Komunikadus
- 26 outubru 2025Timor-Leste sente orgullu bele adere ba Asosiasaun Nasoins Sudeste Aziátiku (ASEAN)Governu Repúblika Demokrátika Timor-Lestehare tan
IX Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Kuala Lumpur, Malázia, Loron 26 fulan-outubru tinan 2025
Komunikadu Imprensa
Timor-Leste sente orgullu bele adere ba Asosiasaun Nasoins Sudeste Aziátiku (ASEAN)
Ohin, Repúblika Demokrátika Timor-Leste adere ofisialmente ba Asosiasaun Nasoins Sudeste Aziátiku (ASEAN). Adezaun ida-ne’e nu’udar marku istóriku ida iha jornada nasaun nian ba independénsia no integrasaun rejionál no globál.
Hafoin tinan barak preparasaun no kooperasaun ne’ebé konstante ho Estadus-Membrus ASEAN nian, Timor-Leste nia admisaun afirma kompromisu nasaun nian ba pás, prosperidade no unidade iha rejiaun Sudeste Aziátiku.
Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão deklara: “Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN nu’udar realizasaun vizaun naruk nasaun nian atu hamriik iha ami-nia viziñu rejionál sira nia sorin, nu’udar parseiru ne’ebé hanesan, iha konstrusaun Sudeste Aziátiku ida ne’ebé forte, inkluzivu no reziliente liu. Momentu ida-ne’e reflete dedikasaun koletiva no serbisu maka’as husi ami-nia governu, ami-nia povu no ami-nia parseirus ASEAN”.
Primeiru-Ministru Gusmão hatutan tan katak “nu’udar Estadu-Membru ASEAN nian ne’ebé foun liu, Timor-Leste hakarak atu kontribui ba objetivus no aspirasaun hamutuk Komunidade ASEAN nian — haburas kreximentu ekonómiku, progresu sosiál no dezenvolvimentu kulturál iha rejiaun tomak”.
Governu Timorense ho laran-tomak hato’o nia agradesimentu ba Governus hosi Estadus-Membrus ASEAN, Sekretariadu ASEAN no parseiru sira seluk ba sira-nia orientasaun no apoiu ne’ebé kontínuu durante prosesu tomak adezaun nian.
Timor-Leste ho laran-tomak hato’o mós nia agradesimentu ba Malázia, ne’ebé prezide ASEAN 2025, ba ninia lideransa, orientasaun no kompromisu ne’ebé metin hodi fasilita Timor-Leste nia tranzisaun ne’ebé viavel ba adezaun plena.
Governu reafirma ninia kompromisu atu kaer metin prinsípius husi Karta ASEAN no atu partisipa ativamente iha pilár tolu husi Komunidade ASEAN: Komunidade Polítika no Seguransa, Ekonómika no Sósiu-Kulturál.
Marku ida-ne’e reprezenta kapítulu foun ida iha Timor-Leste nia envolvimentu ho rejiaun ne’e, hodi reflete kompromisu hamutuk ba kooperasaun, estabilidade no kreximentu sustentável iha Sudeste Aziátiku tomak. REMATA - 23 outubru 2025Governu Timor-Leste Hato'o Parabéns ba Primeira-Ministra Foun Japaun nian, Sanae TakaichiPrezidénsia Konsellu Ministrushare tan
Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Loron 23 fulan-outubru tinan 2025
Komunikadu Imprensa
Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste hato’o parabéns ba Sanae Takaichi ba ninia nomeasaun no tomada-de-pose nu’udar Primeira-Ministra Japaun nian, iha loron 21 fulan-outubru tinan 2025 liubá, sai nu’udar feto dahuluk iha istória japoneza ne’ebé kaer kargu ida-ne’e.
Iha karta ofisiál ne’ebé dirije ba nia omóloga japoneza, Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, hodi Governu no povu Timor-Leste nia naran, ho laran tomak, hato’o “parabéns” ba nomeasaun ne’e, hodi subliña katak “ita-boot nia lideransa nu’udar Primeira-Ministra feto dahuluk Japaun nian, reprezenta marku istóriku ida no reflete forsa demokrasia Japaun nian ne’ebé kontínua no mós konfiansa hosi povu japonés ba ita-boot nia vizaun no servisu".
Xefe Governu destaka mós Japaun nia knaar nu’udar ida husi Timor-Leste nia “parseiru prinsipál ba dezenvolvimentu”, hodi hateten katak “Japaun kontribui maka’as ba esforsus harii pás no harii Estadu dezde independénsia, no nia amizade apoia ona Timor-Leste ne’ebé mosu hanesan demokrasia pasífika ida ho sosiedade ida ne’ebé nakloke, ekonomia ida ne’ebé iha hela kreximentu no respeitu ne’ebé kle’an ba lei internasionál”.
Primeiru-Ministru espresa nia vontade atu "serbisu besik" ho Governu Japaun ne’ebé foun "hodi aprofunda kooperasaun no avansa kompromisu hamutuk ba dame, prosperidade no dezenvolvimentu sustentável".
Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus no Portavós Governu nian, Agio Pereira, destaka katak "relasoins entre Timor-Leste ho Japaun bazeia ba amizade ida ne'ebé sólida no iha kompromisu mútuu ida ba pás no dezenvolvimentu. Governu Timor-Leste iha konfiansa katak, ho lideransa hosi Primeira-Ministra Sanae Takaichi, Japaun sei kontinua hala'o knaar importante ida hodi promove estabilidade no kreximentu ne'ebé sustentável iha rejiaun Indo-Pasífiku, no mós hametin kooperasaun bilaterál". REMATA - 22 outubru 2025Sorumutu Konsellu Ministrus loron 22 fulan-outubru tinan 2025Aprova ona:hare tan
✅ 1 - Autorizasaun ba asinatura Memorandu Entendimentu ida ho Governu Malázia kona-ba kooperasaun iha ámbitu telekomunikasoins;
✅ 2 - Liña Solidária atu atende kazu violénsia bazeia ba jéneru no violénsia hasoru labarik no foin-sa’e sira;
✅ 3 - Rejime Exepsionál ba Promosaun Bazeia ba Antiguidade hosi Funsionáriu sira ne’ebé Integra iha Karreira Dosente;
✅ 4 – Rejime Jerál Kontraordenasoins; no
✅ 5 - Konsagrasaun loron 5 fulan- Juñu nu’udar Loron Nasionál Tasi. - 15 outubru 2025Sorumutu Konsellu Ministrus loron 15 fulan-outubru tinan 2025Aprova ona:hare tan
✅ 1 - Proposta aprovasaun ba Ratifikasaun Estatutus CPLP nian;
✅ 2 - Proposta ratifikasaun Akordu entre Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Repúblika Angola kona-ba izensaun vistu ba Titulár Pasaporte Diplomátiku no Servisu nian;
✅ 3 - Akordu entre Governu Timor-Leste no Governu Laos kona-ba Troka Direitu Utilizasaun Rai no Edifísiu husi Misaun Diplomátika sira;
✅ 4 - Kritérius dezignasaun no garantia kontinuidade pontu fokál Timor-Leste nian ba ASEAN;
✅ 5 - Podér tomak ba Ministru Justisa atu asina Tratadu Estradisaun ASEAN nian; no
✅ 6 - Autorizasaun negosiasaun ho ADB kona-ba Akordu Empréstimu, ho komponente subvensaun, ba Projetu Hadi’a Estrada Nasionál – Faze I.
Analiza ona:
➡️ 1 - Aprezentasaun kona-ba Planu pós-adezaun Timor-Leste nian ba ASEAN. - 14 outubru 2025Governu IX: Kompromisu ba Reformas Estruturais no Hametin Estadu Direitu ba Kreximentu Ekonómiku SustentavelGovernu Konstitusionál IX, ne’ebé lidera husi Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, asume ona dezde simu pose kompromisu ba governasaun ida ne’ebé bazeia ba transparénsia, responsabilizasaun no jestaun públika ne’ebé di’ak, hodi lori país ne’e ba prosesu transformasaun estruturál hafoin tinan balun estagnasaun ekonómika no diminuisaun iha investimentu públiku. Ezekutivu ne’e define hanesan prioridade ida hodi restaura prinsípiu governasaun ne’ebé di'ak, hadi'a irregularidade sira ne'ebé husik hela hosi governu anteriór no harii fila-fali sistema jestaun finanseira no administrativa ne'ebé kompromete tiha ona.hare tan
- 08 outubru 2025Sorumutu Konsellu Ministrus loron 8 fulan-outubru tinan 2025Aprova ona:hare tan
✅ 1 - Memorandu Entendimentu ida entre Governu Malázia no Repúblika Demokrátika Timor-Leste ba kooperasaun iha ámbitu informasaun no dezenvolvimentu mídia;
✅ 2 - Formasaun karakter funsionárius ne’ebé foin rekruta ba kerreiras Funsaun Públika;
✅ 3 - estabelese númeru vagas ba promosaun pesoál ne’ebé halo parte hosi karreiras profisionais saúde nian iha administrasaun públika;
✅ 4 – Nomeasaun membrus foun Konsellu Administrasaun Fundu Espesiál Dezenvolvimentu nian ba RAEOA; no
✅ 5 - Lema ba Komemorasaun Aniversáriu Proklamasaun Unilaterál Independénsia Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian ba dala 50. - 01 outubru 2025Sorumutu Konsellu Ministrus loron 1 fulan-outubru tinan 2025Aprova ona:hare tan
✅ 1 - Apoiu finanseiru dala ida de’it ba membru família (inan-aman ka maun-alin) hosi Martir sira Libertasaun Nasionál nian ne’ebé la husik hela erdeirus; no
✅ 2. Rejime jurídiku protesaun sosiál bainhira moras iha ámbitu rejime kontributivu seguransa sosiál;
✅ 3. Kriasaun Gabinete Interministeriál Jestaun Krize;
✅ 4. Kanselamentu lisensas ne’ebé fó ba operasaun jogus no apostas online. - 30 setembru 2025Sorumutu Estraordináriu Konsellu Ministrus loron 30 fulan-setembru tinan 2025Aprova ona:hare tan
✅ 1 - Proposta Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2026 (OJE 2026).





1 

































