Sorumutuk daruak Komisaun Interministeriál nian ba Reajustamentu PED tinan 2011 – 2030

Kin. 17 marsu 2022, 17:27h

Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, ohin, loron 17 fulan-marsu tinan 2022, prezide sorumutuk daruak Komisaun Interministeriál nian ba Reajustamentu Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (PED) tinan 2011-2030, ne’ebé hala’o iha Palásiu Governu, Dili.

Iha sorumutuk ne’e, Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Planu no Ordenamentu, José Maria dos Reis no Felisberta Moniz da Silva husi ekipa Sentru Planeamentu Integradu (CPI – Sigla iha lian portugés) aprezenta progresu sira ne’ebé alkansa ona iha prosesu elaborasaun reajustamentu PED nian, rezultadu preliminár ba konsulta públika sira, kalendáriu ba atividade sira tuirmai no konsulta públika sira iha nivel munisipál.

Prosesu ba reestruturasaun planu nian hahú ona, ho reforsu CPI nian, ne’ebé responsavel ba dezenvolvimentu reajustamentu PED nian, hodi hala’o planeamentu integradu no  rasionalizasaun ba rekursus finanseirus.

Hala’o ona peskiza ida ne’ebé sura ho partisipasaun ema na’in-15.932, ne’ebé korresponde ba 2% husi populasaun ho tinan 15 ba leten iha país laran tomak, exetu RAEOA no Ataúru. Partisipante sira hatán ona pergunta lubuk ida kona-ba sira-nia aspirasaun ba futuru no ninia perspetiva ba futuru Timor-Leste nian iha tinan 15 oinmai. Estudu ida-ne’e mós fornese rekomendasaun lubuk ida ne’ebé sei sai hanesan baze ba reestruturasaun PED nian.

Hala’o ona mós konsulta públika ho lider sira órgaun soberania nian no konfisaun relijioza sira, ho autoridade munisipál, akadémiku no reprezentante sira sosiedade sivíl nian, ne’ebé deskreve ona sira-nia preokupasaun no sujestaun prinsipál sira ba futuru país nian.

Komisaun ne’e kria husi Rezolusaun Governu nian N. 81/2021, loron 21 fulan-juñu, ho objetivu atu halo reajustamentu ba Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu tinan 2011-2030, no garante katak estratéjia sira ne’ebé adota ona merese hetan konsensu nasionál, sai hanesan instrumentu vinkulativu ida ba ema hotu, projesaun nasionál, hodi garante koezaun no estabilidade nasionál no mós kumpre programa sira ho rigór hodi atinje objetivu estratéjiku sira.

Aleinde Primeiru-Ministru no Vise-Primeiru-Ministru, partisipa mós iha sorumutuk ne’e, Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Ministru Koordenadór Asuntus Ekonómikus, Ministru Administrasaun Estatál, Vise-Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun no Diretór-Ezekutivu Ajénsia Nasionál Planeamentu, Monitorizasaun no Avaliasaun nian (ANAPMA).

Serbisu tékniku sira ba elaborasaun polítika no estratéjia sira ne’ebé sei propoin, koordena husi Vise-Primeiru-Ministru no dezenvolve liuhusi Sentru Planeamentu Integradu (CPI – Sigla iha lian portugés), Ministériu Planu no Ordenamentu no kolaborasaun ne’ebé metin ho ANAPMA.

Prosesu reajustamentu PED tinan 2011-2030 nian ne’e, inklui hala’o konsulta públika, no hala’o audisaun ba entidade naun governamentál sira, hanesan eis-titulár órgaun soberania nian, reprezentante hosi konfisaun relijioza sira, sosiedade sivíl no instituisaun relevante sira seluk, atubele garante katak opsaun estratéjika sira ne’ebé reajusta ona, merese hetan konsensu nasionál hodi apoia estabilidade governativa.

 

   Ba leten