RSS 

Komunikadus

  • 13 marsu 2024Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 13 fulan-marsu tinan 2024
    Aprova ona:

    1 - Proposta Rezolusaun Parlamentu Nasionál kona-ba ratifikasaun, adezaun, Konvensaun ba Solusaun Pasífika Konflitus Internasionais (PM);

    2 -allterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei n. 10/2012, loron 29 fulan-fevereiru, ne’ebé aprova Karreira Espesiál no Estatutu Guarda Prizionál (MJ);

    3 - realizasaun despeza kona-ba transferénsia ba EDTL, EP (MOP);

    4 - realizasaun despeza kona-ba kontratu konstrusaun ba projetu irrigasaun Uatuwa-Modobuti, iha Munisípiu Baukau no Irabere, iha Suku Irabin de Baixo, Munisípiu Vikeke (MAPPF);

    5 - klasifikasaun no komersializasaun ba minerais estratéjikus (MPRM);

    6 - Deliberasaun kona-ba interese partisipativu TIMOR GAP, EP iha Kontratu Partilla Produsaun PSC TL-OT-17-08 no PSC TL-OT-17-09 (MPRM); no

    7- Rejimentu Espesiál Aprovizionamentu ba Vizita Sua Santidade Papa (MPCM).


    Analiza ona:

    1 - aprezentasaun kona-ba potensiál CPLP ba Timor-Leste; no

    2 - Rejimentu Konsellu Ministrus (MPCM).
    hare tan
  • 02 marsu 2024Mensajen Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão Ba Loron Nasional Veteranus Loron 3 de Marsu 2024
    Primeiru-Ministru
    IX Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Dili, Loron 2 fulan-marsu tinan 2024
    Komunikadu Imprensa
    Mensajen Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão Ba Loron Nasional Veteranus Loron 3 de Marsu 2024
    Ba Companheiros de Luta hotu-hotu, nebé ha’u hakru’uk ba Ba Veteranos no Combatentes de Libertação Nacional, nebé ha’u respeita tebes Ba Katuas no Ferik sira hotu,  nebé ha’u bolu Heróis Vivos Ba Jovens sira hotu, iha Timor-Leste laran tomak
    Ha’u felisita Comissão Organizadora, husi Veteranos sira, bele organiza evento ida ne’e, hodi selebra Loron Boot ida iha História Timor-Leste nian – loron Tolu fulan Marso.
    Ha’u hatene katak, karik iha 2021 la iha Kovid, lolós ita selebra Loron 3 de Março ne’e, iha Tinan 2021, tanba iha nebá maka halo Tinan Hatnulu, bain-hira iha Ai-Laran hala’o atividade importante tebes ida hodi bele kontinua Funu hasoru inimigo. Tanba, atividade nebé ha’u temi, akontese iha loron Tolu fulan Marsu tinan 1981.
    Maibé, liu tiha ona no, iha tinan ne’e, ita selebra 43 anos bain-hira, iha Laline, guerrilheiros sira tur hamutuk hodi deside atu Reorganiza fali Resistência hasoru okupantes sira.
    Maluk sira hotu,
    Karik permite, ha’u bele ko’alia oitoan kona-ba assunto ne’e, liuliu atu Jovens sira bele kompreende kona-ba importância Loron 3 de Março ne’e.
    I parte – Iha fulan Setembro tinan 1975, soldados indonésios invade daudauk ita-nia Rain, hodi hahú tama iha fronteira no okupa daudauk ona Maliana, Balibó to’o Batugadé no hakbesik-an ona mai mota Lois;
    Nune’e, iha loron 7 de Dezembro de 1975, Indonésia ho ninia aliados sira decide atu invade cidade Dili, liu husi hatún paraquedistas, hodi buka tama daudauk ba Vilas sira seluk.
    II parte – População iha fatin hotu-hotu buka halai ba ai-laran no, depois de Reunião iha Soibada, iha Maio tinan 1976, bele ona organiza população iha Bases de Apoio, hodi mos marka ona Setores militares, hanesan Setor Fronteira Sul, Fronteira Norte, Centro Norte, Centro Sul, Centro Leste no Ponta Leste, hodi nune’e Companhias FALINTIL buka proteje população, bain-hira inimigo ataca.
    Hahú iha fulan Julhu 1977, inimigo halo Operasoens boot, hanaran ‘Campanhas de Cerco e Aniquilamento’ no ataca Sector ida por ida. Husi Fronteira Sul, tama iha Fronteira Norte, sobu tiha Fronteira Norte bá Centro Norte hodi tun ba Centro Sul, depois bá Centro Leste no, ikus liu, iha ona 1979, bá Ponta Leste no Matebian monu iha fulan Novembro. Iha Setores hotu-hotu, Direção da Luta (membros CCF no Comandantes sira) ou mate ou rende, hanesan mos Forças no população tomak obrigada atu rende.
    Nune’e, bele dehan katak ita lakon tiha ona Funu.
    III parte – Iha 1980, husi Ponta Leste, haruka guerrilheiros sira ba buka iha sectores sira seluk, sé mak sei moris, forsas hira mak sei iha, populasaun oin-sá ona.
    Ho ida ne’e, rezultadu nebé mosu mak: husi Comité Central Fretilin, sobreviventes Rua deit, mak iha Ponta Leste. Kona-ba FALINTIL, husi kilat liu Rihun Tolunulo, iha tinan 1977, hela deit kilat besik atus lima no barak at ona no munisoens la iha.
    Depois de halo análize kle’an ba situasaun funu nian, durante tinan 1980 tomak, hodi buka hatene didiak tanba sá mak lakon funu ne’e, kauzas husi aspetu polítiku no aspetu militar nebé kontribui ba derrota boot ne’e, sá-ida maka populasaun tomak nia hakarak, mak iha, Março 1981, iha Laline, hala’o Konferênsia atu Reorganiza Rezistênsia, ho medidas nebé objetivas no bele responde ona ba situasaun difisil né.
    Iha 3 de Março de 1981, hasai Rezolusoens importantes tebes, hodi loke hanoin luan kona-ba kapasidade atu kontinua funu, oin-sá organiza atu bele preparadu liu hasoru inimigu, no oin-sá bele mobiliza timoroan sira tomak atu bele partisipa iha funu, ka iha Rezistênsia hasoru Okupante.
    IV parte – Medidas importantes nebé hasai maka:
    a) Atu harí Unidade Nasional, labele obriga timoroan ida tenki tama iha Fretilin, tanba iha Baze de Apoio, oho Komandantes mesak didi’ak no Kuadrus mesak matenek, tanba deit sira lakohi kumu liman;
    b) Sé maka hakarak Ukun-An ba Timor Lorosa’e, bele partisipa iha sá-ida deit, tuir ninia kapasidade;
    c) Organiza Rezistência iha Frente Tolu: - 1) Frente Armada, iha Ai-laran, ho FALINTIL; 2) Frente Política, mak Organização Clandestina, nebé hahú la’o, liu husi Organizasoens Jovens sira; 3) Frente Diplomática, hodi Maluk sira nebé iha Liur, bele kontinua foti TL-nia problema iha Organizasoens Internasionais, hanesan ONU no seluk tan, nebé ikus mai, entrega ba Companheiro de Luta, Ramos-Horta;
    d) Iha 1983, iha período ‘kontak Dame’ ka ‘cessar-fogo’, no depois de hasoru Coronel Purwanto, entrega dokumento ida atu nia haruka ba Presidente Soeharto, ho hanoin estratégico ida kona-ba oin-sá resolve Funu. Ita propõe Solução Negociada, hodi exige participação ONU nian, Portugal no Indonésia no mós Comunidade Internacional tomak. Solução nebé ita propõe maka REFERENDUM, hodi husu ba Povo Timor Lorosa’e se hakarak integração ka independência;
    e) Ne’e hotu, ho hanoin katak ita sei la iha kbit atu duni sai inimigu, husi ita-nia Rain, tanba kilat la iha no munisoens mos la iha; husi aspetu seluk, inimigu sei la man’an funu ne’e, tamba Povu tomak hatudu ona katak, sira bele simu sacrifícios hotu-hotu, mas sei la soe Mehi Bei-Ala sira nian kona-ba Ukun Rasik-An;
    f) Ita tenki hein TINAN SANULU RESIN NEN… - tempu naruk ne’e hatudu deit katak Povu Maubere brani tebes, hodi nunka hakiduk iha situasaun sá-ida deit, maski hetan susar oi-oin, hetan ameasas, hetan dadur no mate, no, importante liu, Povo Maubere konsistente tebes iha ninia Mehi atu Ukun-An, mehi nebé, ita hotu hatene, mai kedas husi Bei-Ala sira.
    Ida ne’e mak História badak, atu ita bele celebra Loron 3 de Março ho konfiansa katak, kuandu ita hakarak alkansa buat diak ida, ita tenki konsistente iha ita-nia prinsipius, iha ita-nia deveres ba Rai Doben no ba Povu Aswain ida ne’e.

    Obrigado barak no Hakoak boot ba Imi hotu.
     
    hare tan
  • 01 marsu 2024Partisipasaun Timor-Leste nian iha Serimónia Asinatura Protokolu Adezaun ba OMK
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
      Portavós Governu Timor-Leste
    IX Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Dili, Loron 1 fulan-marsu tinan 2024
    Komunikadu Imprensa
    Partisipasaun Timor-Leste nian iha Serimónia Asinatura Protokolu Adezaun ba OMK
    Timor-Leste, reprezenta husi Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór Asuntus Ekonómikus, Francisco Kalbuadi Lay, asina ona protokolu adezaun ba Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK), iha loron 26 fulan-fevereiru tinan 2024.
    Aktu istóriku ida-ne’e hala’o durante konferénsia ministeriál OMK nian ba da-13, ne’ebé hala’o iha Abu Dhabi, iha Emiradus Árabes Unidus, no marka pasu fundamentál ida ho objetivu atu liberaliza komérsiu, integrasaun iha ekonomia globál no fasilitasaun asesu ba merkadu internasionál sira.
    Timor-Leste reprezenta husi delegasaun nasionál abranjente ida, ne’ebé lidera husi Vise-Primeiru-Ministru no Xefe Negosiadór adezaun Timor-Leste nian ba OMK, Francisco Kalbuadi Lay, ne’ebé konta ho membrus Governu, dirijentes instituisaun estatál nian sira no ekipa téknika relevante sira kona-ba komérsiu no ekonomia, no mós ba prosesu adezaun. Delegasaun ne’e inklui mós Prezidente Repúblika, Prezidente Parlamentu Nasionál no lider hosi bankada parlamentár sira.
    Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór Asuntus Ekonómikus asume ona publikamente responsabilidade ba jestaun delegasaun, ne’ebé destaka katak númeru reál husi membru sira ne’ebé marka prezensa iha komitiva nasionál ne’e hamutuk 78, la’ós 121, idak-idak hala’o ninia funsaun espesífiku. Governante ne’e fó-énfaze tan katak delegasaun ne’e la’ós atu ba paseiu, maibé ba serbisu ho ativu iha sorumutuk tékniku sira, iha konsolidasaun esforsu sira molok adezaun no iha planeamentu ba etapa sira tuirmai.
    Partisipasaun ativa iha Konferénsia Ministerial OMK ba da-13 la’ós de’it atu halo asinatura protokolu adezaun nian, maibé fó mós oportunidade ba delegasaun nasionál atu troka esperiénsia no estabelese kontaktu importante sira ne’ebé mak bele fó benefísiu ba ekonomia no sosiedade Timor-Leste. Partisipasaun ida-ne’e permite mós envolvimentu iha atividade paralela sira ba eventu ne’e, liu-liu   diskusaun no preparasaun ba medida sira ne’ebé sei foti iha períodu pós-adezaun. Eventu ida-ne’e nu’udar oportunidade únika ida atu hametin relasoins komersiais, dada investimentu no promove kreximentu sustentavel.
    Husi gabinete Vise-Primeiru-Ministru, tékniku na’in-haat no funsionáriu na’in-haat mak akompaña Xefe Negosiadór. Ministru Transportes no Komunikasoins akompaña husi tékniku na’in-rua. Husi Ministériu Agrikultura, Pekuária, Peska no Florestas akompaña husi tékniku na’in-haat. Ministériu Komérsiu no Indústria reprezenta husi   Ministru no tékniku na’in-tolu. Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL, Sigla iha lian portugés) reprezenta de’it husi ninia governadór. Ministru Interiór akompaña husi tékniku na’in-rua. Iha mós reprezentante hosi instituisaun estatál sira seluk mak hanesan Autoridade Aduaneira, Tradelnvest, IQTL, SERVE, no sira seluk tan. Partisipa mós reprezentante permanente Timor-Leste nian iha Jenebra, akompaña husi tékniku ida.
    Ekipa tékniku nasionál ida ne’ebé envolve iha sorumutuk téknika iha semana rua molok asinatura protokolu adezaun nian ba OMK. Hafoin asinatura ne’e, Ministru Agrikultura, Pekuária, Peska no Florestas, no Ministru Transportes no Komunikasoins, ho ninia ekipa téknika, nafatin iha Abu Dhabi to’o loron 1 fulan-marsu tinan 2024, ho responsabilidade hodi prepara instrumentu legál no polítika sira ne’ebé iha relasaun ho komérsiu no prátika industriál iha Timor-Leste. Francisco Kalbuadi Lay salienta tan katak, dezde tinan 2016, ekipa téknika nasionál serbisu makaas iha produsaun no tradusaun dokumentu legál no regulamentár 330 ne’ebé daudaun ne’e submete ba OMK hanesan parte prosesu adezaun nian.  Ekipa ne’e sei kontinua serbisu hodi garante katak polítika no lejizlasaun nasionál sira kumpre padraun legál OMK nian no kumpre kompromisu ne’ebé Timor-Leste asume iha pakote adezaun ba organizasaun. Iha diploma atus ida liu maka país ne’e tenke prepara iha períodu pós-adezaun.
    Esklarese tan katak, iha delegasaun la inklui grupu dansa nian ruma, iha de’it kantora na’in-rua no iha tan ema na’in-rua ne’ebé hetan nomeiasaun ba jestaun pavillaun Timor-Leste nian iha feira OMK, iha ne’ebé sira aprezenta produtu nasionál, hanesan tais no kafé.
    Vise-Primeiru-Ministru konsidera adezaun ida-ne’e nu’udar konkista boot-tebes no istóriku ida, hodi afirma katak, ida-ne’e maka prosesu adezaun ne’ebé lais liu iha istória OMK nian. Iha de’it tinan hitu nia laran, bele kumpre rekizitus adezaun plena ba organizasaun ne’e. Maibé, país sira seluk presiza hein to’o tinan ruanulu, no país seluk hein hela atu tama.
    Diretora-Jerál OMK, Ngozi Okonjo-Iweala, fó mós ninia apresiasaun ne’ebé pozitiva ba esforsu nasionál ne’ebé lais hodi kumpre rekizitu nesesáriu ba adezaun plena, kompara ho prosesu adezaun husi país sira seluk.
    Francisco Kalbuady Lay afirma katak ofisialmente adezaun Timor-Leste ba OMK, iha loron 26 fulan-fevereiru tinan 2024, hanesan orgullu boot ida ba nasaun, liuliu haree ba nasaun nia kondisaun ne’ebé ki’ik no independénsia foin daudaun ne’e. Serimónia asinatura adezaun Timor-Leste nian ba OMK hetan transmisaun direta no akompaña husi ema millaun ida resin iha mundu tomak.
    Vise-Primeiru-Ministru espresa nia agradesimentu ne’ebé kle’an ba Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, ba ninia prezensa iha serimónia solene asinatura adezaun nian, ne’ebé reprezenta Estadu Timor-Leste. Esplika mós katak Prezidente Repúblika marka prezensa iha serimónia ne’e hanesan konvidadu onra husi OMK no, tanba Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão la bele partisipa, Prezidente Repúblika, nu’udar Xefe Estadu, reprezenta Povu Timor-Leste tomak iha eventu ne’e.
    Defende mós importánsia husi partisipasaun Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay no lider husi bankada parlamentár sira ne’ebé konvida husi OMK hodi partisipa iha serimónia istórika ida-ne’e, ho orgullu no prestíjiu boot-tebes ba Timor-Leste, nune’e mós atu partisipa iha diskusaun kona-ba serbisu parlamentár husi membru OMK sira, iha aspetu polítika lejizlativa.
    Prezensa husi delegasaun ida-ne’e iha eventu importante ida-ne’e ba país la’ós de’it atu atesta relevánsia husi momentu istóriku ida-ne’e ba Timor-Leste, maibé mós simboliza unidade nasionál iha promosaun vizaun komún ida ba futuru país nian iha senáriu internasionál. Inkluzaun reprezentante husi partidu polítiku hotu-hotu ne’ebé ho asentu iha Parlamentu Nasionál iha delegasaun ida-ne’e, destaka kompromisu koletivu atu garante katak polítika komersiál sira ne’ebé adopta ona alínea ho timor-oan tomak nia interese no nesesidade.
    Kona-ba gastu ne’ebé relasiona ho partisipasaun husi delegasaun ida-ne’e, governante ne’e afirma katak gastu sira ne’e ba de’it nesesidade sira ne’ebé mak presiza tebetebes, tuir padraun no lei nasionál ne’ebé vigora.
    Adezaun ba Organizasaun Mundiál Komérsiu, ne’ebé bele kompara ho integrasaun ba ASEAN, nu’udar marka istórika ida iha trajetória Timor-Leste nian, ne’ebé reflete kompromisu nasionál nian hodi integra iha komunidade internasionál, hodi dudu ba oin dezenvolvimentu ekonómiku ho forma inkluziva no sustentavel. REMATA
     
    hare tan
  • 28 fevereiru 2024Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 28 fulan-fevereiru tinan 2024
    Aprova ona:

    1. autorizasaun despeza husi Fundu Kontinjénsia hodi organiza atividades preparasaun vizita Sua Santidade Papa Francisco mai Timor-Leste (PM);

    2. autorizasaun despeza hodi fó subvensaun anuál ida ba Konferénsia Episkopál Timorense (VPM-MCAS);


    Analiza ona:

    1 - aprezentasaun kona-ba pontu situasaun husi implementasaun kontratu públiku iha ámbitu projetu jestaun rezíduu sólidu urbanu iha Dili (MAE).
    hare tan
  • 21 fevereiru 2024Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 21 fulan-fevereiru tinan 2024
    Aprova ona

    1 - mekanizmu koordenasaun iha prosesu adezaun Timor-Leste nian ba ASEAN (MNEK);

    2-Rekomendasaun hodi sosa kaderneta pasaporte rihun 150 no mákina impresora pasaporte nian rua (MJ);

    2 - Lei Baze Ensinu Superior (MESCC); no

    3 - Medida sira atu Proteje Legalidade Urbanístika (MOP)


    Analiza ona:

    1 - progresu iha implementasaun roteiru ba adezaun Timor-Leste nian hanesan membru plenu iha ASEAN.
    hare tan
  • 13 fevereiru 2024Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 13 fulan-fevereiru tinan 2024
    Aprova ona:

    1 - vogál sira ba Konsellu Adminstrasaun Institutu Nasionál Seguransa Sosiál;

    2 - Planu Integradu ba Saúde;

    3 - asinatura ba protokolu adezaun Timor-Leste nian ba OMK; no

    4 - Memorandu Entendimentu ida ho Ministériu Kooperativa no Empreza Ki'ik no Empreza Média Repúblika Indonézia nian.


    Analiza ona:

    1 - prosesu akizisaun Timor Telecom;

    2 - projetu intalasaun kabu submariñu fibra óptika; no

    3 - Polítika Nasionál Ordenamentu Territóriu.
    hare tan
  • 12 fevereiru 2024Governu hato’o kondolénsia ba Harold Mitchell AC nia mate
    Ho laran triste tebes Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste simu notísia kona-ba emprezáriu no filantropu australianu, Harold Mitchell AC nia mate, iha loron 10 fulan-fevereiru liubá, ho idade 81.
    hare tan
  • 09 fevereiru 2024Toleránsia Pontu ba loron 14 fulan-fevereiru ba okaziaun selebrasaun loron “Kuarta-Feira Sinzas”
    Fó toleránsia pontu iha loron 14 fulan-fevereiru tinan 2024, durante loron tomak.
    hare tan
1 2 3 4