Timor-Leste eleitu ho unanimidade husi Estadu-membru sira 62 ONU nian atu prezide Komisaun Ekonómika no Sosiál ba Ázia-Pasífiku Nasoens Unidas nian (nia sigla UNESCAP)

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

Porta-Vóz Ofisiál Governu Timor-Leste

Díli, Loron 2 Fulan Maiu Tinan 2013

Timor-Leste eleitu ho unanimidade husi Estadu-membru sira 62 ONU nian atu prezide Komisaun Ekonómika no Sosiál ba Ázia-Pasífiku Nasoens Unidas nian (nia sigla UNESCAP)

 

Bankoke, Tailándia – Iha Sesaun Komisaun Ekonómika no Sosiál ba-dala 69 Ázia Pasífiku nian (nia sigla ESCAP), Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, ne’ebé reprezenta Timor-Leste, nomeadu nu’udar Prezidente Komisaun Organizasaun Nasoens Unidas nian ba mandatu tinan ida. Índia propoin nomeasaun ne’e, ne’ebé hetan apoiu husi Japaun. Ida ne’e hanesan proposta únika no ba dala uluk nian, ne’ebé hato’o husi Estadu-membru 62 nian sira, no hetan aprovasaun husi unanimidade. Ne’e hanesan momentu importante ida ba povu Timor-Leste no ba Primeiru-Ministru Xanana Gusmão, ne’ebé servisu maka’as tebe-tebes, hahú kedas iha tinan 2007, atu hala’o lailais reforma ekonómika no sosiál hodi hametin pás no dezenvolvimentu sustentável iha país. Nomeasaun ba prezidénsia ESCAP hatudu katak iha konfiansa husi Estadu-membru sira hotu nian ba Timor-Leste.

ESCAP kompostu husi Estadu-membru 62 no populasaun, iha rejiaun maizumenus ho abitante 4,1 (millaun rihun haat vírgula ida), besik dois tersus husi populasaun mundiál. Timor-Leste, agora, sei sai nu’udar responsável husi prezidénsia Estadu-membru 62 nian sira, hamutuk iha Komisaun Ekonómika no Sosiál ba Ázia-Pasífiku, foti no ajuda rezolve kestaun ekonómika no sosiál lubuk ida, ne’ebé iha relasaun ba malu no komún kona-ba Estadu-membru rejiaun nian sira.

Ámbitu geográfiku ESCAP nian luan, ne’ebé estende husi Turkia, iha Oeste (Loro Monun), to’o iha nasaun Kiribiti, iha illa Pasífiku nian, iha Leste (Lorosa’e), hosi Federasaun Rusa, parte Norte to’o Nova Zelándia iha Súl. Estensaun georáfika no populasionál ne’ebé halo ESCAP sai boot no luan liu husi Komisaun rejionál sira Nasoens Unidas nian lima1. Timor-Leste nu’udar nasaun ne’ebé mak foun liu, tama iha Organizasaun iha loron 18 fulan Jullu tinan 2003.

ESCAP organiza forum ida ba Estadu-membru sira atu promove kooperasaun rejionál no asaun koletiva, hodi apoia nasaun sira iha konstrusaun no sustensaun kresimentu ekonómiku hamutuk no ekuidade sosiál. Iha instánsia ikus, objetivu mak atu apoia país sira atu adapta no implementa ajenda husi dezenvolvimentu ekilibradu no inkluzivu, tuir forma rejiaun ninian, ne’ebé sei iha impaktu ida pozitivu iha ema nia moris2.

Proposta no nomeasaun Timor-Leste ba Prezidénsia ESCAP nian simu ona husi Timor-Leste hanesan sinál pozitivu ida apoiu rejionál ba país no ba nia trajetória dezenvolvimentu nian. Portavós Governu Konstitusionál da-V, Ágio Pereira, hatete katak:”Lori Povu nia naran no Governu Timor-Leste nian,  ami sente orgullu tebes hodi simu nomeasaun ne’e ba Prezidénsia ESCAP. Ami simu ho haraik-an konfiansa Estadu-membru ESCAP nian sira. Hanesan nasaun, ami konsidera oportunidade ida ne’e folin boot tebes atu hakbiit ami nia asosiasaun rejionál sira no hodi servisu iha kolaborasaun ne’ebé di’ak ho Estadu-membru ESCAP nian sira, ba dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál ba ami nia povu hotu rejiaun Ázia Pasífiku nian”.

Bele haree alokusaun Primeiru-Ministru nian, iha okaziaun 69ª Sesaun Komisaun Ekonómika no Sosial ba Ázia-Pasífiko (ESCAP) iha Portal Governu iha ne'e.

 


 

 

1] www.unescap.org

[2] Ibid

   Ba leten