Primeiru-Ministru lansa PED iha Sorumutu Parseiru Dezenvolvimentu sira Timor-Leste nian

Kua. 13 jullu 2011, 18:47h
PED_TLDPM_PORTAL

Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão,halo lansamentu ofisiál ba Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (PED) ba parseiru desenvolvimentu sira iha Sorumutu Parseiru Dezenvolvimentu sira Timor-Leste nian iha Sentru Konvensaun, Dili, Timor-Leste, iha Tersa-feira, loron, 12 fulan Jullu 2011. Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (PED) ne’e rasik hetan ona aprovasaun iha Parlamentu Nasionál iha loron 11 fulan Jullu 2011.

Timor-Leste "iha fulan Maiu tinan 2002 hahú, hosi I Guvernu Konstitusionál RDTL, elabora ona Planu Estratéjiku Desenvolvimentu Nasionál (PEDN) ida, hodi hatán ba aspirasaun povu nian ho espetativa ne'ebé aas kona-ba desenvolvimentu ba tinan 20 nian. Iha dokumentu ne'e, hamosu hanoin no vizaun simples, maibé iha aspetu oin-oin, desafiu sira ba konstrusaun nasaun no nesesidade sira ba desenvolvimentu rai doben Timor-Leste". Hateten Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, iha ninia intervensaun.

Primeiru Ministru esplika mós katak “Iha PEDN 2002, loke dalan atu halo revizaun ba planu ne'e rasik. Tanba la iha revisaun ba PEDN 2002, IV Governu Konstitusionál, hatama iha ninia programa ne'ebé hetan aprovasaun iha Parlamentu Nasionál (PN) iha fulan Setembru tinan 2007, asumi kompromisu hodi aprezenta PEDN ida”.

Preparasaun ba elaborasaun PEDN ne'e rasik, envolve ministériu sira, Diretór Jerál sira, Diretór Nasionál no Xefe Departamentu sira, atu elabora planu asaun ba ida-idak ninia ministériu no departamentu ba periudu badak, médiu no naruk. Hafoin kompila hamutuk iha dokumentu hanesan esbosu ida hodi ba halo konsulta haleu Sub-distritu 65  iha  Timor-Leste nia laran,  ho  objetivu  atu  diskute  kona-ba  oportunidade  no  dezafiu sira  ne’ebé  mak  nasaun  ne’e  hetan,  hodi hala’o  sorumutu nakloke atu hodi halo konsulta  inkluziva  husi   sidadaun  Timor-Leste.  Hosi hahú kedas konsidera  PEDN  ne’e importante tebe-tebes nu’udar planu ida ba timor oan sira no ba  povu  timor  oan;  planu  ida ne’ebé “pertense  ba  país  ne’e”  no   nia  implementasaun atu “lidera  husi  país  ne’e”.

Sorumutu Timor Leste ho Parseiru Dezenvolvimentu ne’ebé mak hakbesik an oferese oportunidade ida ba Timor-Leste no ba parseiru dezenvolvimentu sira hodi estabelese modalidade foun no esforsu dezenvolvimentu iha kordenasaun no aliñamentu asisténsia dezenvolvimentu nian ba planu nasionál.Pasajen kuadru nian iha tempu badak husi Prioridade Nasionál Anuál nian ba PED ne’e ba tempu naruk bele iha ona planeamentu foun ida iha tempu naruk nian husi parte parseiru dezenvolvimentu nian, ne’ebé mak bele hala’o esforsu ida maka’as tebe-tebes, hodi evita fragmentasaun, konkorénsia no sistema paralelu iha tempu pasadu nian. Sei bele aselera progresu hodi hetan duni objetivu hotu-hotu nian ne’ebé mak tau tiha ona iha PED, mak hanesan atu bele halo di’ak liután kualidade vida povu timor-oan nian no hala’o vizaun ida ne’ebé mak timor-oan nian duni ba Timor-Leste.

Hafoin Primeiru Ministru halo lansamentu ofisiál ba PEDN ne’e, tuir kedas intervensaun hosi, Prizidente Banku Dezenvolvimentu Azia nian, Haruhiku Kuroda, ne’ebé ko’alia liu kona-ba “Vizaun ba Ázia iha tinan 2030 no Investe iha Futuru Timor-Leste nian. Reprezentante Banku Mundiál, ko’alia kona-ba “Timor-Leste Sai hosi Frajilidade, Profesór Jeffrey Sachs, Diretór ba Institutu Terra Universidade Columbia nian, hato’o nia intervensaun kona-ba “Trajetória Dezenvolvimentu Timor-Leste nian,  no ikus liu hosi Reprezentante Nasoens Unidas nian iha Timor-Leste, Ameerah Haq.

Iha sesaun lokraik hosi sorumutu ne’e, tama ba debate sira iha meza kabuar ne’ebé ko’alia iha área hirak importante sira hanesan: Agrikultura, Petróleu no Gás, Turizmu, Edukasaun no Saúde no Governasaun di’ak, ne’ebé sei prezide hosi Ministru no Sekretáriu Estadu sira.

Partisipa iha sorumutu ne’e, Prezidente Repúblika José Ramos-Horta, Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, Membru Governu sira, Membru Parlamentu Nasionál sira, Sosiedade Sivil, konviksoins relizioju sira, reprezentante Nasoens Unidas iha Timor-Leste, Ameerah Haq no Nasaun doadór sira hanesan, Japaun, Estadu Unidus Amérika, Méxiku, Portugál, Brazíl, Uniaun Europeia, Singapura, Korea, Austrália, Nova Zelandia, Banku Dezenvolvimentu Aziatíku no Banku Mundiál.

   Ba leten