Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus no Embaixadór Uniaun Europeia nian hala’o sorumutuk hodi diskute programa kooperasaun nian ba tinan hitu oinmai

Ses. 05 fevereiru 2021, 20:25h
IMG_0016 (1)

Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus nian, Fidelis Manuel Leite Magalhães, no Embaixadór Uniaun Europeia (UE) nian iha Timor Leste, Andrew Jacobs, iha loron 5 fulan-fevereiru tinan 2021, hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili, hodi halo pontu situasaun kona-ba preparasaun ba Programa Indikativu Plurianuál, ba períodu tinan 2021 to’o tinan 2027.

Diplomata ne’e aprezenta ba Governante ne’e kona-ba liña jerál sira programa ne’e nian, hodi hateten “katak daudaun ne’e, programa ne’e prepara hela atubele korresponde ba Timor-Leste nia nesesidade no prioridade sira” no “dehan mós katak laiha hanoin atu tama ba setór sira iha ne’ebé eziste ona programa sira kooperasaun nian husi parseiru dezenvolvimentu nian sira seluk”, “atu labele hamosu sobrepozisaun meiu sira”.

Programa Indikativu Plurianuál ba tinan hitu oinmai tenke remata ona iha tinan 2021 klaran no ninia área sira-ne’ebé sei sai hanesan prioridade mak apoiu ba governasaun di’ak, ba dezenvolvimentu sustentavel no ba rekuperasaun ekonómika matak. Durante períodu ida-ne’e, UE hakarak apoia Timor Leste iha diversifikasaun ekonómika, dezenvolvimentu setór privadu no Juventude, komérsiu no integrasaun rejionál, produsaun enerjia renovavel sira no asaun klimátika, reforma jestaun setór públiku nian no inkluzaun sosiál no nutrisaun.

Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus informa ba Embaixadór Uniaun Europeia nian kona-ba intervensaun lejizlativa balun, iha ne’ebé rua hetan ona aprovasaun no ida sei iha hela diskusaun nia laran iha Parlamentu Nasionál, ne’ebé sai hanesan insentivu importante ida ba intensifikasaun relasaun komersiál ho rai-li’úr no fatór ida ba promosaun investimentu estranjeiru. Parlamentu Nasionál, iha loron 1 fulan-fevereiru liubá, aprova ona Proposta Lei ne’ebé autoriza Governu hodi halo alterasaun ba Kódigu Prosesu Sivíl no iha loron 2 fulan-fevereiru aprova ona adezaun Timor-Leste nian ba Konvensaun Nasoins Unidas kona-ba rekoñesimentu no ezekusaun sentensa arbitral estranjeira sira. Rejime Jurídiku Arbitrajen Voluntária nian ne’e, inklui mós iha pakote lejizlativu ida-ne’e, ne’ebé hetan ona aprovasaun iha jeneralidade no oras ne’e Komisaun A halo hela apresiasaun iha espesialidade, atu tuirmai haruka fila ba plenária ba votasaun finál globál.

Governante ne’e mós ko’alia kona-ba kriasaun Komisaun Koordenasaun no Akompañamentu Reforma Institusionál sira, iha fulan-agostu tinan 2020 - reforma administrasaun públika, reforma jestaun finanseira públika, desentralizasaun administrativa no reforma judisiária. Reforma Institusionál boot haat ne’e ninia objetivu komún mak atu hadi’a jestaun no funsionamentu setór públiku nian.

Komisaun ida-ne’e sai nu’udar responsavel hodi estabelese diresaun no vizaun jerál husi reforma no programa sira, koordena dezeñu, programasaun no implementasaun ne’ebé konsistente husi reforma sira, promove sinerjia no kooperasaun entre reforma sira, halakon obstákulu no sobrepozisaun entre reforma sira, fó apoiu polítiku ba reforma sira no garante dezempeñu di’ak no implementasaun reforma sira ho nia tempu.

Ministru ne’e mós halo enkuadramentu jerál ida kona-ba Programa Reforma Administrasaun Públika, ne’ebé nia lidera no daudaun ne’e implementa hela ho objetivu atu transforma administrasaun públika, ne’ebé haree liu ba estrutura sira podér sentrál nian. Objetivu husi reforma ne’e mak atu hadi’a prosesu prestasaun servisu nian sira, hametin responsabilidade no insentivu sira ba dezempeñu, hadi’a jestaun no dezenvolvimentu rekursus umanus, revee funsaun no estrutura sira administrasaun públika nian no hadi’a servisu administrativu ne’ebé presta ba sidadun no empreza sira.

   Ba leten