Sorumutu Konsellu Ministru loron 28 fulan Janeiru tinan 2014

Prezidénsia Konsellu Ministrus

V Governu Konstitusionál

..............................................................................................................................

Díli, Loron 28 Fulan Janeiru Tinan 2014

Komunikadu Imprensa

Sorumutu Konsellu Ministru loron 28 fulan Janeiru tinan 2014

Governu hala’o sorumutu iha tersa-feira ne’e, loron 28 fulan Janeiru 2014, iha sala sorumutu Konsellu Ministru nian, iha Palásiu Governu, iha Díli, no aprova ona:

1. Nomeasaun Milena Soares Abrantes ba Prezidénsia Konsellu Administrasaun Rádiu no Televizaun Timor-Leste nian

Governu nomeia Milena Soares Abrantes nu’udar Prezidente Konsellu Administrasaun Rádiu no Televizaun Timor-Leste nian, Empreza Públika (RTTL, E.P.), ba mandatu tinan haat, tuir lei.

Tuir n.u 2, artigu 8.u husi Estatutu RTTL, E.P. nian, Konsellu Ministru mak iha kompeténsia atu nomeia no ezonera  Prezidente Konsellu Administrasaun Rádiu no Televizaun Timor-Leste, (RTTL, E.P.) nian, bazeia ba proposta membru Governu ne’ebé responsável ba área komunikasaun sosiál nian mak, Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál.

Nune’e Prezidente Konsellu Administrasaun RTTL, E.P. nian ida uluk, Expedito Ximenes, husik ona ninia kargu tanba nia mandatu hotu ona.

2. Dekretu-Lei ne’ebé aprova Rejime kona-ba Ezekusaun Penál

Dekretu-Lei ne’e aprova rejime ba ezekusaun penál, hodi regula ezekusaun pena prizaun nian no medida seguransa internamentu inimputável iha estabelesimentu ka unidade prizionál sira ne’ebé depende ba Ministériu Justisa. Regula mós ezekusaun pena prizaun suspensa no pena serbisu ba komunidade, ne’ebé aplika hanesan substituisaun ba ezekusaun pena prizaun nian.

Rejime Ezekusaun Penál ninia objetivu prinsipál mak harii sistema ida kona-ba administrasaun justisa penál umanu nian ida ne’ebé justu no seguru iha Timor-Leste, ne’ebé orienta ba reinsersaun sosiál dadur sira nian, atu hodi haree ba dignifikasaun ida ne’ebé boot liu ba sira nia kondisaun moris nian iha estabelesimentu prizionál sira. Atu to’o ba objetivu ne’e, maka kria ona medida sira ne’ebé bele kria oportunidade nesesária no adekuada ba dezenvolvimentu prosesu individuál kona-ba akompañamentu no reinsersaun sosiál dadur sira nian, nune’e mós hodi hadi’a sira nia presiza loroloron nian, liuliu iha matéria sira hanesan saúde, edukasaun, servisu no seguransa sosiál ka asisténsia relijioza.

3. Dekretu-Lei ne’ebé aprova Rekursu Materiál no Insetivu Finanseiru sira Lideransa Komunitária sira nian

Diploma ida-ne’e revoga Dekretu-Lei n.u.3/2012, loron 3 fulan jullu, ne’ebé define  modalidade husi insentivu finanseiru no montante hirak ne’ebé atu fó ba estrutura lideransa komunitáriu sira nian no sira ninia reprezentante sira. Ho nune’e maka halo ona definisaun ho detalle ne’ebé boot liu, kona-ba modalidade benefísiu nian sira, montante hirak ne’ebé atu fó, kompeténsia no responsabilidade Estadu nian sira, liuliu husi Ministériu Administrasaun Estatál no Administrasaun Distritál sira, nu’udar entidade Governu nian ne’ebé iha kompeténsia atu promove no ezekuta polítika sira kona-ba dezenvolvimentu lokál.

Atualizasaun ida-ne’e mosu tanba iha nesesidade atu halo adaptasaun ba situasaun sira iha terrenu, nune’e mós ba sasán folin ne’ebé sa’e maka’as iha nivel lokál, hodi halo revizaun ba montante hirak ne’ebé atu fó ba lideransa komunitária sira, tuir modalidade benefísiu nian sira ne’ebé iha.

Konsellu Ministru mós halo análize kona-ba:

1. Relatóriu vizita husi Misaun Apoiu Dahuluk ba Prosesu Eleitorál iha Repúblika Giné-Bisau

Sekretáriu Estadu Desentralizasaun Administrativa aprezenta ona ba Konsellu Ministru, relatóriu kona-ba vizita Misaun Apoiu Dahuluk ba Prosesu Eleitorál iha Repúblika Giné-Bisau. Timor-Leste tulun ho osan ho valór $6,000,000.00 dólar amerikanu ba Misaun ida-ne’e, ne’ebé hala’o ona knaar iha Giné-Bisau besik fulan haat nia laran, ho objetivu atu ajuda prepara prosesu eleitorál. Servisu delegasaun Timor-Leste nian iha Guiné-Bissau, hala’o iha kolaborasaun ho Gabinete Integradu Nasoins Unidas nian ba Konsolidasaun Pás iha Guiné-Bissau (UNIOGBIS).

Misaun ida ne’ebé sei sai nu’udar Misaun Apoiu Daruak nian tenke dezloka ba Guiné-Bissau, molok eleisaun ne’ebé marka tiha ona ba loron 16 fulan Marsu.

2. Rezolusaun Governu nian n.u 35/2011, loron 23 fulan Dezembru

Konsellu Ministru halo ona análize ba desizaun, ne’ebé aprova tiha ona liuhusi Rezolusaun Governu n.u 35/2011, loron 23 fulan Dezembru, ne’ebé, entre kestaun hirak seluk, maka temi kona-ba proibisaun ba esplorasaun husi joga bola guling no lotaria iha territóriu nasionál Timor-Leste nian. Iha sorumutu ohin nian, Governu reforsa tan nesesidade atu bandu nafatin.

Fó hanoin katak fatin hirak, públiku ka privadu, iha ne’ebé sei iha prátika kona-ba atividade hirak ne’ebé temi iha rezolusaun ne’e, sei taka kedas.

   Ba leten