Enerjia Renovável: Timor-Leste aposta iha kuda ai-metan oan (Jatrophas)

Kua. 22 setembru 2010, 16:11h
Jatrophas_capa_PORTAL

Atu inklui iha projetu dinamizasaun enerjia hirak renovável no alternativu nian iha Timor-Leste, mak Governu hala’o ona planu agro-enerjétiku, ka dehan, produsaun enerjia liu hosi produtu agríkola sira. Planu ida-ne’e fahe ba parte rua, ida mak atu kuda ai-oan hirak bele tais mina nian no seluk mak atu harii destilaria sira.

Hanesan ba programa hirak seluk, nune’e mós ba sistema agro-enerjétiku komunidade ne’ebé hetan benefisiu tenki mós harii kooperativa sentrál ida-ne’ebé mak hetan finansiamentu hosi Estadu atu bele hametin modernizasaun. “Medida ida-ne’e bele permiti sosiedade sivil atu sai nu’udar ajente rejistadu ida-ne’ebé mak servisu hodi prodús mesak, bainhira ka’er toos no bainhira atu distribui produtu sira ba komunidade”, esplika Sekretáriu Estadu Polítika Enerjétika, Avelino Coelho.

Parte segundu hosi projetu ne’e – harii destilaria sira – ida-ne’e mós hahú tiha ona, liu hosi implementasaun projetu-pilotu nian ida. Instala tiha ona destilaria ida ho ninia kapasidade produsaun, loron ida, mina besik litru 1,500. Ita agora hakarak atu hatene posibilidade atu hatama mina ne’e ba iha fogaun hirak uza bio-kombustivel, hodi nune’e bele substitui fogaun hirak mina-rai nian ka ai-maran nian. Maibé bio-kombustível mós iha ninia potensialidade hirak seluk. Nia bele hanesan uza ba jeradór sira iha área rurál, hodi sai hanesan alternativa ba gazóliu, ka hodi bele uza ba tratór sira no kareta sira seluk.

Produsaun bio-kombustível ne’e tama iha Timor-Leste iha 2008, bainhira hahú loke plantasaun sira namkari iha territóriu nasionál tomak, hamutuk hektár 150 liu. Iha tinan oin mai, 2011, Sekretaria Estadu Polítika Enerjétika hakarak atu hadi’a sai di’ak liután sentru Metinaro nian no harii sentru rua seluk, ida iha Ermera no seluk iha Lospalos. Sentru hirak ne’e atu bele atende ba propózitu tolu: formasaun komunitária iha área hirak ba kuda ai-oan no kooperativa sira, produsaun no distribuisaun fini ba kooperativa sira-ne’ebé mak estabelese tiha ona no dezenvolve investigasaun iha atu buka hetan fini hirak ho kualidade.

Governu hakarak insentiva atu kuda la’os de’it Ai-Metan, maibé mós ai-oan seluk ne’ebé bele taiis mina. “Importante atu hateten iha ne’e katak ita lakohi atu liu hosi projetu ida-ne’e atu troka fali kuda háre ka bátar ho kuda ai-oan ne’e. Ita hakarak kuda buat oin-oin. La’os de’it kuda ai atu taiis mina nian, maibé mós kuda bátar no ai-farina, hodi moderniza prátika kuda ai-oan iha ema timór-oan nia leet”, Sekretáriu Estadu, Avelino Coelho, remata ho nia liafuan.

   Ba leten