Sektór saúde iha Timor-Leste aumenta kapasidade ho gradusaun ba médiku timor oan liu 400

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

Porta-Vóz Ofisiál Governu Timor-Leste


Díli, Loron 5 Fulan Dezembru Tinan 2012

Sektór saúde iha Timor-Leste aumenta kapasidade ho gradusaun ba médiku timor oan liu 400

Iha semana liubá nu’udar semana ida ne’ebé espesiál ba selebrasaun sira iha Timor-Leste. Aleinde ho selebrasaun boot sira ne’e, Loron Proklamasaun Independénsia no aniversáriu ba Revolta Manufahi, iha tan mós eventu boot seluk ne’ebé ho fatin iha Sentru Konvensaun Díli, iha segunda-feira loron 26 fulan Novembru, ne’ebé estudante timor oan sira liu 400 halo graduasaun hanesan médiku.

Kada alunu hirak ne’e ida remata ho rezultadu husi ezame finál, hafoin hala’o tiha estudu tinan hat iha Cuba no tinan rua iha Universidade Timor-Leste, no sira sei ba hamutuk ho médiku 80, ne’ebé mak halo hela prátika, no ne’ebé maka forma tiha ona iha 2010/2011. Alunu 90 resin sei fila atu ba halo sira nia ezame finál iha fulan Abril 2013 no iha tinan 2013 nia rohan, estudante 250 sei realiza ezame final bainhira hala’o tiha sira nia estudu durante tinan neen. Iha 2016 prevee katak sei hetan timoroan rihun ida lisensiadu iha medisina, no sei halo pratika hanesan médiku hotu-hotu kualifikadu iha Timor-Leste.

Rezultadu ida ne’e, hatudu atensaun boot ba Timor-Leste, iha de’it tinan sanulu nia laran bainhira hala’o tiha ita nia restaurasaun ba independénsia, ne’ebé  konsege ho apoiu, investimentu no kooperasaun husi Cuba nian. Partisipa iha serimónia graduasaun ne’e, Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão husu ba Embaixadór kubanu iha Timor-Leste atu transmiti ba Komandante, Prezidente,Governu no povu kubanu ninia gratidaun pesoál no gratidaun husi timor oan tomak.

“Ha’u labele husik atu atribui agradesimentu ba buat hotu ne’ebé mak Cuba simu ho laran ksolok atus ba atus joven sira, hodi fó valor liuhusi koñesimentu no preparasaun téknika atu hodi ezerse sira nia obrigasaun ba sira nia povu, iha área medisina nian”.

Iha nia diskursu, Embaixadór Cuba nian, Luís Julián Rodriguez Laffitte, fó hanoin hikas kona-ba sorumutu iha tinan 2003, fulan Fevereiru, bainhira Xanana Gusmão, José Ramos-Horta no Mari Alkatiri hala’o sorumutu ho Komandante Fidel Castro, iha Malásia.

Hateten tan katak, iha momentu ida ne’ebá mak “mosu ona tulun cuba nian ba Timor-Leste, ne’ebé mak tau iha prátika liuhusi haruka brigada profisionál saúde nian ida hodi presta asisténsia médika, hodi fó bolsa estudu ba joven timor oan sira atu hodi estuda iha medisina iha Cuba no asisténsia téknika atu hodi elimina tiha  analfabetizmu iha Timor-Leste”.

Iha semana liubá, molok atu hala’o graduasaun ida ne’e, Timor-Leste iha tiha ona médiku espesialista nain 13, médiku klinika jerál nain 139, enfermeiru no auxiliar enfermajen nain 1.271, parteira nain 427 no tékniku saúde sira nain 416.

Primeiru-Ministru hateten ba estudante sira,deklara kona-ba dezafiu ne’ebé iha nia oin, nu’udar dezafiu Timor-Leste nian, iha tinan 10 independénsia. Halo planu atu hodi hasoru dezafiu hirak ne’e, tuir Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu no Programa tinan lima V Governu Konstitusional nian.

Primeiru-Ministru dehan katak “ita sei investe maka’as liu iha dezenvolvimentu rekursu umanu, hodi bele hetan objektivu atu iha netik médiku ida, enfermeiru rua, parteira rua no tékniku laboratóriu ida iha kada Suku iha País ne’e ( ho pelumenus abitante 2.000)”.

Hodi Cuba nia naran, Embaixador fó konsellu ba formandu sira: “ loos duni, agora sira sei hasoru dezafiu boot no nesesidade iha distritu no suku iha país ne’e ba iha fatin ne’ebé mak sira servisu ba.Tenke sai médiku ida ne’ebé diak ho sira nia pasiente sira no liu-liu, halo esforsu tomak atu salva ema nia vida, bainhira sei bele”.

Primeiru-Ministru Xanana Gusmão halo badak signifikadu momentu ne’e hodi konklui: “Graduasaun ne’e númeru ida ne’ebé bele konsidera ba oan rai ida ne’e nian, iha setór ida ne’ebé esensiál ba ita nia povu, hanesan saúde nian, ne’e motivu ida ho ksolok boot no esperansa atu hadia iha futuru”. FIN

 

   Ba leten