Semináriu ba konsulta públika ba dezenvolvimentu planu estratéjiku KAK nian ba 2021-2025

Ter. 27 outubru 2020, 14:59h
IMG_3104

Semináriu Konsulta Públika kona-ba Dezenvolvimentu Planu Estratéjiku Komisaun Anti-Korrupsaun (KAK) ba períodu 2021-2025, sei hala’o iha loron 27 no 28 fulan-outubru tinan 2020, ho tema “KAK iha tempu uluk, iha tempu oras ne’e no iha tempu oinmai”, iha Salaun São Paulo, iha Dili.

Semináriu ne’e iha nia objetivu atu analiza progresu no dezafiu sira ne’ebé maka KAK hetan iha tinan sanulu ikus ne’e, atu kompriende hanoin públiku nian kona-ba esforsu hirak ne’ebé maka Timor-Leste halo hodi kombate korrupsaun no ninia espetativa ba KAK iha tinan lima oinmai no mós define metas, orientasaun estratéjika, objetivu no prioridade sira ba planu estratéjiku instituisaun nian, ba tinan lima oinmai, atu prevene no kombate ba korrupsaun.

Durante eventu loron rua ne’e, partisipante sira sei hato’o kestaun sira ne’ebé iha relasaun ho governasaun di’ak, setór justisa, ekonomia no reseita Estadu nian, no dezenvolvimentu infraestrutura sira.

Komisáriu KAK, Sérgio da Costa Hornai, iha ninia intervensaun iha abertura eventu ne’e nian, afirma ona katak “hafoin liu tiha tinan sanulu iha ninia ezisténsia” dezenvolvimentu husi planu estratéjiku ida-ne’e, Komisaun Anti-Korrupsaun maka sai “nu’udar misaun ida indispensável no presiza kontribuisaun husi ema hotu” atu elabora instrumentu ida-ne’e, ne’ebé sei “define polítika KAK nian ho forma sistemátika, integrada no realístika”, “hodi kombate korrupsaun iha tinan lima oin-mai”.

Semináriu sesaun dahuluk, kona-ba tema Boa Governasaun (reforsa instituisaun sira nian no kona-ba étika), ne’ebé konta ho partisipasaun, husi oradór sira maka hanesan, Ministru Prezidénsia Konsellu  Ministrus, Fidelis Manuel Leite Magalhães, Prezidente Komisaun Funsaun Públika, Faustino Cardoso no Provedora Direitus Umanus no Justisa, Jesuína Maria Gomes no Komisáriu Adjuntu KAK nian ba Asuntu Prevensaun no Sensibilizasaun, Luís de Oliveira Sampaio, ne’ebé sai mós nu’udar moderadór ba debate ne’e.

Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus hatete katak “pontu tolu ne’ebé maka tenke konsidera relevante” iha ámbitu diskusaun iha konsulta públika ida-ne’e:

Pontu dahuluk refere kona-ba “nesesidade atu halibur esforsu no vontade polítika ida ba kombate korrupsaun” ne’ebé labele sai de’it knaar ida KAK nian”, maibé mós ba  “órgaun sira hotu Estadu nian, nune’e mós ba atór polítiku sira hotu no sosiedade sivíl”, “atu kombate korrupsaun nian ne’e, bele sai efetivu liután no sente katak ita-nian duni”.

Pontu daruak kona-ba “nesesidade ba implementa mekanizmu ne’ebé permiti aplikasaun efetiva ba Lei n. 7/2020, loron 26 fulan-agostu, kona-ba medida prevensaun no kombate ba korrupsaun”, iha ne’ebé “semináriu ida-ne’e reprezenta liután pasu desizivu ida atu hodi bele identifika meiu atu bele habelar kapasidade Estadu timoroan nian iha prevene no mós kombate korrupsaun no impunidade. Prevene no kombate! mak asaun esensiál rua ba hakle’an demokrasia ne’e rasik no hodi dezenvolve ekonomia país nian”.

Pontu datoluk, refere kona-ba “esperiénsia sira ne’ebé mak ita sente no esforsu hirak ne’ebé mak ita realiza ona no ita hala’o hela, iha ámbitu ba nia funsaun sira” hanesan Ministru Reforma Lejizlativa no Asuntus Parlamentares no oras ne’e daudaun iha Prezidénsia Konsellu Ministrus. Ba asuntu ida-ne’e konsidera ona katak Programa Reforma Administrasaun Públika nian ne’ebé mak foin lalais ne’e publika ona, “ne’ebé inklui objetivu sira atu servisu no prevene korrupsaun no responsabiliza sistematikamente ba servisu no ninia órgaun sira”. Aleinde ne’e, Programa “projeta modernizasaun husi prosesu no prestasaun servisu administrasaun públika nian liu-liu, liuhusi governasaun eletrónika”, ne’ebé mak “sei permite prosesu administrativu ida ne’ebé transparente liu”. Sira ko’alia liu mós kona-ba esforsu sira “ba melloria kualitativa husi prosesu lejizlativu, hodi sai transparente no fundamentadu liután, nune’e mós ba produsaun lejizlativa ne’ebé nesesária ba regulasaun no regulamentasaun área esensiál sira nian ba funsionamentu Estadu no Administrasaun Públika nian”.

Parte daruak sesaun nian ko’alia kona-ba boa governasaun, konta ho partisipasaun husi eis-Komisáriu Adjuntu KAK ba Asuntus Prevensaun no Sensibilizasaun nian, José Neves ‘Samalarua’, husi Diretór Sentru Estudu ba Dame no Dezenvolvimentu nian (CEPAD-sigla lian portugés) no Prezidente Konsellu Pastorál Dioseze Dili, Reverendu Padre Juvito do Rego.

Iha parte lokraik loron 27, sesaun ko’alia nian kona-ba área justisa, ho partisipasaun husi Prezidente Tribunál Rekursu, Deolindo dos Santos, Prezidente Komisaun A Parlamentu Nasionál, Joaquim dos Santos no Prokuradór Jerál Repúblika, José da Cosa Ximenes, Diretór Polísia Sientífika Investigasaun Kriminál Timor-Leste (PSIK), Vicente Fernandes e Brito, Diretora Programa Monitorizasaun Sistema Judisiál (JSMP) no husi Dekanu Fakuldade Siénsia Sosiais UNTL. Sesaun ne’e modera husi Komisáriu Adjuntu ba Asuntu Investigasaun, Augusto da Costa Castro.

Ba aban, loron 28, sei hala’o, sesaun iha parte dadersan kona-ba sustentabilidade ekonómika, ho eis-Prezidente Komisaun C Parlamentu Nasionál, Fernanda Lay, eis-deputada no eis-Koordenadora Komisaun ba Reforma Fiskál, Prezidente Konsellu Konsultivu Fundu Petrolíferu, Prezidente ANPM, Florentino Soares Ferreira, Diretór-Jerál Autoridade Aduaneira, José António Fátima Abílio no Ministru Obras Públikas, Salvador dos Reis Pires.

Tempu ba sesaun lokraik nian, sei ko’alia kona-ba infraestrutura sira, ho partisipasaun husi Komisaun E Parlamentu Nasionál, Abel Pires, eis-Adjuntu Diretór-Jerál ADN, Rui Lourenço da Costa, Diretór CNA, Aniceto do Rosário, Diretór ANC no husi Prezidente CCITL, Oscar Lima.

Sesaun ikus husi semináriu ne’e, molok hato’o liafuan taka nian husi parte Komisáriu KAK, sei haree kona-ba observasaun krítika kona-ba oinsá atu hatene esforsu prevensaun no kombate ba korrupsaun nian iha Timor-Leste ho Prezidente Konsellu Imprensa, Virgílio Guterres, Diretór Ezekutivu FONGTIL, Daniel Santos do Carmo no Prezidente Rede Feto, Yasinta Lujina.

   Ba leten