Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 30 fulan-abril tinan 2024

Prezidénsia Konsellu Ministrus

  Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál

...........................................................................................................................

Komunikadu Imprensa

Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 30 fulan-abril tinan 2024

Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, Dili, no aprova projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministru Juventude, Desportu, Arte no Kultura, Nelyo Isaac Sarmento, kona-ba kompozisaun, kompeténsia no funsionamentu Konsellu Nasionál Dezenvolvimentu Juventude (KNDJ).

Tuir saida mak estabelese ona iha ninia Programa, Governu iha ona kompromisu atu hametin funsionamentu Konsellu Nasionál Dezenvolvimentu Juventude nian, ho objetivu atu promove koordenasaun ida ne’ebé di’ak no efikás entre entidade públika no privada sira, ne’ebé asegura dinamizasaun inisiativa ne’ebé dirije ba joven sira no sira-nia ingresu iha merkadu traballu, no mós garante preparasaun kona-ba polítikas no implementasaun planu asaun anuál ne’ebé iha relasaun ho estratéjika sira ne’ebé aprova ona iha Polítika Nasionál Juventude.

Promulgasaun Dekretu-Lei ne’e implika revogasaun Dekretu-Lei n. 32/2017, loron 23 fulan-agostu, hodi estabelese enkuadramentu legál foun ida ne’ebé efisiente liu no refleta di’ak liu misaun KNDJ nian. Kuadru legál foun ne’e sei inklui definisaun estrutura no enkuadramentu ba KNDJ, nune’e mós halo espesifikasaun kona-ba ninia kompeténsia, kompozisaun no funsionamentu. Pasu ne’e importante tebes hodi fó kontinuasaun ba prosesu implementasaun planu asaun nasionál Juventude, ne’ebé fundamentál ba dezenvolvimentu sustentavel iha polítika lejizlativa setór Juventude nian iha Timor-Leste.

******

Vise-Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Céu Brites no Prezidente Konsellu Administrasaun Institutu Nasionál Seguransa Sosiál (INSS), Arlindo Pinto, halo aprezentasaun ida ba Konsellu Ministrus kona-ba Sistema Seguransa Sosiál iha Timor-Leste.

Rejime kontributivu Seguransa Sosiál hahú implementa iha tinan 2017, prestasaun rejime jerál seguransa sosiál hahú selu iha tinan 2018. INSS kria iha tinan 2019 no Fundu Rezerva Seguransa Sosiál harii iha tinan 2021.

Rejime úniku ida-ne’e, hanesan ba traballadór hotu-hotu, iha setór atividade hotu, kontributivu no obrigatóriu. Kontribuisaun ne’e korresponde ho 10 % husi saláriu baze, ne’ebé fahe ona husi traballadór nian (4%) no sira-nia entidade empregadór (6%), no montante ne’e uza hodi selu prestasaun sosiál, enkuantu osan restu seluk sei depozita iha Fundu Rezerva Seguransa Sosiál. Sistema ne’e bazeia ba prinsípiu igualdade, ekidade, solidariedade entre jerasaun no iha jerasaun ne’ebé hanesan no responsabilidade públika, iha termu ne’ebé prevee ona iha Konstituisaun Repúblika.

******

Sekretáriu Estadu Asuntus Toponímia no Organizasaun Urbana, Germano Santa Brites Dias, halo aprezentasaun ida kona-ba medidas organizasaun urbana ne’ebé daudaun ne’e lao hela, ho objetivu atu transforma Dili sai ambiente ne’ebé moos, organizadu, saudavel no seguru.

Sekretáriu Estadu halo rezumu ida kona-ba kompeténsia no orientasaun ne’ebé simu no aprezenta dadus kona-ba despeju administrativu sira ne’ebé daudaun ne’e la’o hela iha área oin-oin sidade nian, ho objetivu atu hamenus risku inundasaun, poluisaun no dezorganizasaun urbana, nune’e mós posibilita hodi hala’o obra públika sira, hanesan loke-tan estrada urbana, konstrui jardín no reabilita Terminál Bekora.

Presiza hatene mós katak, populasaun sira antes ne’e hetan ona notifikasaun no kompensasaun husi Governu anteriór ba despeju sira ne’ebé agora halo ona.

Iha aprezentasaun ne’e ko’alia mós kona-ba konstrusaun semitériu públiku Metinaru no reabilitasaun Merkadu Manleuana no Taibesi, ne’ebé sei hadi’a kondisaun, hodi organiza no aumenta kapasidade merkadu boot rua sidade Dili nian, no mós fornese ambiente ida ne’ebé funsionál no saudavel liu ba sidadaun sira.

******

Ikusliu Konsellu Ministrus aprova projetu Rezolusaun Governu nian, ne’ebé aprezenta husi Ministru Defeza, Donaciano do Rosário Gomes no Ministru Interior, Francisco da Costa Guterres, kona-ba empeñamentu operasionál konjuntu entre Falintil-Forsas Defeza Timor-Leste (F-FDTL) no Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), iha ámbitu vizita Sua Santidade Papa Francisco mai Timor-Leste.

Rezolusaun Governu nian ne’e autoriza empeñamentu operasionál hamutuk entre F-FDTL no PNTL, liuhusi operasaun patrullamentu ba  vijilánsia espesiál no kontrolu ba fatin hotu-hotu ne’ebé konsidera sensitivu iha sidade Dili, atu bele prevene no atua situasaun ba indivíduu sira ne’ebé bele kria instabilidade sosiál durante vizita Sua Santidade Papa Francisco.

Atu kumpre operasaun seguransa ne’ebé mosu iha Rezolusaun ne’e, sei kria Forsa- Tarefa Konjunta ida no sei estabelese diretiva konjunta ida, ne’ebé sei prevee planu ba estrutura apoiu lojístika seguransa nian, ba estrutura komandu no komunikasaun, ba regras empeñamentu husi forsa-konjunta, ba apoiu servisu intelijénsia no ba apoiu emerjénsia/medidas preventiva sira. Bele mós partisipa iha Forsa-Tarefa ne’e reprezentante Kaza Militár Prezidénsia Repúblika, Ministériu Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Ministériu Saúde, Servisu Migrasaun, Autoridade Protesaun Sivíl, ANATL, Sekretariadu Komisaun Organizadora no organizmu sira seluk ne’ebé identifika relevante hodi integra iha Forsa-Tarefa Konjunta ne’e. REMATA

   Ba leten