Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 28 fulan-abríl tinan 2015

Prezidénsia Konsellu Ministrus

VI Governu Konstitusionál

..............................................................................................................................

Díli, loron 28 fulan-abríl tinan 2015

Komunikadu Imprensa

Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 28 fulan-abríl tinan 2015

Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha tersa ne’e, loron 28 fulan-abríl tinan 2015, iha sala sorumutuk Konsellu Ministrus nian, iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova ona diploma ualu no analiza mós aprezentasaun ida:

1. Proposta Lei kona-ba Kombate hasoru tráfiku droga nian

Proposta Lei ida kona-ba tema ida ne’e hetan ona aprovasaun husi Governu Konstitusinál V, iha sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 2 fulan-setembru tinan 2014, no haruka ona ba Parlamentu Nasionál atu halo diskusaun no votasaun. Ho simu pose husi Governu foun, no tanba Parlamentu Nasionál seidauk halo votasaun ba diploma ne’e, tuir Konstituisaun, Governu VI tenke halo aprovasaun ba proposta foun ida kona-ba Proposta Lei ida ne’e.

Diploma ida ne’e iha objetivu boot sira maka hanesan: estabelese rejime jurídiku kona-ba kombate hasoru tráfiku droga nian, hodi impoin medida hirak ne’ebé adekuadu kona-ba kontrolu no fiskalizasaun ba tráfiku droga nian, hadau husi ema sira ne’ebé dedika an ba tráfiku droga nian produtu hirak ne’ebé maihusi sira-nia atividade kriminoza, no determina adosaun medida multidixiplinár sira kona-ba oinsá halo tratamentu no rekuperasaun sosiál ba ema sira ne’ebé dependente ba droga.

2. Proposta Lei kona-ba Kombate hasoru tráfiku ema nian

Proposta lei ida ne’e estabelese medida sira ne’ebé atu uza ba prevensaun, kombate tráfiku ema nian no mós ba protesaun no asisténsia ba ema sira ne’ebé sai hanesan vítima husi hahalok sira ne’e.

Reforsa mós kompromisu importante ne’ebé Governu VI asume iha luta hasoru tráfiku ema nian, ne’ebé ninia fundamentu dahuluk hatuur iha prinsípiu respeitu ba dignidade ema nian, prinsípiu ne’ebé sai hanesan estrutura Estadu Direitu nian, no mós prinsípiu igualdade, direitu ba moris, ba liberdade, ba seguransa no ba integridade pesoál nian, ne’ebé define iha Konstituisaun Repúblika.

Hola mós atensaun ba opsaun jurídiko-kriminál sira kona-ba tráfiku ema nian ne’ebé temi iha kódigu penál, ba ida ne’e mosu proposta alterasaun nian balun atu nune’e bele la’o tuir obrigasaun internasionál hirak ne’ebé Estadu asume iha matéria kombate hasoru tráfiku ema nian.

Aleinde medida balun kona-ba prevensaun kontra tráfiku ema nian no kontra forma esplorasaun nian hotu-hotu ne’ebé iha relasaun ho tráfiku ema nian, diploma ida ne’e konvoka abordajen integrada ida ba-iha kombate kriminalidade ida ne’e nian, ne’ebé konsentra liu ba-iha setór importante sira hanesan seguransa, justisa, relasaun esterna sira, kooperasaun no solidariedade sosiál, no mós iha kriasaun mekanizmu espesiál sira kona-ba diálogu ho autoridade públika sira seluk no sosiedade sivíl, tantu iha domíniu prevensaun no kombate, nune’e mós iha prestasaun apoiu no asisténsia ba ninia vítima sira.

3. Proposta Lei kona-ba Kriasaun Orden Advogadu Timor-Leste nian sira

Diploma ida ne’e kria Orden Advogadu Timor-Leste nian sira no aprova regra lubuk ida hodi determina ezersísiu advokasia nian, hodi halo enkuadramentu ba advogadu sira hanesan parseiru fundamentál iha dezenvolvimentu sistema asesu ba direitu no justisa.

Tuir lei ida ne’e, Orden Advogadu Timor-Leste nian sira sei tama ba-iha administrasaun autónoma Estadu nian no hanesan ema koletiva ho direitu públiku, sei halibur hamutuk hanesan asosiasaun públika ida, ba ida ne’e Estadu transfere poder autoridade nian sira, ne’ebé uluk pertense ba nia, hodi rekoñese, maske la temi sai momoos, katak interese públiku nian di’ak liu partikular sira ne’ebé iha interese maka hala’o, liuhusi órgaun sira, liuliu órgaun dixiplinár sira, ne’ebé nia rasik maka hili, tuir prinsípiu no regra demokrátika sira.

Ho vijénsia diploma ida ne’e nian, hein katak bele kontribui, ho forma desiziva, hodi hadi’a duni situasaun atuál iha Setór Justisa nian, nune’e kontribui mós ba konxiensializasaun no konfiansa ida boot liután husi sidadaun hotu ba sistema justisa nian rasik.

4. Dekretu-Lei ne’ebé aprova Orgánika Ministériu Saúde nian

Ministériu Saúde, tuir Orgánika Governu Konstitusionál VI, mak órgaun sentrál Governu nian nu’udar responsável ba konsepsaun, ezekusaun, koordenasaun no avaliasaun kona-ba polítika, ne’ebé Konsellu Ministrus define no aprova ba área saúde no atividade farmaséutika nian sira.

Diploma ida ne’e ninia objetivu mak atu neutraliza alterasaun sira ne’ebé introdús iha estrutura Governu nian no atuhodi hadi’a estrutura Ministériu ne’e rasik no ba-iha nia funsionamentu atubele hatán di’ak liu ba dezafiu hirak ne’ebé mak setór ne’e hasoru, laós de’it iha nível melloria prestasaun públika saúde nian sira, maibé mós ba-iha kriasaun kondisaun legál no institusionál sira, iha envolvimentu ida boot liu ba setór privadu sira.

5. Dekretu-Lei ne’ebé aprova halakon Servisu Autonómu Medikamentu no Ekipamentu Saúde, E.P. (SAMES)

Dekretu-Lei ida ne’e halakon Servisu Autónomu Medikamentu no Ekipamentu Saúde, Empreza Públika (SAMES, E.P.) nian no nomeia komisaun likidatária ne’e rasik.

SAMES, E.P., harii iha tinan tinan sanulu liubá, maibé hatudu difikuldade barak atu kumpri ninia knaar hanesan empreza públika, laós de’it iha relasaun ho entidade sira Servisu Nasionál Saúde nian maibé mós iha relasaun ho entidade sira Sistema Nasionál Saúde nian tomak.

6. Dekretu-Lei ne’ebé aprova kriasaun Servisu Autónomu Medikamentu no Ekipamentu sira Saúde, I.P. (SAMES)

Dekretu-Lei ida ne’e kria no aprova Estatutu Servisu Autónomu Medikamentu no Ekipamentu Saúde nian, ho natureza institutu públiku, ne’ebé hetan personalidade jurídika ho autonomia administrativa, finanseira no patrimoniál, ne’ebé funsiona iha Ministériu Saúde ninia tutela no superintendénsia.

Servisu ida ne’e ninia responsabilidade mak asegura aprovizionamentu no lojístika ba produtu farmaséutiku sira no ekipamentu médiku ba Servisu Nasionál Saúde nian.

7. Rezolusaun Governu nian ne’ebé aprova hodi fó rai ba Santa Sé

Diploma ne’e transmite, ba Santa Sé, direitu ba rai besik igreja Motaél, iha Dili, no revoga Rezolusaun Governu nian ne’ebé dehan atu atribui rai ne’e ba Nunsiatura.

8. Rezolusaun Governu nian ne’ebé aprova tulun finanseiru ba vítima rai-nakadoko nian iha Nepál

Konsellu Ministrus aprova ona doasaun ida ho montante USD $500.000 (dolar amerikanu rihun atus-lima) atu tulun vítima sira husi rai-nakdoko ne’ebé mak akontese iha Nepál iha semana liubá nia rohan, ne’ebé halo ema besik rihun tolu resin maka mate, no ema barak maka lakon sira-nia hela-fatin no presiza hetan lalais asisténsia umanitária, no seidauk bele hatene loloos kona-ba sasán sira ne’ebé aat.

Konsellu Ministrus hatudu mós nia laran-triste ba situasaun ne’ebé mak povu Nepál nian hasoru.

 

Konsellu Ministrus analiza ona:

1. Aprezentasaun proposta kona-ba atividade sira ba selebrasaun loron feriadu nasionál nian sira no tinan 500 afirmasaun Timoroan sira nia identidade foun

Ministru Administrasaun Estatál, reprezenta Komisaun Organizadora ba komemorasaun sira ne’ebé sei hala’o iha tinan ida ne’e nia laran, aprezenta ona ba Konsellu Ministrus pontu situasaun kona-ba preparativu sira ne’ebé mak la’o hela. Hato’o proposta atu harii grupu servisu nian sira atu asegura objetivu hirak ne’ebé propoin ona ba komemorasaun hirak ne’ebé mak sei hala’o iha nasaun laran tomak, iha loron  sira ne’ebé importante no signifikativu tebes ba Nasaun, ho pontu aas liu ba loron 28 fulan-novembru, Loron Proklamasaun Independénsia nian, ne’ebé sei hala’o iha Oekusi Ambenu, ne’ebé koinside ho selebrasaun tinan 500 navegadór portugés sira to’o iha Lifau, Oekusi Ambenu.

   Ba leten