“Dezenvolvimentu ba ema hotu: hapara konflitu sira, hakbit Estadu no halakon moris kiak!”

Kua. 27 fevereiru 2013, 22:11h
VIPs and Heads of Delegation at Dili International Conference

Ida ne’e mak sai tema ba Konferénsia Internasionál kona-ba Ajenda Dezenvolvimentu ba Tinan hafoin 2015 ne’ebé mak ofisiál hahú ohin, loron 27 Fevereiru, iha Sentru Konvensaun Díli, no hetan prezensa hosi nasaun 48 no partisipante na’in 200, hanesan konferénsia boot liu ne’ebé hala’o iha kapitál Timor-Leste nian.

Eventu ida ne’e Governu Timor-Leste mak organiza hodi kolabora ho Komisasun Ekonómika no Sosiál Nasoens Unidas nian ba Ázia no Pasífiku (UNESCAP), ho AusAID, ho Institutu Polítika Públika Pasífiku nian (PiPP) no ho g7+.

Konferénsia ne’e hakarak loke biban ida atu ema interesadu hirak prinsipál bele kontaktu ba malun no troka esperiénsia, promove fraternidde iha membru g7+ sira nia leet , iha país Illa Pasífiku nian no iha parseiru dezenvolvimentu nian sira.

Armoniza ideia sira no buka komprende malun, fo konfiansa ba malun no buka hetan konsensu iha hahalok hirak kona-ba interese komún ba Ajenda Dezenvolvimentu iha tinan hafoin -2015 nu’udar mos objektivu hosi konferénsia ida ne’e nian.

Konferénsia loke ho diskursu Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão nian, hafoin loke video ida kona-ba mensajem Sekretáriu-Jerál Nasoens Unidas nian, Ban Ki-moon, no diskursu hosi Prezidente Repúblika Kiribati, Anote Tong, diskursu hosi Enviadu Espesiál Prezidente Repúblika Indonézia nian, Kuntoro Mangkusubroto no hosi Subsekretáriu-Jerál Nasoens Unidas nian no Sekretáriu Ezekutivu UNESCAP nian, Noeleen Heyzer.

Primeiru-Ministru Xanana Gusmão, naturalmente, hahú koalia kona-ba Objectivu sira Dezenvolvimentu Miléniu nian ne’ebé “lansa iha tinan 2000, ajuda ita la’o tuir  dalan ba dezenvolvimentu, maibé paízes balu – paízes barak ne’ebé kiak liu iha mundu – sei hela iha kotuk”.

Bainhira nia koalia kona-ba importánsia atu hatene obstákulu hira mak ita hasoru, no solusaun saida mak ita atu hetan, nia fahe ba sira katak “buat ne’ebé ami aprende iha Timor-Leste, ho ami-nia experiênsia rasik, katak ita sei la  alkansa dezenvolvimentu se la iha seguransa no la iha paz”.

Oradór sira mós temi iha sira nia diskursu no ho forma jerál ida saida maka sira hatene kona-ba obstákulu sira no dezafiu sira ba dezenvolvimentu ida ba ema hotu.

Prezidente Repúblika Kiribati nian koalia liu kona-ba krize finanseiru, dezastre naturál sira seguransa ai-han no alterasasun klimátika sira.

Kuntoro Mangkusubroto, hosi Indonésia, reforsa liu tan papél dame nian, seguransça no justisa, nia koali kona-ba partisipasaun hosi públiku hanesan fundamentál nune’e mos investimentu iha rekursu umanu, luta hasou korrupsaun no konfiánsa entre komunidade internasionál no povu.

Oradóra ikusliu iha painél ne’e mak Noeleen Heyzer ne’ebé la’os fahe deit ideia hosi sira ne’ebé koalia ona, maibé nia mos hateten tan kona-ba governasaun diak, jestaun rekursu naturál sira ho responsabilidade, parseiru rejionál no globaál sira, instituisaun hirak responsável ba servisu hirak hala’o ho didiak. Tuir Subsekretáriu-Jerál Nasoens Unidas nian no Sekretária Ezekutiva UNESCAP nian, katak ida ne’e mak kondisaun hirak ne’ebé permite “futuru ida justu ba ema hotu, inkluzivu no sustentável no ida ne’etenki sai hanesan sentru ba ita nia esforsu sira atu hetan dezenvolvimentu”.

Durante oras lorokrai konferénsia kontinua ho sesaun lima, ne’ebé mak hala’o ho paralelu, kona-ba tema oin-oin no ninia rezultadu sira sei fo-sai iha loron tuir mai molok hahú eventu ida ne’e, iha sesaun plenária loron 28 Fevereiru, Kinta-feira, ne’ebé mak sei sai mos loron atu taka Konferénsia Internasionál ida ne’e kona-ba Ajenda Dezenvolvimentu hafoin tinan-2015.

 

Atu haree fotografia loron ida, hanehan iha ne’e.

   Ba leten