Mandatu Tinan Lima: Balansu Pozitivu

Kin. 05 jullu 2012, 16:59h
FotoSnapshotsGovernoAMP_PG

Durante tinan lima, Governu Konstitusionál Dahaat, nia mandatu husi Povu timoroan.Durante tinan lima, partidu lima husi Nasaun foun ida ne’e iha Aliansa Maioria Parlamentár, iha lideransa Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, konsege duni lori País ba dalan dezenvolvimentu no prosperidade.

Governu ida ne’e realiza ona buat barak. Liu-liu kona-ba kumprimentu ba prioridade sia iha kurtu prazu, ne’ebé inklui iha Programa Governu Konstitusionál Dahaat. Atu hatene:

  • “Konsolida (hametin) seguransa iha Díli i iha Paíz tomak, hodi garante ba ema sira ne’ebé oras ne’e moris iha situasaun aat/todan nuudár ema, iha kampus akollimentu/refujiadus, atu fila fali ba sira nia uman, i fó mós ba sira meius ne’ebé presiza atu hahú/hadi’a fali sira nia moris;
  • Solusiona/rezolve problemas petisionárius sira nian, hodi analiza no implementa rekomendasoens hosi Relatóriu Komisaun Notáveis nian, promove diálogu ho F-FDTL no aplika medidas justisa sosiál nian;
  • Haree tuir ba esforsus hirak ne’ebé halo ona, solusiona problema Alfredo Reinado no nia grupu, hodi garante kedas katak justisa tenke hala’o;
  • Kontribui ba dezenvolvimentu komunitáriu, liu hosi fundus ne’ebé Governu uluk nian foin fahe ba Xefe Suku sira, hodi garante nia aplikasaun iha dezenvolvimentu komunidades no kria sentrus komunitárius, ne’ebé sei envolve komu-nidade tomak, atu komunidade ne’e rasik halo levantamentu ba nia nesesidades prinsipais no promove nia dezenvolvi-mentu hanesan responsável no jeradór ba rikeza, liuliu kona-ba knaar jovens sira nian;
  • Hala’o auditorias ba organizmus públikus atu promove jes-taun ida ho transparênsia no hahú prosesu reforma ba administrasaun públika;
  • Fomenta dezenvolvimentu Sektór Privadu atu dudu arranke ekonómiku Paíz nian no fomenta kriasaun empregus, liuliu ba kamada joven iha Paíz ne’e;
  • Aselera pagamentu pensoens kombatentes libertasaun na-sionál no sira nia lejítimus erdeirus, tuir lei no kria (halo) di-plomas lejislativus ba protesaun sosiál ba populasaun ne’e-bé presiza liu, hodi fó prioriedade ba ferik no katuas sira;
  • Aprova Orsamentu Tranzisaun nian, ne’ebé korresponde ba nesesidades prioritárias no beins i servisus, to’o 31 Dezembru 2007;
  • Prepara Orsamentu Jerál Estadu nian, ba Anu Fiskál 2008, ajusta ho nesesidades reais Paíz nian, hodi hala’o planu dezenvolvimentu nasionál integradu, ne’ebé bele dudu transfromasaun radikál ba populasoens nia kondisoens moris, hodi altera kedas ona Anu Fiskál ba Anu Sivíl.”

Knar balu ne’ebé Governu Konstitusinál Dahaat promete atu hala’o hahú iha ninia mandatu nia realizasaun kuaze imposível (tuir previzaun balu husi na’i ulun boot sira husi nasionál no internasionál).

Maibé obra sira barak tebes mak hahú no hala’o ona husi Governu, hanesan bele lee iha publikasaun “Adeus Konflitu, Benvindu Dezenvolvimentu – Retratu Governasaun Mandatu AMP (2007-2012)”. Balu importante tebetebes ba dezenvolvimentu Nasionál, mak konstrusaun elétrika Hera nian, ne’ebé bele fornese eletrisidade ba Nasaun tomak. Destaka mós iha estabelesimentu no konsolidasaun instituisaun sira nian, kona-ba sitema no mekanismu jestaun sira sektór minarai nian.

Atu hetan versaun eletrónika livru nian, klike iha ne’e.

Maibé loloos mak servisu ne’ebé Governu Konstitusionál Dahaat hala’o ona bele hamenus nível kiak nasionál nian 9%.

Kay Rala Xanana Gusmão, Xefe Governu Konstitusionál Dahaat, deklara katak, iha introdusaun publikasaun ida ne’e, ne’ebé “Nudar Primeiro-Ministro, hau rasik sente laran haksolok tebetebes tanba ami la haluha ka husik lét povo nia expectativas. Liu tinan lima governação AMP nian, ami consegue halo dunik buat nebé povo né hakarak tebes, liu-liu, mak moris hakmatek, dók husi perseguições políticas, livre husi insegurança, livre husi ameaça ka violação direitos humanos no reconhece sacrifícios nebé hotu-hotu halo ba Rai ida né. Povo Timor-Leste agora moris hakmatek, no hamutuk ho Órgãos Soberania no Sociedade Civil tomak harí Estado, ho base iha princípios democráticos nebé consagra iha Constituição”.

Iha nível nasionál ka iha nível internasionál,  Timor-Leste hakat luan ba oin ba futuru ida di’ak liu. Hatudu prova sira liu husi apresiasaun pozitiva ne’ebé mak ajénsia internasionál sira halo ona.

Maski nune’e, Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão mantein nia atensaun baliu servisu hirak mak hanesan: “Karik sira husu mai ha’u, balansu kona-ba tinan lima governasaun nian ne’e, hau sei dehan  lolós katak, pozitivu duni. Momentu ida-ne’e, ita nia kompromisu bo’ot ba futuru atu hamenus dependénsia  Timor-Leste nian ba reseita minarai. Maski folin minarai sa’e ba nafatin, ne’ebé fó rezultadu kadavés boot ba beibeik iha Fundu Petrolíferu, ita hakarak harii ekonomia ida forte no kompetitivu iha setór la’ós-petrolíferu nian. Ho estratéjia hirak ne’ebé defini ona iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu, ba tinan 2011 to’o ba tinan 2030 nian, no kontinua ho orientasaun atuál polítika ekonómika, Timor-Leste bele prevee senáriu ekonómiku ida sólidu liu ne’ebé  sei rezulta Nasaun ida forte no prósperu”, Primeiru-Ministru afirma iha sorumutu Parseiru Dezenvolvimentu Timor-Leste, ne’ebé hala’o iha fulan Maiu, iha Díli.

Atu lee diskursu klike iha ne’e.

   Ba leten