Komemorasaun Loron Nasionál Veteranus

Seg. 04 marsu 2024, 10:59h
eb808796-21d9-45b1-b224-b876aeb8207b

Husi loron 1 to’o loron 3 fulan-marsu tinan 2024, realiza Komemorasaun Loron Nasionál Veteranus, ho lema “Hamutuk Ita Hakat ba Futuru”, ho objetivu atu fó omenajen kontributu valiozu ba mártir, kombatente no veteranu sira ne’ebé luta ba independénsia Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL).

Selebrasaun sira ne’e hahú husi loron 1 fulan-marsu ho misa iha Igreja Parokiál Balide Dili, kontinua ho peregrinasaun husi Dili ba Jardin Erói no Mártir ba Pátria, iha Metinaru, hodi tau aifunan. Iha loron hanesan, hala’o mós almosu konfraternizasaun iha sede Konsellu Kombatentes Libertasaun Nasionál (CCLN) no vizita ba espozisaun armas Gerrilleirus, iha Salaun Aisserimou, iha Sede CCLN, Portu Istóriku Dili, Arkivu no Muzeu Rezisténsia Timorense (AMRT), Semitériu Santa-Kruz no Arkivu Sentru Nasionál Chega! (CNC).

Iha loron 2 fulan-marsu, hala’o semináriu iha Sentru Konvensaun Dili (CCD), ho intervensaun husi Tenente-Jenerál Reformadu, Lere Anan Timur, Ministru Asuntus Kombatentes Libertasaun Nasionál, Gil da Costa Monteiro “Oan Soru” no Ministru Defeza, Komodoru Pedro Klamar Fuik.

Iha loron 3 fulan-marsu, Loron Nasionál Veteranus, selebrasaun   hala’o iha Palásiu Governu, ho hasa’e bandeira RDTL, diskursu ofisiál sira no marxa veteranus to’o CCD, iha ne’ebé almosu konfraternizasaun nian realiza.

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, iha ninia mensajen ba “Kompañeiru Luta hotu-hotu”, hato’o respeitu kle’an, bolu/ hanaran sira ho “Asua’’in Moris ba Joven sira hotu, iha Timor-Leste laran tomak”.

Lider Rezisténsia no eis-Komandante-ein-Xefe ba Forsas Armadas Libertasaun Nasionál Timor-Leste (FALINTIL),  halo rezumu ida kona-ba prosesu reorganizasaun luta ba independénsia, ne’ebé hahú husi loron 3 fulan-marsu tinan 1981, ho konferénsia nasionál iha ne’ebé “hamosu rezolusaun importante sira ne’ebé refleta kle’an liu kona-ba kapasidade atu kontinua luta, oinsá reorganiza atu bele preparadu hodi hasoru inimigu no oinsá mobiliza timoroan sira hotu atu partisipa iha luta ka hasoru okupante”.

Xefe Governu salienta importánsia husi rezumu istóriku ne’e “hodi selebra Loron 3 fulan-marsu ho konfiansa katak uainhira ita hakarak alkansa buat di’ak ida, ita tenke mantein konsisténsia ho ita-nia prinsípiu no devér ba ita-nia rai doben no ba ita-nia Povu Asua’in ida-ne’e”.

Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, iha ninia diskursu ne’ebé tranzmite husi Prezidente Tribunál Rekursu, Deolindo dos Santos, durante serimónia fó omenajen ba veteranu no mártir sira ne’ebé luta ba independénsia Timor-Leste, elojia veteranu sira nia “espíritu sakrifísiu, serbisu iha ekipa, dedikasaun ba objetivu, dixiplina iha luta no kompromisu individuál ho família, komunidade no país”.

Prezidente apela ba veteranu sira atu asume papél ida ativu liu iha diversifikasaun ekonómika no hamenus independénsia ba importasaun no reafirma kompromisu Timor-Leste nian hodi fó onra boot ba veteranu sira, harii “país ida ne’ebé prósperu, modernu, fraternu, pasífiku no tolerante liu”.

   Ba leten