Komunikadus
- 21 abril 2025Komunikadu Kondolénsias Governu Timor-Leste nian kona-ba Sua Santidade Amu Papa Francisco ninia MateHo laran triste tebes no sentimentu ne’ebé kle’an, bainhira Timor-Leste simu notísia kona-ba Sua Santidade Papa Francisco nia mate, lider espirituál ida ne’ebé ho influénsia boot tebetebes ba umanidade, defensór ne’ebé lakole ba sira ne’ebé vulneravel liu no promotór dame, justisa no fraternidade nian entre povu sira.hare tan
- 10 abril 2025Toleránsia pontu iha parte loraik iha loron 17 fulan-abril no loron tomak iha loron 21 fulan-abril tinan 2025 iha okaziaun Selebrasaun Páskua nianTolerância de ponto durante a tarde do dia 17 de abril e todo o dia de 21 de abril de 2025 por ocasião da Celebração da Páscoahare tan
- 09 abril 2025Sorumutu Konsellu Ministrus nian iha loron 9 fulan-abril tinan 2025Aprova ona:hare tan
✅ 1 - Revogasaun ba Rejime Jurídiku ba Parseria Públiku Privada Servisus Diagnóstiku nian;
✅ 2 - Alterasaun daruak ba Estatutu Ministériu Públiku;
✅ 3 - Regulamentasaun kona-ba serimónia hasa’e no hatún Bandeira Nasionál iha serimónia ofisiál komemorativa sira ba Proklamasaun no Restaurasaun Independénsia Nasionál;
✅ 4 - Nomeasaun ba membru no Prezidente Konsellu Jerál Institutu Politékniku Betanu nian;
✅ 5 - Suspensaun abertura siklu estudu foun sira iha Ensinu Superiór;
✅ 6 - Memorandu Entendimentu ho Malázia kona-bá Kooperasaun iha Ámbitu Ensinu Superiór; no
✅ 7 - Kriasaun ba “Cabos de Timor-Leste, EP”.
. - 03 abril 2025Sorumutu Estraordináriu Konsellu Ministrus nian iha loron 3 fulan-abril tinan 2025Analiza ona:hare tan
➡️ - Apresentação dos resultados das auditorias realizadas pela empresa internacional EY. - 02 abril 2025Sorumutu Konsellu Ministrus nian iha loron 2 fulan-abril tinan 2025Prezidénsia Konsellu Ministrushare tan
Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
Sorumutu Konsellu Ministrus nian iha loron 2 fulan-abril tinan 2025
Konsellu Ministrus hala’o sorumutu iha Palásiu Governu, Dili, no aprova projetu Rezolusaun Governu, ne’ebé aprezenta husi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, ne’ebé sei prolonga to’o loron 31 fulan-dezembru tinan 2025, suspensaun ba ensinu, aprendizajen no prátika artes marsiais no taka temporáriu ba fatin no instalasaun hotu-hotu ne’ebe destinadu ba ensinu, aprendizajen no prátika artes marsiais.
Medida ida-ne'e fó kontinuasaun ba Rezolusaun Governu n. 45/2023, loron 10 fulan-novembru, ne'ebé maka prolonga ona hosi Rezolusaun Governu n. 17/2024, loron 24 fulan-abríl no n. 60/2024, loron 7 fulan-novembru.
Razaun sira ne’ebé motiva suspensaun ba ensinu, aprendizajen no prátikas artes marsiais, no halo enserramentu ba ninia espasu sira, mantein nafatin. Medida ne'e kontinua konsidera nesesáriu hodi hametin pás sosiál ne'ebé hetan dezde fulan-novembru tinan 2023 no asegura katak, iha futuru, prátika artes marsiais akontese de’it iha ámbitu desportivu, hodi promove valores dixiplina, sivizmu no formasaun umanista entre joven sira. Ida-ne’e maka sai justifikasaun hodi estende suspensaun no enserramentu temporáriu ba instalasaun sira ne'ebé relasiona ho atividade sira-ne'e.
*****
Aprova mós Projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Agio Pereira, no hosi Prezidente Komisaun Funsaun Públika, Agostinho Letêncio de Deus, ne’ebé, ho uzu autorizasaun lejizlativa ne’ebé hetan hosi Lei n. 7/2024, loron 23 fulan-outubru, halo alterasaun daruak ba Lei n. 8/2004, loron 16 fulan-juñu, ne’ebé aprova Estatutu Funsaun Públika.
Diploma ida-ne’e estabelese limite tinan 65 nu’udar idade obrigatóriu hodi remata relasaun traballu funsionárius públikus no ajentes Administrasaun Públika nian, ne’ebé sei akontese automatikamente iha loron ne’ebé traballadór atinje idade refere. Medida ne’e hakarak atu promove joven sira ba kuadrus Administrasaun Públika nian, garante renovasaun jerasionál no hadi’a kualidade no efisiénsia servisus ne’ebé presta ba populasaun. Diploma ne’e determina mós katak Komisaun Funsaun Públika tenke notifika traballadór, ninia entidade empregadora no Seguransa Sosiál pelumenus loron 90 molok hakotu funsaun.
Iha situasaun sira ba interese públiku ne’ebé fundamenta ho loloos, no bainhira labele substitui imediata traballadór ne’e, sei posivel atu prolonga hodi hala’o funsaun, tuir akordu hamutuk, to’o tinan 68.
Diploma ne’e hahú vigora iha loron 1 fulan-janeiru tinan 2026.
*****
Konsellu Ministrus aprova Projetu Rezolusaun Governu, ne’ebé aprezenta husi Vise-Ministra ba Asuntus ASEAN, Milena Maria da Costa Rangel, kona-ba Kontribuisaun Voluntária ho montante dolar amerikanu rihun 500 ba Sentru Koordenasaun Asisténsia Umanitária ASEAN (ASEAN Coordinating Center for Humanitarian Assistance (AHA Center)), hodi apoia resposta ba situasaun emerjénsia iha Repúblika Uniaun Myanmar, tanba kauza husi rai-nakdoko foin lalais, ne’ebé afeta ba rejiaun ne’e, ho konsekuénsia grave, ho konsekuénsia grave, inklui lakon vida, dezlokasaun populasaun no destruisaun ba infraestrutura sosiál, ekonómika no ambientál.
*****
Ikusliu, Konsellu Ministrus aprova projetu Rezolusaun Governu ne’ebé aprezenta husi Primeiru-Ministru, kona-ba modelu Administrasaun Espesiál Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambenu (RAEOA) nian.
Objetivu husi Rezolusaun Governu ida ne’e mak atu organiza, liuhusi konsulta ho populasaun lokál enklave Oekusi Ambenu, modelu foun ba administrasaun Autoridade rejiaun nian, nune’e mós modelu zona ekonomia espesiál, ne’ebé tuir konstituisaun prevee ba rejiaun ne’e.
Iha mós hanoin atu konsulta ho dirijentes administrativu, autoridade lokál no sosiedade Oekusi Ambenu nian atu hilli no dezigna entre sira, kona-ba sé maka sei bele ezerse mandatu administrativu sira rejiaun nian, iha Autoridade no iha zona ekonómika espesiál. REMATA - 29 marsu 2025Deklarasaun husi Primeiru-Ministru Timor-Leste kona-ba Terremotu (rai-nakdoko) iha Mianmar ho Tailándia iha 28 Marsu 2025Primeiru-Ministruhare tan
IX Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
Timor-Leste manifesta Solidariedade ho Povu Tailándia no Myanmar hafoin Rai-nakdoko ne'ebé maka'as
Governu ho povu Timor-Leste hato’o sinseras kondolénsias ho profunda tristeza tanba terremotu devastadór ne’ebé kona Mianmar ho Tailándia iha 28 Marsu 2025.
Eventu trájiku ida-ne’e halakon ema barak nia vida, estraga uma ho infraestruturas, no husik komunidade sira iha susar no terus bót laran. Povu Timor-Leste sente laran taridu no triste tebetebes ho eskala dezastre ida boot hanesan ne’e ho ninia impaktu, hodi nuné’e solidariza ho povu Mianmar no Tailándia durante momentu lutu ne’e.
Governu Timor-Leste elojia asaun hirak-ne’ebé autoridade sira husi paíz rua halo ona hasoru dezastre bót ne’e, hodi fó apoiu urjente ba sira ne’ebé presiza liu. Ami mós hahí resposta ne’ebé lailais tebes husi komunidade internasionál no husu atu fó asisténsia umanitária ne’ebé kontína no koordenada ba povu Mianmar ho Tailándia.
Hasoru trajédia sira hanesan ne’e, unidade ho responsabilidade ne’ebé hotu-hotu hatudu husi komunidade internasionál, mak importantes liuhotu. Ita tenke hamutuk hodi fó asisténsia, tulun sira ne’ebé iha krize laran no tulun hadi’a hikas sira-nia moris ho komunidade tomak.
Nu’udár mensajen-de-kondolénsias, Primeiru-Ministru Timor-Leste, Sua Eselénsia Kay Rala Xanana Gusmão, deklara: “Povu Timor oras ne’e sente laran tirste tebetebes tanba trajédia ne’ebé halakon ema barak nia vida no estraga buat barak iha ami-nia paíz vizinhu sira. Ho laran tomak ami hato’o ami-nia sentimentu solidariedade no ami hotu prontu atu fó tulun ba ami-nia belun di’ak sira iha memento ida difísil ne’e”.
Timor-Leste hato’o hanoin ho harohan ba família sira ne’ebé lakon sira-nia maluk doben sira, ba sira ne’ebé kanek no sira hotu-hotu ne’ebé terus tanba dezastre ne’e. Governu Timor- Leste prontu atu oferese kualkér asisténsia ne’ebé bele tulun esforsus ba rekuperasaun no rekonstrusaun. REMATA - 28 marsu 2025Timor-Leste manifesta Solidariedade ho Povu Tailándia no Myanmar hafoin Rai-nakdoko ne'ebé maka'asPrezidénsia Konsellu Ministrushare tan
Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
Timor-Leste manifesta Solidariedade ho Povu Tailándia no Myanmar hafoin Rai-nakdoko ne'ebé maka'as
Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste espresa nia konsternasaun no solidariedade ne'ebé maka'as ho Governu no Povu sira Tailándia no Myanmar nian, ne'ebé maka afetadu maka'as hosi rai-nakdoko ho magnitude 7.7 ne'ebé maka halo nakdoko rejiaun ne'e iha loron-sesta ne'e, loron 28 fulan-marsu tinan 2025, hodi hamosu vítima mortál, kanek no estragu materiál oioin.
Autoridade tailandeza sira konfirma ona, to'o agora, pelumenus ema na'in tolu nia mate iha Bangkok, hafoin edifísiu ida ne'ebé sei konstroi hela monu, ho ema sanulu ba sanulu ne'ebé maka sei fó sai hanesan lakon. Iha Myanmar, rai-nakdoko ne’e, ne'ebé nia episentru lokaliza besik sidade Mandalay, hamosu deklarasaun estadu emerjénsia nian iha rejiaun oioin nasaun nian.
Timor-Leste hamutuk iha sofrimentu povu maun-alin sira rejiaun ne’e nian no hato’o nia sentidas kondolénsias sinseras ba família vítima sira nian, hodi dezeja rekuperasaun lalais ba sira ne’ebé kanek no ba sira ne’ebé afetadu diretamente hosi kalamidade ne’e. Governu hamriik iha solidariedade ho esforsu emerjénsia no rekonstrusaun nian iha nasaun afetadu sira, hodi rekoñese reziliénsia no forsa hosi sira-nia populasaun iha tempu adversidade boot ida-ne’e.
Portavós Governu Konstitusionál IX nian, Ministru Agio Pereira, hodi Governu tomak nia naran, espresa nia “solidariedade ho povu no Governu sira Tailándia no Myanmar nian ne’ebé afetadu hosi katástrofe ida-ne’e”. Nia hatutan tan katak “iha tempu susar ida-ne’e, ami-nia hanoin hamutuk ho vítima sira no sira-nia família no ami rekoñese sira hotu ne’ebé komprometidu atu kontinua tulun komunidade sira ne'ebé afetada”. REMATA - 26 marsu 2025Sorumutu Konsellu Ministrus nian iha loron 26 fulan-marsu tinan 2025Prezidénsia Konsellu Ministrushare tan
Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
Sorumutu Konsellu Ministrus nian iha loron 26 fulan-marsu tinan 2025
Konsellu Ministrus hala’o sorumutu iha Palásiu Governu, Dili, no aprova projetu Proposta Lei, ne’ebé aprezenta husi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão kona-ba alterasaun daruak ba Lei n.25/2021, loron 21 fulan-dezembru, kona-ba Lei Organizasaun Judisiária.
Alterasaun ne’e ho objetivu atu permite Prezidente Repúblika kontinua atu nomeia Prezidente Tribunál Rekursu to’o instalasaun Supremu Tribunál Justisa, ba mandatu tinan haat.
*****
Tuir projetu ne’ebé aprezenta hosi Ministra Edukasaun, Dulce de Jesus Soares, Konsellu Ministru delibera hodi autoriza selebrasaun ba Akordu Kontribuisaun Finanseira entre Timor-Leste ho Ajénsia Kooperasaun Internasionál Koreia (KOICA) ba dezenvolvimentu projetu “For every child, Early Childhood care and Education” (“Ba labarik ida-idak, kuidadu no Edukasaun iha primeira Infánsia”).
Projetu ne’e ho objetivu atu fó apoiu ba labarik timoroan sira, husi idade tinan tolu to’o ida tinan lima, hodi alkansa sira-nia potensiál tomak, liuhosi asesu ba programa dezenvolvimentu infantíl ho kualidade aas. Akordu ne’e prevee finansiamentu ho montante dolar amerikanu millaun neen, no nomeia ona Ministra Finansa, reprezenta Governu Timor-Leste hodi asina akordu ne’e.
*****
Projetu Dekretu Lei rua hetan ona aprovasaun, ne’ebé aprezenta husi Ministru ba Asuntus Kombatentes Libertasaun Nasionál, Gil da Costa Monteiro “Oan Soru”, kona-ba alterasaun dahituk ba Dekretu Lei n. 15/2008, loron 4 fulan-juñu, ne’ebé regula pensaun ba kombatente no mártir sira libertasaun nasionál nian, no, alterasaun daruak ba Dekretu Lei n. 5/2012, loron 15 fulan-fevereiru, ne’ebé regula Prestasaun Pekuniária Únika ba kombatente no família martir libertasaun nasionál sira.
Alterasaun sira ne’ebé propoin ho objetivu atu garante armonizasaun rejime ne’e ho Lei n.3/2024, loron 12 fulan-juñu, ne’ebé halo alterasaun datoluk ba Estatutu Kombatentes Libertasaun Nasionál, introdús medidas hodi simplifika tramitasaun administrativa, klarifika rekizitu no prazu, no reforsa kna’ar Konsellu Munisipál sira hodi fó apoiu ba benefisiáriu sira.
*****
Projetu Rezolusaun Governu, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Transporte no Komunikasaun, Miguel Marques Gonçalves Manetelu, hetan mós aprovasaun, ne’ebé determina ezonerasaun ba membrus atuál Konsellu Administrasaun Autoridade Aviasaun Sivíl Timor-Leste, IP (AACTL) nian no nomeasaun Zezinho António F. Gusmão, nu’udar Prezidente Konsellu Administrasaun, nune’e mós Maria Luísa Monteiro no Cornélio Vasconcelos nu’udar membrus Konsellu Administrasaun AACTL nian.
*****
Konsellu Ministru aprova mós projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Defeza, Donaciano do Rosário Gomes, ne’ebé estabelese regras tranzisaun ba situasaun rezerva no reforma ba militár veteranu sira F-FDTL nian.
Intervensaun lejizlativa ida-ne'e, hahú vigora iha loron 31 fulan-dezembru 2025, prevee tranzisaun ba situasaun rezerva ba pesoál militár veteranu sira ne'ebé atinji limite idade ne’ebé prevee ona ba ida-idak nia pozisaun, no mós tranzisaun ba reforma ba sira ne'ebé sei ativu hela no atinji ona idade 60. Dekretu-Lei ida-ne’e mós estabelese atribuisaun, ho forma ne’ebé tranzitória no exesionál, subsídiu ai-han fulan-fulan ho dólar 300 ba veteranu militár reformadu sira F-FDTL nian, hodi garante prosesu reforma ida ne’ebé justu no dignu. Montante ida-ne'e sei kumulativu ho pensaun reforma ne'ebé fó hosi rejime jerál seguransa sosiál nian. REMATA