Komunikadus
- 29 marsu 2025Deklarasaun husi Primeiru-Ministru Timor-Leste kona-ba Terremotu (rai-nakdoko) iha Mianmar ho Tailándia iha 28 Marsu 2025Governu ho povu Timor-Leste hato’o sinseras kondolénsias ho profunda tristeza tanba terremotu devastadór ne’ebé kona Mianmar ho Tailándia iha 28 Marsu 2025.hare tan
- 28 marsu 2025Timor-Leste manifesta Solidariedade ho Povu Tailándia no Myanmar hafoin Rai-nakdoko ne'ebé maka'asGovernu Repúblika Demokrátika Timor-Leste espresa nia konsternasaun no solidariedade ne'ebé maka'as ho Governu no Povu sira Tailándia no Myanmar nian, ne'ebé maka afetadu maka'as hosi rai-nakdoko ho magnitude 7.7 ne'ebé maka halo nakdoko rejiaun ne'e iha loron-sesta ne'e, loron 28 fulan-marsu tinan 2025, hodi hamosu vítima mortál, kanek no estragu materiál oioin.hare tan
- 26 marsu 2025Sorumutu Konsellu Ministrus nian iha loron 26 fulan-marsu tinan 2025Aprova ona:hare tan
1 - alterasaun daruak ba Lei n.25/2021, loron 21 fulan-dezembru, kona-ba Lei Organizasaun Judisiária;
2 - autorizasaun ba selebrasaun ba Akordu Kontribuisaun Finanseira entre Timor-Leste ho KOICA ba dezenvolvimentu projetu “For every child, Early Childhood care and Education” (“Ba labarik ida-idak, kuidadu no Edukasaun iha primeira Infánsia”);
3 - alterasaun dahituk ba Dekretu Lei n. 15/2008, loron 4 fulan-juñu, ne’ebé regula pensaun ba kombatente no mártir sira libertasaun nasionál nian;
4 - alterasaun daruak ba Dekretu Lei n. 5/2012, loron 15 fulan-fevereiru, ne’ebé regula Prestasaun Pekuniária Únika ba kombatente no família martir libertasaun nasionál sira;
5 - ezonerasaun ba membrus atuál Konsellu Administrasaun Autoridade Aviasaun Sivíl Timor-Leste, IP (AACTL) nian no nomeasaun membru foun; no
6 - regras tranzisaun ba situasaun rezerva no reforma ba militár veteranu sira F-FDTL nian. - 19 marsu 2025Sorumutu Konsellu Ministrus nian iha loron 19 fulan-marsu tinan 2025Aprova ona:hare tan
1 - Rejime tutela administrativa ba pesoas koletiva públika ne’ebé integra iha Administrasaun Indireta Estadu;
2 - Rejime Preskrisaun Médika.
3 - autorizasaun ba despeza ho valór millaun 2,46 atu ezekuta serbisu komplementár sira iha konstrusaun Unidade Pediatria no Kuidadus Koronárius Intensivus foun iha Hospital Nacional Guido Valadares
4 - regra promosaun tranzitória ba membru polisiál PNTL.
Analisado:
1 - Opsaun polítika-lejizlativa kona-ba modelu implementasaun ba instituisaun politéknika sira iha Timor-Leste.
2 - Relatóriu kona-ba Fundu Rezerva Seguransa Sosiál. - 12 marsu 2025Sorumutu Konsellu Ministrus nian iha loron 12 fulan-marsu tinan 2025Aprova ona:hare tan
1 - Kontribuisaun ne’ebé atribui ba Fundu Voluntáriu Sistema Koordenadór Rezidente Nasoins Unidas nian;
2 - donativu ba Repúblika Demokrátika São Tomé e Príncipe;
3 - Lei Promosaun Esportasaun nian;
4 - orgánika foun Servisu Migrasaun nian;
5 - Planus Munisipais ba Ordenamentu Territóriu Baucau, Vikeke no Lautein nian
Analiza ona:
1 - Relatóriu kona-ba atividades Artes Marsiais. - 07 marsu 2025Sorumutu Konsellu Ministrus nian iha loron 7 fulan-marsu tinan 2025Prezidénsia Konsellu Ministrushare tan
Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
Sorumutu Konsellu Ministrus nian iha loron 7 fulan-marsu tinan 2025
Konsellu Ministrus hala’o sorumutu iha Palásiu Governu, Dili, no aprova projetu Dekretu Governu ne’ebé aprezenta hosi Ministru Administrasaun Estatál, Tomás do Rosário Cabral, kona-ba Kondisaun sira ba Atribuisaun Subsídiu Programa Merenda Eskolár.
Governu rekoñese importánsia nutrisaun ne’ebé adekuada ba kreximentu saudavel, aprendizajen efikás no redusaun dezigualdade. Programa Merenda Eskolár ne’e mosu nu’udar inisiativa estratéjika ida hodi garante asesu universal no ekuitativu ba refeisaun nutritiva iha estabelesimentu edukasaun pre-eskolár no ensinu báziku iha país.
Objetivu hosi programa ida-ne’e maka la’ós de’it atu kombate inseguransa ai-han no hadi’a dezempeñu eskolár, maibé mós atu promove dezenvolvimentu sustentável ba komunidade lokál sira liuhosi enkoraja produsaun no konsumu ai-han husi agrikultura lokál. Tanba ne’e, implementasaun hosi Programa Merenda Eskolár ne’e nu’udar kompromisu ida hosi Estadu ba moris-di’ak no futuru labarik sira-nian, hodi kontribui ba halakon hamlaha, hametin ekonomia lokál no dezenvolvimentu kapitál umanu timoroan nian.
*****
Ministra Saúde, Élia A. A. dos Reis Amaral, aprezenta ba Konsellu Ministrus prosedimentu aprovizionamentu ba konstrusaun edifísiu foun ida ba Ministériu Saúde, ne’ebé hahú ho Governu Konstitusionál VIII. Maibé, razaun sira iha kontratasaun hosi Governu anteriór hetan alterasaun makaas ho aprovasaun hosi programa Governu Konstitusionál IX, nune'e nia kontinuasaun sei implika uza rekursu finanseiru sira lahó benefísiu ba povu timoroan, ida ne'ebé kontráriu ho interese públiku.
Ho razaun sira ne'ebé hatuur, iha loron 3/10/2024, Ministra Saúde notifika ona Empreza ASBALAN, Unipessoal, Lda., kona-ba desizaun rezolusaun (atu hakotu) kontratu, tuir termu sira hosi alínea a) no b) númeru 1 hosi artigu 138.º hosi Dekretu-Lei n. 22/2022, loron 11 fulan-maiu, ne'ebé aprova Rejime Jurídiku Aprovizionamentu, Kontratus Públikus, no Ninia Infrasaun sira, ne'ebé altera hosi Dekretu-Lei n. 14/2023, loron 12 fulan-abril.
Empreza ASBALAN, Unipessoal, Lda., hato'o reklamasaun ida iha loron 21/10/2024, maibé ida-ne'e liu ona prazu legál (prazu iha loron 15 nian remata iha loron 18/10/2024).
*****
Konsellu Ministrus mós aprova projetu Rezolusaun Governu ne’ebé aprezenta husi Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór Asuntus Ekonómikus, Francisco Kalbuadi Lay, kona-ba ezonerasaun Sra. Agusta Antónia Gomes, husi kargu Vise-Diretora Ezekutiva Servisu Rejistu no Verifikasaun Emprezariál, I.P. (SERVI, I. P.) nian.
*****
Ikusliu, tuir projetu ne’ebé aprezenta hosi Ministru Petróleu no Rekursus Minerais, Francisco da Costa Monteiro, Konsellu Ministrus deside atu autoriza halo despeza ne’ebé relasiona ho programa kona-ba “implementasaun projetu Tasi Mane iha Kosta Súl nasaun nian” ho montante US$ 40.500.000.REMATA - 27 fevereiru 2025Toleránsia pontu iha parte dadeer iha loron 5 fulan-marsu tinan 2025 ba okaziaun selebrasaun loron “Kuarta-Feira Sinzas”Prezidénsia Konsellu Ministrushare tan
Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
Toleránsia pontu iha parte dadeer iha loron 5 fulan-marsu tinan 2025
sei publika - 26 fevereiru 2025Sorumutu Konsellu Ministrus nian iha loron 26 fulan-fevereiru tinan 2025SORUMUTU KONSELLU MINISTRUS NIAN IHA LORON 26 FULAN-FEVEREIRU TINAN 2025hare tan
Aprova ona:
✅ 1 - Lei Konkorrénsia;
✅ 2 - Akordu Kontribuisaun Finanseira ho Uniaun Europeia kona-ba Planu Asaun Multianuál ba Timor-Leste ba tinan 2021-2027;
✅ 3 - propostas kompletas iha area servisu komérsiu no movimentasaun pesoas naturais, sei submete nu’udar proposta inisiál hosi Timor-Leste ba Sekretariadu ASEAN no Estadu Membru sira ASEAN nian;
✅ 4 - vaga ba promosaun tuir antiguidade pesoál ne’ebé integra iha karreira Rejime Jerál Administrasaun Públika ba tinan 2025;
✅ 5 - Donativu ho montante dolar amerikanu rihun 60 ba Reprezentasaun Permanente Repúblika Árabe Saarauí Demokrátika iha Timor-Leste;
✅ 6 - kontribuisaun voluntária Timor-Leste nian ba Fundu Espesiál CPLP, ne’ebé aloka ba finansiamentu projetu “Luzofonia iha Timor-Leste”.
✅ 7 - Prezidente Konsellu Administrasaun RTTL, EP;
✅ 8 - subvensaun anuál ba Konferénsia Episkopál Timorense (CET); no
✅ 9 - autorizasaun despeza ba projetu irrigasaun Maukola-Lomea, iha Kovalima
Analiza ona:
➡️ 1 - relatóriu kona-ba jestaun operasionál Fundu Petrolíferu nian.
.
Link ba komunikadu imprensa kompletu iha Portal Governu:
https://timor-leste.gov.tl/?p=42054&lang=tp








































