no Kuarentena ninia objetivu prinsipál sira maka atu proteje ai-horis no produtu sira orijen vejetál maihusi peste no moras ne’ebé bele fó ameasa ba rekursu sira ne’e ka ba ekonomia, no ne’ebé bele hetan impaktu negativu ba seguransa ai-han, iha área agríkola ka iha meiu ambiente. Ninia objetivu mós atu fornese enkuadramentu ida ne’ebé klaru, efisiente no fó dalan ba atividade komérsiu no negósiu nian, atu kapasita funsionáriu públiku sira no fasilita atividade setór privadu nian. Projetu Dekretu-Lei ne’e atu estabelese no aliserse jurídiku ba importasaun no esportasaun ba ai-horis sira, produtu ho orijen vejetál no artigu sira-seluk ne’ebé regula ona, estabelese enkuadramentu ida ba vijilánsia doméstika, define prosedimentu hodi hatán ba detesaun peste sira ne’ebé regula ona no define enkuadramentu jerál ba medida fitosanitária sira. Nune’e mós kria enkuadramentu ida ne’ebé permite atu implementa dispozisaun, ho estabelesimentu papel autoridade ne’ebé responsavel, ninia podér no meiu sira ne’ebé uza hodi implementa regra sira ne’e. Enkuadramentu ne’ebé estabelese ona iha Dekretu-Lei ne’e, sei dezenvolve liuhusi regulamentu sira, ne’ebé sei define prosedimentu no detalle tékniku sira-seluk.
    Projetu Dekretu-Lei kona-ba Saúde Animál no Kuarentena, ho objetivu prinsipál sira atu proteje saúde animál no asegura produtu sira ho orijen animál ne’ebé seguru, prevene moras animál nian sira no risku sira iha kuarentena ba saúde públika no ba seguransa alimentár, hodi fornese enkuadramentu loloos ida no efisiente ba atividade sira komérsiu no negósiu nian. Diploma ida-ne’e atu estabelese medida jerál sira saúde animál nia norma espesifika sira iha ámbitu akuikultura na sanidade ba animál akuátiku sira, define funsaun sira ba kestaun sira saúde veterinária públika, regula medikamentu veterináriu sira nian no fornese sistema ida ba identifikasaun na rastreabilidade animál nian sira. Ministériu Agrikultura no Peskas sei responsabiliza hodi asegura ba aplikasaun medida sira iha territóriu nasionál nian, liuhusi regulamentu sira ne’ebé sei define prosedimentu no detalle tékniku sira-seluk.

    ….
    Konsellu Ministrus aprova projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, kona-ba Alterasaun Dahuluk ba Dekretu-Lei n. 1/2017, loron 15 fulan-marsu, ne’ebé kria Imprensa Nasionál Timor-Leste, I.P. (INTL).
    Ho projetu Dekretu-Lei ne’e atu adopta Imprensa Nasionál Timor-Leste hanesan modelu organizasionál adekuada ba realidade no nesesidade mutável sira INTL nian, adopta modelu ida ne’ebé flexível no dinámiku liu.
    Lejizlasaun ida ne’ebé halo foin lalais ne’e, kona-ba organizasaun Administrasaun Indereta Estadu nian, atu hanoin filafali kona-ba modelu organizasionál INTL atuál, atu adekua modelu prátika atuál ida ne’ebé di’ak. Organizasaun Interna Imprensa Nasionál Timor-Leste obedese ba modelu ierárkiku, ne’ebé ninia regra prinsipál sira define ona iha diploma ne’e, maibé ninia konkretizasaun sei hala’o husi membru Governu ba tutela, ne’ebé maka di’ak liu hodi bele adopta modelu organizasionál ho nesesidade reál sira no nafatin mutável husi institutu públiku ida-ne’e.
    Diploma ne’e fó mós atribuisaun balun no atividade foun sira ba INTL, liuliu ho produsaun ba selu branku (karimbu mutin), liuhusi rejime eskluzivu nian, ba uzu ofisiál Administrasaun Direta no Indireta Estadu nian, hodi edita no imprime boletin sira votu nian no dokumentu sira kona-ba identifikasaun no viajen nian no dokumentu seguransa sira seluk, bainhira prevee iha lejizlasaun espesiál.
    ….
    Aprova mós projetu Proposta Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministru Administrasaun Estatál, Miguel Pereira de Carvalho, alterasaun datoluk ba Lei nu. 11/2009, loron 7 fulan-outubru, kona-ba Divizaun Administrativa Territóriu.
    Projetu Proposta Lei ne’e ho objetivu ba kriasaun sirkunkriasaun administrasaun inframunisipál foun tolu ka eskalaun daruak, ne’ebé rezultadu hotu-hotu husi prosesu desizaun postu administrativu sira ne’ebé maka daudaun ne’e eziste.

    Alterasaun dahuluk hala’o iha postu administrativu atuál Maubara, iha Munisípiu Likisá, ne’ebé inklui área besik 264 km2, korresponde 48,7% husi territóriu munisípiu no populasaun besik ema rihun 22. Nune’e postu administrativu ne’e fahe ba rua: Maubara ne’ebé hela ho área 132 km2 no populasaun hamutuk 12.194; no Loes hela ho área 132 km2  no populasaun besik ema 9.700.
    Alterasaun daruak hala’o iha postu administrativu atuál Kelikai, iha Munisípiu Baukau, ne’ebé inklui área besik 13,7% husi territóriu munisípiu no populasaun besik 17.471 nune’e, postu administrativu ne’e fahe ba tolu; Kelikai hela ho área 46 km2 no abitante hamutuk 7.096; Kelikai Antiga hela ho área 80 km2 no populasaun besik 5.998; no Matebian ho área 80 km2 ho abitante besik 4.300.

    Konsidera katak prosesu eleisaun Parlamentu Nasionál ne’ebé la’o hela no atu permite ba Governu Atuál no Governu tuirmai planeia no ezekuta medida nesesária sira ba estabelesimentu no tama ba funsionamentu administrasaun foun sira iha postu administrativu no órgaun respetivu sira. Proposta Lei ne’e sei tama iha vigór iha loron 1 fulan-janeiru tinan 2024.
    ….
    Ministru Administrasaun Estatál, Miguel Pereira de Carvalho, aprezenta opsaun rekoñesimentu ba suku foun sira.
    Halo ona aprezentasaun ida kona-ba inisiativa alterasaun ba diploma ministeriál kona-ba rekoñesimentu ba suku no aldeia foun sira, hodi rekoñese suku foun sanulu,  ne’ebé sei tama iha vigór iha loron 1 fulan outubru tinan 2023, ho objetivu atu fasilita komunidade sira hodi asesu ba sentru suku sira, aproxima autoridade lokál ba komunidade sira no promove dezenvolvimentu iha rejiaun sira ne’e.
    ….
    Ikusliu, Ministru Turizmu, Komérsiu no Indústria aprezenta Opsaun polítika-lejizlativa sira kona-ba inisiativa ba kriasaun Fundu Turizmu nian.
    Kriasaun ba Fundu Turizmu ne’e inisiativa ida atu fomenta turizmu iha Timor-Leste, apoia investimentu iha setór no kontribui ba empriendorizmu lokál, kria empregu no hamenus mukit. Prevee katak Fundu ne’e bele jere husi Autoridade Turizmu no halo tuir autonomia Administrativa no finanseira, asegura estabilidade finanseira, sustentabilidade no previzibilidade investimentu turizmu nian sira. Kriasaun ba Fundu ne’e nesesáriu, adekuadu no urjente hodi garante investimentu iha setór turizmu no kria oportunidade ba investimentu iha setór privadu nasionál no internasionál. Vantajen sira inisiativa nian inklui aumentu legalidade, lejitimidade, transparénsia, previzibilidade, kompetitividade, sustentabilidade, dezburokratizasaun no fomenta kultura negósiu no empriendorizmu nian. Remata
    hare tan
1 2 3 4 5