Tribunál Internasionál Justisa fo-sai medida provizóriu hirak ne’ebé favorável ba Timor-Leste

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Porta-Vóz Ofisiál Governu Timor-Leste

Díli, Loron 5 fulan Marsu tinan 2014

Tribunál Internasionál Justisa fo-sai medida provizóriu hirak ne’ebé favorável ba Timor-Leste

Iha loron 3 fulan Marsu, Tribunál Internasionál Justisa (TIJ) fo-sai desizaun interlokutóriu ida bainhira Timor-Leste, husu atu hetan medida hirak provizóriu ba kazu “Kona-ba Kestaun hirak Relasiona ho Apriensaun (Tahan-netik) no Detensaun (Prende-netik) Dokumentu no Dadus balun (Timor-Leste vs. Austrália).” Maski iha kompromisu haat ne’ebé aprezente hosi Prokuradór-Jerál Austrália nian (iha loron 4 fulan Dezembru 2013, loron 19 fulan Dezembru 2013, loron 23 fulan Dezembru 2013 no loron 21 Janeiru 2014), Tribunál Internasionál Justisa uza ninia mandatu judisiál atu fo-sai medida hirak ne’ebé provizóriu, hodi bele proteje direitu no interese Timor-Leste nian sira, inklui:

(i) Atu garante katak, to’o hakotu prosesu ne’ebé hala’o hela iha TIJ, dokumentu no dadus hirak ne’ebé tahan-netik ne’e, labele uza iha kualkér tempu ka ho forma saida de’it, hosi naran-naran ema ida ka ema ne’ebé iha hanoin at atu hasoru Timor-Leste;

(ii) Atu rai segredu ba dokumentu no dadus elektóniku no kualkér kópia hosi dokumentu hirak ne’ebé tahan-netik ne’e, to’o desizaun foun hosi Tribunál, no,

(iii) Atu labele komunika ba malun, ho forma saida de’it, entre Timor-Leste ho ninia konsultór jurídiku sira, relasiona ho prosesu arbitrajen hirak sei pendente hela, ho negosiasaun bilaterál hirak kona-ba delimitasaun marítima nian iha tempu oin mai, ka kualkér prosedimentu ida ne’ebé relasiona ho ida ne’e, entre Estadu rua ne’e, inklui prosesu ne’ebé hala’o hela iha TIJ.

Medida hirak ne’e hotu hetan aprovasaun hosi maioria ne’ebé signifikativa – votu 12 a favór no votu 4 kontra, ba medida rua dahuluk nian, no votu 15 a favór no 1 votu kontra ba medida datoluk nian.

Tribunál konsidera katak kompromisu hosi Prokuradór-Jerál Austrália nian, molok no durante hala’o audiénsia sira, la sufisiente no Tribunál ne’e fo-sai medida hirak dahuluk nian atu bele proteje konfidensialidade ba dokumentu no direitu sira Timor-Leste nian. Medida provizória rua dahuluk ne’ebé abranjente, hamutuk ho deklarasaun ne’ebé Austrália fo-sai iha loron 4 fulan Marsu 2014, katak nia sei kumpri orden TIJ nian ne’e, hamosu rezultadu ida ne’ebé Timor-Leste simu ho satisfasaun.

Medida datoluk kona-ba “labele komunika ba malu ho forma saida de’it” ultrapasa ona pedidu Timor-Leste nian kona-ba labele halo interseptasaun no ida ne’e Estadu Timor-Leste nian simu ho satisfasaun, hodi bele garante prosesu ida justu no tuir kritéria, laós de’it ba-iha negosiasaun hirak Estadu nian ne’ebé oras ne’e hala’o hela, maibé mós negosiasaun hirak sei hala’o iha tempu oin mai, liu-liu tuir orientasaun ne’ebé Tribunál hatudu ona“ bainhira atu hala’o negosiasaun bilaterál hirak kona-ba delimitasaun marítima nian.”

Timor-Leste konfirma hikas fali atu promove diálogu ho Austrália, hanesan mekanizmu ida ne’ebé importante atu rezolve litíjiu hirak ne’ebé iha no atu enkoraja Governu foun Austrália nian, atu halo ho boa-fé no atu uza meiu sira konsiliatóriu, hodi rezolve kestaun sira ne’ebé sei pendente, inklui direitu soberanu Timor-Leste nian iha fronteira marítima ida.

Porta-voz Governu Konstitusionál da-V, Ministru Estadu, Agio Pereira hatete: ”agradese ba Tribunál Internasionál Justisa nian no ba ninia membru sira na’in 16 tanba sira nia tempu, konsiderasaun no seleridade hodi proteje direitu no interese sira Timor-Leste nian. Medida provizória sira ne’ebé mak hato’o, la’os de’it atu proteje no promove direitu Timor-Leste nian, maibé mós ba Estadu soberanu hotu-hotu bainhira sira defende lei no konvensaun internasionál ne’ebé sira asina. Ida ne’e hanesan vitória ida la’os de’it ba povu Timor-Leste, maibé mós ba Povu Austrália, ne’ebé mak hakarak haree Governu sira ne’e bele servisu hamutuk, ho laran mós, franka no kolejiál liu, ba interese nasionál kolektivu, ba-iha tempu naruk nia laran”.

   Ba leten