Ministru Bendito Freitas partisipa iha Forum Ministériál Indo-Pasífiku UE nian no iha Enkontru Ministériu ASEAN-UE

Seg. 05 fevereiru 2024, 10:07h
424914765_248446861630097_6806221854619396215_n

Iha loron 2 fulan-fevereiru tinan 2024, Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Bendito dos Santos Freitas, partisipa iha Fórum Ministeriál Indo-Pasífiku Uniaun Europeia (UE) nian ba dalatolu no partisipa iha Sorumutuk Ministeriál ASEAN-UE nian tuirmai, ne’ebé hala’o iha Bruxelas, Béljika. 424977033_248824251592358_1739766732786617708_n

Iha Fórum Ministeriál Indo-Pasífiku UE ne’ebé halibur partisipante besik na’in-70, subliña interligasaun prosperidade no seguransa UE no Indo-Pasífiku ne’ebé ko’alia kona-ba dezafiu globál sira. Prioridades prinispál inklui defeza ba regra no lei internasionál sira, promove kreximentu ekonomia inkluzivu, kombate ba alterasaun klimátika no  ko’alia kona-ba dezafius jeopolítika no seguransa.

Destaka mós dezenvolvimentu pozitivu sira hanesan asina Akordu Samoa, investimentu infraestruturas iha Indo-Pasífiku, UE adere ba inisiativa Oseanus Indo-Pasífiku no hametin Parseria Estratéjika UE-ASEAN nian. Subliña mós kompromisu UE nian hodi loke tan Akordu Livre Komérsiu no Parseria Ekonómiku ho parseirus Indo-Pasífiku nian. Iha fórum ne’e enfatiza mós importánsia atu reforsa kooperasaun dijitál, konetividade sustentavel liuhusi inisiativa Global Gateway no inisiativas ba transmisaun verde. 424983701_248823951592388_8629433062232252872_n

Iha sorumutuk ministeriál UE-ASEAN ba da-24, ne’ebé prezide hamutuk ho Josep Borrel husi UE no Enrique Manalo husi Filipinas, ko’alia importánsia parseria UE-ASEAN nian hodi promove multilateralizmu no direitu internasionál. Rekoñese avansu sira ne’ebé alkansa ona iha área-prinsipál sira, inklui komérsiu sustentavel, tranzisaun dijitál no kadeia abastesimentu ne’ebé seguru. Halo mós pontu situasaun kona-ba Inisiativa Global Gateway, no análize ba dezenvolvimentu seguransa rejionál no globál. 425380998_248824281592355_1946907153851473720_n

Iha ninia intervensaun, Ministru Bendito Freitas hateten katak “Timor-Leste rekoñese importánsia husi parseria ASEAN-UE nian nu’udár forsa matriz ba kooperasaun rejionál, dezenvolvimentu ekonómiku no kolaborasaun estratéjika”. Governante ne’e salienta importánsia husi sorumutuk ida-ne’e nu’udár “plataforma atu promove diálogu, kompriensaun no kooperasaun entre bloku rejionál krusiál rua atu hadi’a kolaborasaun no hametin lasus ne’ebé sustenta estabilidade nasionál.

Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun hato’o ninia apresiasaun ba “kompromisu UE nian ne’ebé la nakdoko atu apoia Timor-Leste ninia adezaun ba OMK no ba ASEAN” no garante katak “Timor-Leste empeña no hala’o esforsu tomak hodi kumpre kritériu no objetivu sira ne’ebé lista ona iha roteiru ba adezaun plena Timor-Leste nian iha ASEAN.

   Ba leten