Sorumutu estraordináriu Konsellu Ministrus nian iha loron 11 fulan Novembru tinan 2010

IV GOVERNO CONSTITUCIONAL

SECRETARIA DE ESTADO DO CONSELHO DE MINISTROS

.............................................................................................................................................

KOMUNIKADU IMPRENSA

Sorumutu estraordináriu Konsellu Ministrus nian iha loron 11 fulan Novembru tinan 2010

Konsellu Ministrus hala’o sorumutu iha Kinta-feira loron 11 fulan Novembru tinan 2010, iha sala reuniaun Konsellu Ministrus nian, iha Palasiu Governu, iha Díli no aprova tiha:

1. Proposta lei ne’ebé aprova Orsamentu Jerál Estadu Repúblika Demokrátika Timor-Leste ba tinan 2011

Proposta lei ba Orsamentu Jerál Estadu (OJE) nian ba tinan 2011  engloba reseita no despeza hotu Estadu Timor–Leste nian kobre periódu entre loron 1 fulan Janeiru tinan 2011 no loron 31 fulan Dezembru tinan 2010. Totál ne’ebé estimadu husi fonte hotu-hotu (mina rai no la’ós mina rai verba husi parseiru dezenvolvimentu sira no reseita la’ós fiskál sira), husi OJE ba periódu nee mak millaun $2,398 dolar norte-amerikanu. Dotasaun Orsamentál sira mak hanesan tuir mai ne’e:

1 – millaun $115.909  dolar norte-amerikanu ba Saláriu no Vensimentu;

2 – millaun $270.459 dolar norte- amerikanu ba Beins no Servisu, husi hirak ne’ebé milliaun $25 dolar norte-amerikanu hanesan afeta ba Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu nian;

3 – milliaun $164.456 dolar norte-amerikanu ba Transferénsia Públika;

4 – milliaun $28.252 dolar norte-amerikanu ba Kapitál Menór;

5 – milliaun $405.924 dolar norte-amerikanu ba Kapitál Dezenvolvimentu, hosi hirak milliaun $317.306 dolar norte-amerikanu mak afekta ba Fundu Infra-Estrutura nian.

Totál dotasaun orsamentu mak hanesan milliuaun $985 dolar norte-amerikanu, husi hirak milliaun $317.306 dolar norte-amerikanu mak afeta ba Fundu Infra-strutura no milliaun $25 dolar norte amerikanu ba Dezenvolimentu Kapitál Umanu nian.

OJE ba 2011 ida ne’e koerente ba polítika no reforma katak IV Governu Konstituisaun implementa tiha ona to’o dadaun ne’e, halao forma pozitivu ida hosi indikadór ekonómiku no sosiál iha tinan 2010, no estabelese baze fundament’al ida ba kontinuidade no atrasaun  investementu - esensiál ba dezenvolvimentu no kresimentu Timor-Leste ho forma ne’ebé mak aselera no susutentável.

Governu iha faze finál elaborasaun Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (2011-2030), ne’ebé mak transforma Timor-Leste ( Nasaun ida ho rendimentu kiik) nasaun ida ho rendimentu mediu-aas ho espasu tinan 20, ho ida ne’e diversifika ekonomia, ne’ebé transforma ekonomia bazeada ida iha mina rai, ekonomia naun petrolifera ida, ne’ebé mak implika  finansiamentu elevadu ida, iha area infra-estrutura nian no kapitál umanu – pilar fundamentu rua iha kriasaun ba kondisaun bázika ne’ebé permiti atrai investimentu privadu no alkansa kresimentu no sustentabilidade ekonomia.

Atu to’o ba objetivu hirak ne’e ho dalan efikáz no efisiente, Governu iha planu atu kria fundu rua: Fundu Infra-estrutura nian no Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu. Sei bele mós kria Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál (ADN), kompostu husi tékniku kualifikadu, atu kontrola kualidade hosi projetu sira no asegura katak espesifikasaun no kustu sira apropriadu duni.

   Ba leten