Konferénsia iha Dili prepara Simeira CPLP nian

Seg. 07 abril 2014, 11:29h
CPLP_Luis_Amado_PORTAL

La to’o tán ona fulan tolu atu hala’o Simeira Xefe Estadu no Governu Komunidade País Lian Portugés (CPLP) nian, mak Komisaun ba Preparasaun eventu ne’e nian, organiza konferénsia ida ne’ebé halibur hamutuk iha kapital Timor-Leste nian, kuadru nasaun nian sira ne’ebé aas liu no mós reprezentante husi kuaze País hotu-hotu husi Komunidade ne’e nian.

 “CPLP iha kontestu internasionál: Dezafiu no oportunidade sira”, maka hanesan tema husi sorumutu ida ne’e ne’ebé mak Vise-Prezidente Komisaun Preparasaun Simeira nian, Luís Amado, aprezenta iha loron 5 fulan Abril, iha Dili. Ninia objetivu mak atu kontestualiza importánsia Timor-Leste nian atu asume Prezidénsia rotativu CPLP nian iha tempu ida ne’ebé mak mudansa boot sira mosu iha nivel mundiál.

 “Ema balun seidauk hatene didiak kona-ba importánsia, no mos relevánsia bainhira Timor-Leste simu Prezidénsia rotativu CPLP nian”, haktuir antigu Ministru Negósius Estranjeirus Portugál nian, hodi subliña katak importánsia ida ne’e serve ba parte rua hotu: CPLP no Timor-Leste. Luís Amado fó hanoin hikas katak Timor-Leste hetan priviléjiu tan deit ninia pozisaun jeoestratéjika hodi haluan orizonte ba Komunidade ne’e, “habelar-an ida to’o Ázia no Pasífiku”.

Ligasaun ho CPLP ne’e hanesan relasaun istórika no kulturál, la’os deit husi lian – Portugés, hamutuk ho Tetun, sai hanesan Lian ofisiál Timor-Leste nian – maibé mós tanba influénsia husi domíniu Portugál nian no liu-liu tanba apoiu ne’ebé mak Estadu-membru sira fó durante luta ba ukun rasik an nian.

Prezidénsia tinan rua-rua CPLP nian ne’e, mosu iha altura ne’ebé mak Timor-Leste afirma nia an iha komunidade internasionál nia oin (iha nível rejionál ho kandidatura ba ASEAN no, iha nivel mundiál ho nia papél ativu iha g7+) no ida ne’e bele hamosu posibilidade atu hetan fatin, la’os deit iha ninia rejiaun maibé mós iha mundu, tanba CPLP hetan reprezentasaun, liuhusi ninia membru sira, iha organizasaun rejionál prinsipál sira.

Kandidatura Timor-Leste nian ba ASEAN (Asosiasaun Nasaun sira Sudeste Aziátiku nian), Luís Amadu subliña, katak sei komplementa no reforsa pozisaun Timor-Leste nian iha nível rejionál, iha altura ida ne’ebé ekonomia mundiál iha hela movimentu nia laran, iha ne’ebé país aziátiku balun hetan influénsia maka’as liután. Tuir Luís Amado, Timor-Leste nia pozisaun rejionál ne’e bele hetan forsa maka’as liu, iha polítika, liuhusi CPLP, no, mós fó dimensaun foun ida, impulsu foun ida ba CPLP.

Konferénsia ne’e Komisaun Preparasaun Simeira nian mak organiza, iha sekuénsia husi servisu ne’ebé hahú ona iha fulan Fevereiru, ne’ebé inklui sorumutu servisu nian no viajen lubuk ida ba país CPLP nian sira, no ninia objetivu mak atu prepara Timor-Leste ba Simeira, ne’ebé mak sei hala’o iha fulan Jullu, hodi marka inísiu Prezidénsia tinan rua-rua Timor-Leste nian iha Komunidade País Lian Portugés nian.

Ida ne’e hanesan ba dala uluk maka Timor-Leste dirije organizasaun ne’e, hafoin sai hanesan Estadu-membru, iha tinan 2002 – tinan ne’ebé nia restaura ninia independénsia.

Atu hanoin de’it katak, CPLP kompostu hosi Estadu-membru na’in ualu: Angola, Brasil, Cabo Verde, Guiné-Bissau, Moçambique, Portugal, São Tomé e Príncipe no Timor-Leste, no oras ne’e apresia hela kandidatura Guiné Equatorial nian.

   Ba leten