Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 24 fulan-abril tinan 2024

Prezidénsia Konsellu Ministrus

  Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál

...........................................................................................................................

Komunikadu Imprensa

Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 24 fulan-abril tinan 2024

Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, Dili, no aprova projetu Proposta Lei ba autorizasaun lejizlativa kona-ba fiksasaun limite idade relasiona ho serbisu funsionáriu públiku no ajente administrativu sira nian, ne’ebé aprezenta husi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus ein ezersísiu, Adérito Hugo da Costa.

Governu nia objetivu ba projetu Proposta Lei ida-ne’e mak atu Parlamentu Nasionál autoriza hodi fiksa limite idade ne’ebé fó kauza ba sesasaun relasiona ho serbisu iha Administrasaun Públika.

Objetivu hosi projetu Proposta Lei ida-ne’e atu estabelese mekanizmu nesesáriu sira ne’ebé fó-dalan atu promove profisionál joven sira iha Administrasaun Públika nasionál, hodi nune’e bele lori kompeténsia foun ba iha funsionalizmu públiku. Renovasaun ba kuadru iha Administrasaun Públika ne’e nu’udar medida esensiál ida atu asegura melloria servisu sira ne’ebé presta ba populasaun.

 *****

Konsellu Ministrus aprova projetu Rezolusaun Governu kona-ba donativu ho valór dolar amerikanu rihun 150 ba Fundasaun Amílcar Cabral de Cabo-Verde, ne’ebé ho intensaun atu apoia organizasaun ba Komemorasaun Sentenáriu Amílcar Cabral nia moris, ne’ebé sei komemora iha loron 12 fulan-setembru tinan 2024.  

Amílcar Cabral maka lider revolusionáriu ida hosi Giné-Bissau no Cabo-Verde.  Nia nu’udar Fundadór no lider Partidu Afrikanu ba Independénsia Giné no Cabo-Verde (PAIGC, akrónimu iha lian portugés), ne’ebé dezempeña papél importante ida iha organizasaun rezisténsia armada kontra kolonializmu no defeza unifikasaun povu gineense no kabuverdianu sira hodi hetan liberdade no sosiedade ida ne’ebé igualitária.

Fundasaun Amílcar Cabral konvida Timor-Leste atu hola parte iha selebrasaun, ne’ebé ko’alia-liu kona-ba lasu amizade, solidariedade no apoiu mútuu entre povu sira.

Hodi rekoñese importánsia legadu husi Amílcar Cabral, Governu Timor-Leste hakarak fó onra ninia memória no ninia kompromisu ba luta kontra kolonializmu, ba liberdade no autodeterminasaun povu nian. Donativu ida-ne’e reflete kompromisu konstitusionál Timor-Leste nian ho prinsípiu independénsia nasionál no direitu povu sira-nian ba autodeterminasaun no independénsia, no ho kooperasaun entre povu sira.

*****

Aprova mós projetu Dekretu-Lei alterasaun dahuluk ba Rejime Espesiál Aprovizionamentu kona-ba Vizita Sua Santidade Papa no ezekusaun Orsamentu Jerál Estadu tinan 2024 nian, ne’ebé aprezenta husi Ministru Administrasaun Estatál, Tomás do Rosário Cabral.

Projetu Dekretu-Lei ida-ne’e ho objetivu atu ajusta prosedimentu legál sira ne’ebé vijente atu garante preparasaun ida ne’ebé efisiente no lais kona-ba vizita papál nian mai Timor-Leste, ne’ebé konfirma ona ba loron 9 to’o loron 11 fulan-setembru tinan 2024.

Kuadru legál atuál aprezenta formalidade ne’ebé la tuir ho urjénsia preparativu, no presiza fleksibilidade administrativa ida hodi hasoru situasaun estraordinária ida-ne’e. Tanba ne’e, propoin atu simplifika prosesu sira aprovizionamentu nian, ho adosaun medida sira ne’ebé garante ajilidade iha prosesu no esklarese regra sira ezekusaun despeza nian hodi permite sirkulasaun ida ne’ebé adekuada ba rekursus entre entidade sira ne’ebé envolve iha organizasaun vizita papál nian. Tanba ne’e, projetu ida-ne’e ho objetivu atu asegura katak Timor-Leste bele organiza eventu ida ne’ebé ho magnitude boot no importánsia internasionál ho efikásia, efisiénsia no seleridade ne’ebé presiza.

*****

Ikusliu, Konsellu Ministrus aprova votu kongratulasaun ba povu portugés Aniversáriu Revolusaun 25 fulan-abril tinan 1975 nian ba da-50 no ba ezemplu konkista fali rekuperasaun liberdade no demokrasia nian ho pasífiku.

Revolusaun Kravu, ne’ebé koñesidu, aleinde halakon rejime ditatoriál no opresór iha Portugál, ajuda mós atu konsolida fundasaun ba Timor-Leste nia independénsia, hanesan Repúblika Demokrátika Timor-Leste, iha loron 28 fulan-novembru tinan 1975.

Mehi ba liberdade no demokrasia povu portugés nian  maka halo povu tomak Timor-Leste mehi no fiar  katak liberdade, demokrasia no independénsia  besik ona. Ohin, hanesan iha tinan 1974, ita hamutuk konstrui ita-nia futuru ho fraternidade.

Tanba ne’e, Timor-Leste no ninia povu selebra hamutuk ho Portugál no povu portugés sira tinan 50 loron 25 fulan-abril. Ho ida-ne’e, Konsellu Ministrus delibera mós hodi fó toleránsia pontu ba loron aban, loron 25 fulan-abril, durante loron tomak. REMATA

   Ba leten