Timor-Leste Lansa Jerasaun da-2 Planu Asaun Nasionál 1325 nian kona-ba Feto, Pás no Seguransa (PAN 1325)

Seg. 19 fevereiru 2024, 17:14h
427762536_440509548301742_7059694380109236473_n

Governu Konstitusionál da-9, ho apoiu husi Feto ONU lansa ofisiálmente iha loron 15 fulan-fevereiru tinan 2024, jerasaun daruak Planu Asaun Nasionál (2024-2028) nian atu implementa Rezolusaun 1325 Konsellu Seguransa ONU nian kona-ba Feto, Pás no Seguransa (PAN 1325).

PAN 1325 hanesan estratéjia nasionál ida ba tinan lima, ne’ebé ho objetivu atu integra igualdade jéneru no lideransa feto nian iha aspetu hotu-hotu kona-ba prevensaun no rezolusaun konflitu, harii pás, rekuperasaun pós-konflitu   no resposta umanitária iha Timor-Leste.

Rezolusaun 1325 hanesan rezolusaun dahuluk kona-ba Feto, Pás no Seguransa ne’ebé adota ho unánime husi Konsellu Seguransa ONU iha loron 31 fulan-outubru tinan 2000. Kuadru normativu global ida-ne’e destaka importánsia hosi partisipasaun ativa no lideransa feto sira nian nudár ajente iha promosaun pás no seguransa. 427794590_440510504968313_4525259591767467614_n

Timor-Leste, rekoñese kontribuisaun ne’ebé iha valór boot hosi feto sira iha promosaun ba pás no dezenvolvimentu sustentavel durante sira-nia istória, sai hanesan nasaun datoluk hosi Sudeste Aziátiku   ne’ebé dezenvolve Planu Asaun Nasionál kona-ba Feto, Pás no Seguransa (2016-2020). Husikedas tinan 2014, iha kolaborasaun ho Feto ONU, Governu no organizasaun sira sosiedade sivíl nian implementa PAN 1325 dahuluk ho objetivu atu haforsa partisipasaun no lideransa feto nian iha fotin desizaun, protesaun kontra violénsia no promove pratika sira kona-ba rezolusaun konflitu no harii pás ne’ebé sensivel ba jéneru.

Estrutura planu ne’e tuir pilár prinsipál haat - Partisipasaun, Prevensaun, Protesaun no Konstrusaun Pás nian, PAN 1325 foun ne’e prepara estratéjia ida ne’ebé abranjente hodi hatán ba nesesidade sira Feto no Labarik-feto sira nian ne’ebé iha nafatin evolusaun hodi hasoru risku sira kona-ba seguransa tradisionál no emerjente sira, inklui impaktu dezastre nian sira ne’ebé mai husi mudansa klimátika, siberseguransa no tráfiku umanu.

Ministru Interiór Timor-Leste, Francisco da Costa Guterres, fó énfaze katak “rekoñese feto timoroan sira-nia papél vitál iha konstrusaun pás no dezenvolvimentu sustentavel, jerasaun daruak PAN 1325 (2024-2028) nian ho objetivu atu promove feto nia partisipasaun no lideransa plena, signifikativa no hanesan iha dame no seguransa, prevensaun no rezolusaun konflitu komunitáriu sira, resposta umanitária no dezastre, nune’e mós habelar papél feto nian kona-ba fotin desizaun iha setór seguransa no justisa nian, no iha nivel hotu-hotu governasaun nian”. 427805450_440512704968093_7419482740685970568_n

Nishtha Satyam, responsavel Feto ONU nian iha Timor-Leste, fó parabéns ba “Governu Timor-Leste tanba aprova faze daruak PAN nian kona-ba Feto, Pás no Seguransa”, ne’ebé tuir nia reprezenta “kompromisu ida ne’ebé boot liu hodi fortalese ajenda kona-ba Feto, Pás no Seguransa iha país ne’e”. Nia Reafirma mós “kontinuidade apoiu husi Feto ONU iha implementasaun ne’ebé efikás no akompañamentu ba PAN 1325 foun ne’e, halibur partisipasaun no lideransa feto nian iha setór oioin hosi Governu no sosiedade. Captura de ecrã 2024-02-19, às 17.11.10

Timor-Leste alkansa ona progresu notavel sira hodi promove partisipasaun no lideransa feto nian iha kargu fotin desizaun nivel nasionál nian, ho destaka lideransa feminina iha Parlamentu Nasionál. Maske, sei iha nafatin dezafiu sira, maibé Governu mantein kompromisu kontínuu hodi promove igualdade jéneru no direitu feto nian. Dezenvolvimentu PAN 1325 daruak nian envolve parte interesada oioin, ne’ebé to’o hetan aprovasaun iha Konsellu Ministrus iha fulan-janeiru tinan 2024.

Atu hetan asesu ba Planu Asaun Nasionál 1325 kona-ba Feto, Pás no Seguransa (PAN 1325) iha tetun klika iha-ne’e no atu hetan asesu ba versaun inglés klika iha-ne’e.

   Ba leten