Sorumutu Konsellu Ministrus loron 13 fulan Abríl tinan 2011

GOVERNU KONSTITUSIONÁL IV

SEKRETARIA ESTADU KONSELLU MINISTRU

.............................................................................................................................................

KOMUNIKADU BA IMPRENSA

Soru-mutu konsellu Ministru  nian iha loron 13 fulan Abríl tinan 2011

Konsellu Ministru hala’o sorumutu iha loron Kuarta ida ne’e, loron 13 fulan Abríl tinan 2011, iha sala Sorumutu Konsellu Ministru nian, iha Palásiu Governu, iha Díli no halo aprovasaun ba:

1. Dekretu-Lei ne’ebé aprova Órganika Provedoria Direitu Umanu no Justisa nian

Objetivu órganikan Provedoria Direitu Umanu no Justisa nian atu asegura implementasaun efetiva kona-ba atribuisaun sira husi ninia servisu no organizmu sira nu’udar ninia papél atu hametin Estadu Direitu nian iha Timor-Leste. Hanonin katak Provedoria Direitu Umanu no Justisa mak sai hanesan responsável atu fó tulun tékniku no administrasaun nian ne’ebé presiza ba implementasaun papél Provedór Direitu Umanu no Justisa, liuliu kona-ba kontrolu atividade administativa  Estadu nian no kbiit atu rekomenda komportamentu ba podér públiku sira atu hadi’a hikas fali ilegalidade no injustisa sira.

Regulamentasaun instituisaun independente ida ne’e nian garante ninia kapasidade atu fó konfiansa ba populasaun  no ba podér públiku sira liu-husi organizasaun ida ne’ebé efisiente no espesializada iha área sira kona-ba  mandatu konstitusionál Provedór Direitu Umanu no Justisa nian.

2. Dekretu Lei ne’ebé forma Komisaun Reguladora ba Arte Marsiál sira

Diploma ida ne’e aprova estatutu Komisaun Reguladora Arte Marsiál sira nian ne’ebé iha funsaun atu halo supervizaun ba atividade husi sentru, klube no eskola sira iha hanorin, aprendizajen no ezersísiu arte marsiál sira.

Hanoin katak iha tinan 2008 halo ona Lei ida  (Lei No 10/2008, loron 16 fulan Jullu) ne’ebé estabelese enkuadramentu jurídiku ba promosaun,  hanorin no prátika atividade sira ne’e nian, nune’e prevee regulamentasaun kona-ba estatutu sira Komisaun Reguladora nian, ne’ebé diploma ida ne’e mai realiza daudaun.

Konsellu Ministru halo mós anáize ba:

1. Projetu Idroelétriku Magapu iha Atsabe no Bulobu iha Maliana

Konsellu Ministru halo análize ba rezultadu  husi estudu viabilidade nian kona-ba projetu idroelétriku Magapu no Bulobu, ne’ebé aprezenta husi Sekretaria Estadu Polítika Enerjétika liu husi servisu hamutuk ho  Ajénsia internasionál Norplan, ne’ebé dezenvolve estudu ne’e.

Projetu rua ne’e  enkuadra iha Programa Governu Konstitusionál IV nian, ne’ebé define  katak “liña boot sira kona-ba polítika enerjétika nian ne’ebé Governu ida ne’e iha bazeia liu atu oinsá buka enerjia alternativa renovável sira, atu garante enerjia ne’ebé presiza ba konsumu rai-laran  no industria nian, ne’ebé haree mós ba prezervasaun ambiente nian”, nune’e halo tuir ona objetivu ida husi objetivu sira ne’eb’e iha: “hamenus dependénsia beibeik ba enerjia, hodi hamenus fluksu importasaun nian, liu husi uza fonte enerjia alternativa renovável sira, hanesan: idroelétrika, biomasa, biogás, enerjia loro-matan, turbina, enerjia sinétika husi anin, enerjia kímika ne’ebé armazenada iha vejetál no mikrorganizmu sira, ne’ebé barak loos iha rai ne’e”.

2. UNDIL – Universidade  de  Díli

Universidade  Díli  hato’o  ba  Konsellu  Ministru  rezultadu   reforma  ne’ebe halo ona  hahú  husi  tomada  pose  ba  Direksaun  foun,  iha  2010.  Reforma  estruturál,  administrativa,  jestaun  finanseira   ba   kurríkulu   no  ba  instalasaun  sira.   Direksaun  foun  ne’e  esklarese  ba  Konsellu  Ministru  kona-ba  dezenvolvimentu    planu   aktividade  ida, ne’ebe  sei   preenxe  durante  tinan  lima,    rekoñese  katak  iha  servisu  barak  mak  tenke  hala’o.

Konsellu  Ministru  apresia  ho pozitivu  ba  progresu   ne’ebe  mak hetan tiha ona hodi  insentiva  Direksaun  foun  atu  kontinua  servisu  ne’ebe  iha  tiha  ona, ida  ne’ebe  mak  sai  nu’udar objetivu  komún husi  Governu  no  Direksaun  foun  UNDIL ne’e atu hodi  hala’o  di’ak  liu  formasaun  ba  sidadaun timoroan  sira, hodi  kontribui,  nune’e, ba dezenvolvimento  sosiál, ekonómiku  no  kulturál  iha  País.

3. Proposta  Lei  ne’ebé mak  aprova  Rejime Tranzitóriu Seguransa  Sosiál nian

Diploma  ida  ne’e  estabelese  rejime  tranzitóriu ida ba  seguransa  sosiál,  foufoun atu  hodi  garante  nesesidade  básika  ba  protesaun  sosiál  trabllador  Estadu  nian  no  ba  nia  familia  sira  ne’ebé  depende  ba. Maske  sei  tranzitóriu,  rejime  ne’e  sei  kria rejime  seguransa  sosiá ida  iha  Timor-Leste  no  sai nu’udar pasu  primeiru  ida  ba  dezenvolvimentu  sistema  universál  ida.

Elabora rejime  ne’e  ho  baze ba iha  proposta  husi  Grupu  Traballu  Interministeriál, ne’ebé hetan aprovasaun husi  Konsellu  Ministru  iha  Dezembru  tinan  liubá,  ne’ebé  determina  katak  rejime  tranzitóriu  ba  segunransa  sosiál,  tuir loloos tenke  tuir  modelu  ho sistema  úniku  no  repartisaun  simples.

Diploma  ne’e  sei  asegura  ba  traballadór  Estadu  direitu nian  ba  benefísiu  pensaun  ferik/katuas, pensaun  ba  inválidu  no  pensaun  ba  sobrevivénsia  (  bainhira traballadór  ne’e  mate)  ba  familia  sira  ne’ebe  depende  ba  nia.

4. Dekretu-Lei  ne’ebé  aprova  Rejime  Jurídiku  Administrasaun  no  Jestaun  ba  Sistema  Ensinu  Sekundáriu

Dekretu-Lei  ne’e  atu  regula  ensinu  sekundáriu  jerál  no  tékniku-vokasionál iha  sistema  administrasaun  no  jestaun  ida  úniku,  atu  hodi  garante  nia  jestaun  ne’ebé  integrada  iha  territóriu  tomak, hodi aproveita  kooperasaun  ne’ebé  iha relasaun ba malu, aumenta efisiénsia  sistema nian, oferta  no  fleksibilidade alunu  sira nian.  Diploma  ne’e  define regra  administrasaun  no  jestaun sistema  ensinu  sekundáriu nian, hodi  adapta  ba  área sira ne’ebé dook malu husi  setór  ida  ne’e  ba  sistema  edukativu.

   Ba leten