Sekretáriu Ezekutivu CPLP defende reforsu polítiku no finanseiru atu permite Timor-Leste esplora hotu potensiál organizasaun nian ba nasaun ne’e

Ses. 15 marsu 2024, 09:00h
WhatsApp Image 2024-03-13 at 14.14.36 (1)

Sekretáriu Ezekutivu Komunidade País Lian Portugés (CPLP, sigla iha lian portugés), Zacarias da Costa, iha vizita ofisiál mai Timor-Leste, marka prezensa iha reuniaun Konsellu Ministrus, loron 13 fulan-marsu tinan 2024, hodi halo aprezentasaun ida kona-ba potensiál CPLP ba Timor-Leste.

Sekretáriu ezekutivu CPLP, durante ninia intervensaun ko’alia kona-ba istória harii CPLP no Timor-Leste tama hanesan membru. Tuirmai ko’alia kona-ba misaun, Prinsípiu fundamental sira no estrutura orgánika ne’ebé kompoin CPLP. Nia destaka mós espasus ba integrasaun ekonómika rejionál ne'ebé inklui Estadu-Membrus organizasaun nian no mensiona mós instrumentu operasionál sira ne'ebé utiliza iha ámbitu CPLP nian. WhatsApp Image 2024-03-13 at 14.17.52

Hafoin tinan 23 Timor-Leste adere ba CPLP Zacarias da Costa fó-énfaze katak Timor-Leste utiliza ona ho forma limitada rekursu disponivel sira iha komunidade ne’e, no afirma katak CPLP bele hasa’e kapasidade intervensaun internasionál Timor-Leste nian, bele liuhusi diplomasia polítika, nune’e mós promove kooperasaun ekonómika no emprezariál, la'ós de'it entre Estadu-Membru sira, maibé mós iha mekanizmus ba integrasaun ekonómika rejionál. Ho hanoin ida-ne’e, Sekretáriu Ezekutivu CPLP hateten presiza reforsu signifikativu ida ne’ebé komplementár, iha planu polítiku no finanseiru, hodi permite Timor-Leste esplora ninia potensiál hanesan membru iha CPLP.

Zacarias da Costa esplika katak reforsu ida-ne'e, iha planu polítiku, bele envolve kandidatura hanesan prezidénsia Organizasaun, ne'ebé bele simu (konsensuál). Hanoin ba susesu prezidénsia iha siklu 2014/2016. Kona-ba planu finanseiru, reforsu ida-ne'e sei inklui kontribuisaun ba Fundu Espesiál, karik bele ho regularidade ruma, atu garante kumprimentu ba programas ne'ebé aloka rekursu sira-ne'e."

CPLP harii iha loron 17 fulan-jullu tinan 1996, iha Lizboa, ne’ebé kompostu husi nasaun sia (Angola, Brazil, Kabu Verde, Giné-Bissau, Giné Equatorial, Portugal, Mozambique, São Tomé e Príncipe no Timor-Leste). Ho totál, nasaun sira membru CPLP nian iha populasaun ida ne’ebé hamutuk liu millaun 284 abitante, ne’ebé namkari iha kontinente afrikanu, amerikanu, aziátiku no europeia. Estimativa hatudu katak populasaun Komunidade País Lian Portugés nian sei liu millaun 387 iha tinan 2050 no sei to’o besik millaun 487 iha tinan 2100. WhatsApp Image 2024-03-13 at 14.14.41

Hafoin aprezentasaun iha Konsellu Ministrus, delegasaun CPLP ne’ebé lidera husi Zacarias da Costa, hasoru malu mós ho Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta no Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão.

   Ba leten