Sorumutu Konsellu Ministru loron 30 fulan Janeiru tinan 2013

Prezidénsia Konsellu Ministrus

V Governu Konstitusionál

.............................................................................................................................

Díli, Loron 30 Fulan Janeiru Tinan 2013

Komunikadu Imprensa

Sorumutu Konsellu Ministru loron 30 fulan Janeiru tinan 2013

Governu Konstitusionál V iha Quarta-feira, loron 30 fulan Janeiru tinan 2013, iha sala sorumutu Konsellu Ministru  nian iha Palásiu Governu, iha Díli, hala’o sorumutu Konsellu Ministru nian, hodi hahú simu atleta nasionál sira hosi Taekwondo nian, ne’ebé mak foin dadaun ne’e hetan kualifikasaun ne’ebé ás iha torneiu internasionál rua. Atleta timoroan rua hosi modalidade ida ne’e, sa’e ba pódiu iha Open Indonézia nian, ne’ebé mak hala’o hosi loron 14 to’o 16 fulan Dezembru, atu simu medalla osan mutin: Nilton Gilman Corte Real ho Eulália da Conceição Amaral. Iha Laos, iha ASEAN University Games, ne’ebé hala’o hosi loron 11 to’o 22 fulan Dezembrun, atleta timoroan hosi Taekwondo nian: Joana Paulus Otnomen, António Pires ho Célfia Maria Freitas, simu mós, medalla osan mutin.

Akompaña hosi Sekretariu Estadu Juventude no Desportu no hosi sira nia treinadór, Luís Lemos, Konsellu Ministru simu foin sa’e sira ne’e, hodi felisita sira tanba rezultadu hirak ne’ebé mak sira hetan.

Hodi hateke ba futuru, ekipa ida ne’e prepara-an,  dadaun ne’e, atu ba Sea games 2013, iha Myanmar, no ba Jogu CPLP nian, iha Goa.

Iha sorumutu ida ne’e, Konsellu Ministru aprova ona:

1. Rezolusaun Governu nian ne’ebé apoia instalasaun Konsellu Aziátiku ba Pás no Rekonsiliasaun iha Dili, Timor-Leste

Konsellu Ministru fó doasaun hamutuk dólar rihun 250 atu apoia no suporta finanseiru hodi harí Konsellu Aziátiku ba Páz no Rekonsiliasaun.

Fundasaun ida ne’e harii hosi xefe Estadu sira uluk (hanesan Dr. José Ramos-Horta), xefe Governu no ministru negosiu estranjeiru aziátiku sira no fó-sai iha Bankok iha tinan ida ne’e. Objektivu prinsipál mak atu promove ambiente ida pasífiku no iha estabilidade iha Ázia, hodi bele lori ba kooperasaun ekonómika, komérsiu, investimentu no turizmu iha rejiaun tomak, hodi nune’e bele konkretiza vizaun ida kona-ba Ázia ida pasífiku no prósperu iha sékulu XXI.

2. Rezolusaun Governu nian atu halo aktivu fila fali Komisaun Interministeriál ba Dezenvolvimentu Rurál (KIDR)

Koordenasaun Komisaun ida ne’e nian, durante Governu Konstitusionál IV, nu’udar responsabilidade hosi Ministériu Ekonomia no Dezenvolvimentu nian. Bainhira Ministériu ne’e lakon tiha, la iha instituisaun ida mak responsabiliza ba organizmu ida ne’e, nune’e mak oras ne’e rezolve hodi halo aktivu fali Komisaun ne’e, iha responsabilidade Vise Primeiru Ministru nian no partisipa mós ministériu relevante oin-oin, mak hanesan : Ministériu Administrasaun Estatal, Ministériu Finansa, Ministériu Agrikultura no Peska no Ministériu Obras Públikas.

3. Rezolusaun Governu nian kona-ba Ajuda ba Vítima bee-sa’e no inundasaun iha Mosambike

Tanba inundasaun ne’ebé mak mosu iha parte Tasi-mane Rai Mosambike nian, hodi provoka ema na’in sanulu resin mate no ema ne’ebé lakon uma liu na’in 150, Konsellu Ministru aprova ona atu ajuda osan dólar amerikanu rihun 750 hodi fó asisténsia umanitária ba populasaun hirak ne’ebé mak hasoru situasaun ne’e.

Atu hatene liu tan katak, zona ne’ebé mak hetan udan boot liu mak Provínsia Gaza, ne’ebé ekipa ajuda umanitária nian sira seidauk bele avalia situasaun sira iha aldeia hirak izoladu liu.

4. Rezolusaun Governu nian kona-ba Ajuda ba Vítima Tufaun nian iha Filipina

Tufaun Bopha, hanesan anin boot ne’ebé mak maka’as liu iha tinan 2012 nian, akontese iha Filipina iha loron 4 fulan Dezembru hodi provoka ema mate liu rihun ida, ema lakon liu 800  no ema deslokadu besik rihun 850, tanba sira nia hela fatin naksobu hotu.

Haree ba akontesimentu ida ne’e, Konsellu  Ministru aprova ona atu haruka osan dólar rihun 750 hodi fó asisténsia umanitária ba populasaun hirak ne’ebé iha situasaun hanesan ne’e, ne’ebé  falta mak ai-han, bee-mós, uma mahon no asisténsia.

5. Rezolusaun Governu nian ne’ebé nomeia reprezentante Timor-Leste nian iha Kestaun “Zona Espesiál Ekonomia Sosiál Merkadu nian” iha Oe-Cusse, Ambeno

Hafoin analiza tiha Programa ida ne’e, iha sorumutu Konsellu Ministru, iha 16 fulan Janeiru foin lalais ne’e, Governu rezolve nomeia Dr. Marí Alkatiri atu sai nu’udar reprezentante Estadu nian atu hahú hala’o diálogu iha Portugál no iha país sira CPLP nian no atu halo estudu viabilidade atu harii “Zona Espesial Ekonomia Sosiál Merkadu nian” iha Oe-Cusse Ambeno, no nomeia Ministru Estadu Prezidénsia Konsellu Ministru, nu’udar pontu fokál Governu nian ba Programa ida ne’e.

Atu hanoin de’it katak, tuir Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor- Leste nian, iha artigu 5o.,no. 3, prevee katak, Oe-Cusse Ambeno hetan tratamentu administrativu no ekonómiku especial, ida ne’e hanesan projetu-pilotu ne’ebé mak tenke implementa iha Distritu ida ne’e, ho ninia objetivu atu proporsiona perspetiva foun ida iha futuru, liu-liu kona-ba kresimentu ekonómiku, empregu no kombate hasoru moris kiak.

6. Ajénsia Dezenvolvimentu Timor-Leste nian

Hafoin analiza tiha projetu ida ne’e, iha sorumutu Konsellu Ministru nian, iha loron 16 fulan ida ne’e, Governu aprova ona kriasaun Ajénsia Kooperasaun Timor-Leste nian, AKTL.

Ajénsia ne’e, sei iha ninia objetivu atu dezenvolve ajuda esterna ba país hirak foin dezenvolve-an liu haosi atividade hirak bele hala’o iha área kooperasaun téknika, mak hanesan: governasaun diak, dezenvolvimentu rurál no prevensaun ba dezastre natural sira.

Ajénsia ne’e sei ligadu ba Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK) maibé ho autonomia administrativa no kondisaun fleksível iha hala’o jestaun.

Projektu sira sei hala’o bazeia ba akordu hirak asina entre Timor-Leste ho país sira seluk no organizmu internasionál sira, no hetan orientasaun hosi polítika esterna MNEK nian no hosi prioridade nasionál hirak kona-ba dezenvolvimentu, ne’ebé mak difini ona iha Programa Governu nian.

Konsellu Ministru mós analiza ona:

1. Kalendáriu Desentralizasaun Administrativa

Ministru Administrasaun Estatal, akomapaña hosi Sekretáriu Estadu Desentralizasaun Administrativa no hosi Sekretáriu Estadu Dezenvolvimentu Lokál, aprezenta ba Konsellu Ministru pontu situasaun servisu nian ne’ebé mak hala’o hela atu implementa munisípiu sira iha podér lokál nia laran. Kalendarizasaun kona-ba atividade sira prosesu desentralizasaun administrativu nian, ba tinan ida ne’e nian nune’e mós organizasaun ba prosesu, análize tiha ona atu bele fasilita implementasaun, hodi envolve ministériu sira ne’ebé mak relevante.

   Ba leten