Sorumutu estraordináriu Konsellu Ministru nian iha loron 26 fulan Marsu tinan 2013

Prezidénsia Konsellu Ministrus

V Governu Konstitusionál

.............................................................................................................................

Díli, Loron 26 Fulan Marsu Tinan 2013

Komunikadu Imprensa

Sorumutu estraordináriu Konsellu Ministru nian iha loron 26 fulan Marsu tinan 2013

Governu Konstitusionál V hala’o sorumutu estraordináriu iha loron Tersa ne’e, loron 26 fulan Maiu tinan 2013, iha sala sorumutu Konsellu Ministru nian, iha Palásiu Governu, iha Dili no aprova ona:

1. Rezolusaun Governu nian kona-ba Tranzisaun Komandu Polísia Nasionál Timor-Leste

Relatóriu ikus husi Komisaun Akompañamentu Prosesu Promosaun Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), informa ba Governu kona-ba fin husi períodu estraordináriu promosaun ho prienxementu vaga sira iha postu hotu-hotu PNTL nian, loron 28 fulan Fevereiru tinan 2013.

Governu, ne’ebé simu no rekoñese esforsu sira husi komandu atuál iha jestaun no formasaun profisionál sira PNTL nian, deside atu hanaruk mandatu Longuinhos Monteiro no Afonso de Jesus nian atu hala’o funsaun sira nu’udar Komandante-Jerál no 2.u Komandante-Jerál PNTL nian, husi na’in rua ne’e hotu ho postu Komisáriu nian, ba períodu fulan tolu, iha períodu ne’e mak sei halo transferénsia podér ba Komandu foun.

Durante fulan tolu ne’e, Ministru Defeza no Seguransa sei halo selesaun ba Komandante-Jerál no 2.u Komandante foun tuir artigu da-23 no da-24 husi Rejime Promosaun PNTL nian. Períodu tranzitóriu nian sei hakotu iha fulan tolu ne’e nia rohan ho nomeasaun foun ba Komandante-Jerál no 2.u Komandante-Jerál PNTL nian.

2. Dekretu-Lei ne’ebé aprova Rejime Aprovizionamentu kona-ba Planemanetu Dezenvolvimentu Integradu Distritál (PDID)

Iha sekuénsia aprovasaun Dekretu-Lei n.u 4/2014, loron 15 fulan Fevereiru, kona-ba Planu Dezenvolvimentu Integradu Distritál (PDID), Governu hahú halo ona, agora, aprovasaun rejime aprovizionamentu PDIP ba implementasaun projetu obras públikas nian sira iha distritu sira.

Rejime jurídiku aprovizionamentu PDID nian, ninia objetivu mak atu garante jestaun di’ak kona-ba rekursu finanseiru sira Estadu nian liuhusi utilizasaun métodu kompetitivu, simples no transparente husi adjudikasaun kontratu obras públikas nian sira, ne’ebé bele haburas dezenvolvimentu ekonómiku, konkorénsia emprezariál no kapasitasaun funsionáriu públiku sira nian iha nível lokál.

3. Dekretu-Lei ne’ebé aprova alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei ne’ebé estabelese Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál.

Iha sekuénsia aprovasaun Dekretu-Lei ne’ebé kria Planu ba Dezenvolvimentu Integradu Distritál (PDID), hatudu katak, oras ne’e, importante ba Governu atu halo alterasaun ba atribuisaun no kompeténsia sira Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál nian, atubele fó ba ajénsia ne’e meiu legál sira ba implementasaun ida ne’ebé adekuada husi PDID.

Iha ámbitu Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál nian, simu kompeténsia hodi kaer metin jestaun finanseira husi projetu integradu sira iha PDID no estabelese ekipa ida responsável ba atividade sira kona-ba jestaun no implementasaun husi projetu obras públikas nian.

   Ba leten