Governu Timor-Leste organiza Konferénsia Globál kona-ba Ajenda tinan 2030 nian

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Díli, loron 12 fulan-maiu tinan 2017

Governu Timor-Leste organiza Konferénsia Globál kona-ba Ajenda tinan 2030 nian

Delegadu lokál no internasionál sira sei partisipa iha Konferénsia Globál ida, ne’ebé sei foka liu ba-iha tema Ajenda tinan 2030 Nasoins Unidas nian, iha Dili, iha loron 22 no 23 fulan-maiu. Eventu ida ne’e foin organiza ba dahuluk iha Timor-Leste iha parseria ho membru internasionál sira husi Grupu Informál Apoiu Nivel Aas nian ba Objetivu sira Dezenvolvimentu Sustentavel no husi Sekretariadu g7+ nian no ho tema “Roteiru ida ba Objetivu sira Dezenvolvimentu Sustentavel iha país frajil sira no Estadu ne’ebé afetadu husi konflitu”.

Primeiru-Ministru, Rui Maria de Araújo, “Timor-Leste rekoñese nia an hanesan país pós-konflitu no la’o daudaun ba dezenvolvimentu sustentavel, fahe ninia esperiénsia rasik ba implementasaun husi Objetivu sira Dezenvolvimentu Sustentavel” no kontribui “ba kompromisu globál implementasaun Ajenda tinan 2030 nian, ne’ebé sei garante futuru ida di’ak la’os de’it ba timoroan sira maibé mós ba mundu tomak”.

Loron 22 fulan-maiu, reprezentante sira husi Governu Suésia  no Serra Leoa husi Nivel Aas nian, Funsionáriu Nivel Aas Nasoins Unidas nian, no reprezentante sira husi mundu akadémiku sira, husi sosiedade sivil no setór privadu sei ba hamutuk ho dirijente Timoroan sira, iha Sentru Konvensaun Dili. Prezidente Repúblika foun ne’ebé eleitu foin lalais ne’e, Francisco Guterres Lu-Olo, Primeiru-Ministru Rui Maria de Araújo, Ministru Planeamentu Investimentu Estratéjiku, Kay Rala Xanana Gusmão, no antigu Prezidente Timor-Leste nian no Prémiu Nóbel Pas nian, José Ramos Horta, maka hanesan partisipante sira iha debate kona-ba” Pas nu’udar dalan ida  ba dezenvolvimentu sustentavel”, “Roteiru ba dezenvolvimentu sustentavel iha Estadu frajil sira no afetadu hosi konflitu” no Parseria ne’ebé fó efeitu (efikásia) ba Ajenda tinan 2030 – La husik ema ida iha kotuk”. konkluzaun iha loron dahuluk debate nian, sei halo Deklarasaun Konferénsia ida.

Iha loron 23 fulan-maiu dadeer, konferénsia   ne’e prevee Sorumutuk Téknika  ida, ne’ebé sei halibur funsionáriu aas sira husi nasaun sira g7+ nian no sira seluk, atu diskute meta no lisaun sira kona-ba pasajen prátika husi Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel  (ODS)  ne’ebé aprende ona to’o ohin loron.

Iha ona programa kona-ba eventu paralelu rua ba Konferénsia ne’e. Ba Dahuluk, kona-ba “Diversifikasaun ekonómika iha era (períudu) Objetivu Dezenvolvimentu Sustentanvel nian”, hala’o iha dadeer iha loron 21 fulan-maiu nian no sei konta ho lansamentu dahuluk ba “Matadalan Investimentu nian”, iha kargu TradeInvest Timor-Leste nian. Sei hala’o mós espozisaun ida ne’ebé sei ko’alia liu ba-iha biban investimentu iha Timor-Leste no atividade sira setór privadu nian. Diversifikasaun ekonómika maka prioridade polítika ida husi Governu Konstitusionál VI.

Eventu daruak ne’ebé maka hala’o iha tempu hanesan, “Saúde iha era Ajenda tinan 2030 nian ba Dezenvolvimentu Sustentavel-Programa Saúde iha Família”, ne’ebé tau ona iha ajenda loron 23 fulan-maiu nian, sei analiza progresu hirak inovadór programa Timor-Leste nian “Saúde iha Família” no uniaun teknolojia no vizita ba-iha hela-fatin sira iha nasaun hotu ne’ebé kontribui daudaun ona ba konkretizasaun ODS iha área Saúde nian.

Governu agradese ba kolaborasaun ne’ebé fó ona husi ninia parseiru sira, hanesan g7+, Governu Suésia no Zelándia-Foun, Banku Dezenvolvimentu Izlámiku, Nasoins Unidas no PNUD, Embaixada Estadus Unidus nian iha Timor-Leste no Kámara Komérsiu no Indústria-TL. Hein ba biban ne’e hodi kontribui ba konkretizasaun ODS nian, liuhusi kolaborasaun oioin no reflesaun ida ne’ebé momoos.

Rui Maria de Araúo hato’o uluk nana’in “boazvindas ba partisipante sira hotu ne’ebé mai ita-nia nasaun furak ne’e no ha’u hein imi hothotu ninia apoiu ba implementasaun Ajenda tinan 2030 nian”.

Kria ona site iha internet hodi fó informasaun sira kona-ba Konferénsia ne’e no hodi fasilita inskrisaun, iha http://sdgstl.gpm.gov.tl.

   Ba leten