Índise kona-ba Governasaun Rekursu sira nian tinan 2013 kualifika Timor-Leste

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

Porta-Vóz Ofisiál Governu Timor-Leste

Díli, Loron 4 Fulan Juñu Tinan 2013

Índise kona-ba Governasaun Rekursu sira nian tinan 2013 kualifika Timor-Leste

Aumentu reseita sira nian mai hosi rekursu naturál sira hamenus ajuda internasionál. Iha tinan 2011, reseita petrolífera Nígeria nian hetan pursentu 60 liu fali totál hosi ajuda internasionál ba iha Áfrika subsariana tomak[1]. Futuru país sira iha dezenvolvimentu nian ne’ebé iha petróleu, gás no minerál sira depende ba forma oinsá halo jestaun ba rekursu hirak-ne’e. Timor-Leste sai nu’udar defensór forte ba transparénsia forte ida, responsabilizasaun no governasaun di’ak iha setór petrolíferu. Timor-Leste país dahuluk iha Ázia no datoluk iha mundu ne’ebé maka kumpri kritériu inisiativa Transparénsia Indústria Estrativa nian (ITIE). Agora daudaun iha país na’in  23 maka kumpri ona, país na’in 16 sei sai kandidatu hela no país na’in 33 maka prodús ona relatóriu ba ITIE.

Esforsu Timor-Leste nian hetan ona rekoñesimentu ba iha Índise kona-ba Governasaun Rekursu sira nian iha tinan 2013 (IGR). IGR ne’ebé prodús hosi Revenue Watch Institute, avalia kualidade komponente prinsipál haat Governasaun nian: Kuadru Institusionál no Jurídiku, Prátika Elaborasan Relatóriu sira nian, Garantia no Kontrole Kualidade no Protesaun Ambiente nian. Timor-Leste hetan 13º lugar iha kualifikasaun jerál kompara ho país produtór sira idrokarbonetu ne’ebé hetan avaliasaun hamutuk (no la’os  hosi rejiaun de’it), hetan 9º lugar. Parseiru rejionál sira mós hetan rezultadu di’ak, inklui Indonézia, ne’ebé hetan 14º lugar. Noruega hetan primeiru lugar iha IGR ne’e. Fundu Petrolíferu Timor-Leste nian, hetan kintu lugar bainhira halo avaliasaun jerál ida.

Iha análize kle’an ida ba klasifikasaun, área hirak ne’ebé maka hetan avaliasaun de’it iha idrokarbonetu (la’os minerál), no hasai tiha país sira ne’ebé maka la hetan avaliasaun ba iha ninia totalidade, klasifikasaun balun kona-ba dezempeñu Timor-Leste superiór liu. Ba Kuadru institusionál no Jurídiku, Timor-Leste hetan 8º-lugar, Prátika Elaborasaun Relatóriu nian, hetan kuartu lugar, ba iha Garantia no Kontrole Kualidade nian hetan 11º, iha Austrália no Rússia nia leten. Ho tinan sanulu liu nu’udar país, Timor-Leste nia kualifikasaun kona-ba Protesaun Ambiente tún, tanba país ida foun no tanba ho dezafiu boot ne’ebé harii ekonomia hahú hosi zero. Protesaun Ambiente Ekuadór hetan klasifikasaun hanesan mós Timor-Leste ho 28º-lugar.

Iha fulan Maiu ninia klaran, saldu Fundu Petrolíferu Timor-Leste nian hetan dolar millaun rihun US $13,6. Retornu médiu anuál Fundu nian, dezde hahú, iha fulan Setembru tinan 2005, to’o iha fulan Marsu ninia rohan iha tinan 2013, hetan 4,2%, no rendimentu médiu mensál husi reseita petrolífera sira dezde fulan Janeiru tinan ida-ne’e nian hetan millaun US $324.

Portavós Governu, Ministru Ágio Pereira, konsidera katak “jestaun di’ak rekursu naturál nian-ne’e fundamentál tebes ba dezenvolvimentu sustentável. Hanesan afirma Revenue Watch, ajuda hamenus tuir kuantidade  rekursu sira nian ne’ebé país sira iha dezenvolvimentu ninia laran iha no ho rekursu sira ne’e maka bele kontribui ba ekonomia globál. Tanba-ne’e fundamentál atu halo mudansa ida signifikativu hanesan ita halo negósiu, hodi garante era foun ida ho transparénsia, ekuidade, justisa no responsabilidade ba interveniente hotu-hotu ba iha setór rekursu sira nian, liu-liu ba empreza sira ne’ebé esplora no promove, no ba Governu sira ne’ebé tenke proteje no promove rekursu hirak ne’e ba sira nia povu nia di’ak”. FIN

 

 


 

 

[1]Revenue Watch 2013 Índise kona-ba Governasaun Rekurusu nian. totál hosi Asisténsia Ofisiál ba Dezenvolvimentu ne’ebé kanaliza ba Áfrika Subsariana sa’e ba dólar millaun rihun US $42, iha tinan 2011 ( Organizasaun ba Kooperasaun no Dezenvolvimentu Ekonómiku), Enkuantu totál reseita petrolíferu Nigéria nian to’o ba dólar millaun rihun US $68 amerikanu (inisiativa transparénsia Indústria Estrativa Nigéria nian).

   Ba leten