Timor-Leste simu vizita husi Ministru Australianu Pat Conroy MP hodi hametin relasaun bilaterál no kooperasaun

Seg. 29 janeiru 2024, 18:47h
423325939_707061694942979_2933982790164446735_n

Ministru ba Dezenvolvimentu Internasionál e Pasífiku no Ministru Indústria Defeza Governu Austrália nian, Pat Conroy MP, halo hela vizita ofisiál mai Timor-Leste, iha loron 29 no loron 30 fulan-janeiru tinan 2024, ho objetivu atu hametin relasaun bilaterál no kooperasaun entre Timor-Leste no Austrália. WhatsApp Image 2024-01-29 at 16.42.48

Hafoin to’o iha país ne’e, ministru australianu ne’e simu husi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, iha Palásiu Governu no hala’o mós sorumutuk ho Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus no Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun ein ezersísiu, Agio Pereira. WhatsApp Image 2024-01-29 at 16.42.47 (1)

Durante sorumutuk sira-ne’e, diskute kestaun importante oioin, hahú husi kooperasaun bilaterál to’o dinámika rejionál no globál, nune’e mós relasaun emosionál Pat Conroy nian ne’ebé la’o ona iha tempu naruk, hanesan ativista ba kauza Timor-Leste nian durante luta ba libertasaun nasionál. WhatsApp Image 2024-01-29 at 16.42.49

Entre projetus kooperasaun ne’ebé diskute ona, ko’alia-liu programa sira ne’ebé hola parte ba Ministériu Pat Conroy nia responsabilidade, hanesan Programa Mobilidade Laborál Pasífiku no Austrália (PALM, sigla iha inglés), no programa serbisu sazonál.

Asuntu sira seluk ne’ebé diskute, maka kooperasaun iha área defeza no seguransa ne’ebé integra ona iha Akordu Resíproku Kooperasaun Defeza nian ne’ebé asina ona entre país rua ne’e ho objetivu atu hasa’e kooperasaun iha defeza no seguransa, liuliu iha área marítima, haree ba fronteira ne’ebé hamutuk no zona marítima ne’ebé besik malu.

Iha kontestu ida-ne’e, diskute mós asaun atu kapasita militár nasionál hodi hatán ba dezastre naturál sira no apoiu umanitáriu. Iha tinan ida-ne’e Timor-Leste sei simu mós ro’o patrulla marítima rua ne’ebé oferese husi Austrália. Kona-ba edukasaun, governante sira ne’e aborda formasaun no kapasitasaun ba rekursus umanus iha nivel jerál no preparasaun ba ASEAN.

Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão no Ministru Agio aprezenta mós programa no prioridade sira Governu Konstitusionál IX nian ba ninia mandatu, no Pat Conroy asume vontade Austrália nian atu fó apoiu ba Timor-Leste tuir prioridade sira-ne'e. Pat Conroy mós reafirma apoiu Austrália iha prosesu adezaun Timor-Leste nian ba ASEAN no ba Organizasaun Mundial Komérsiu.

Ministru Agio Pereira afirma katak "vizita ida-ne'e marka momentu importante ida tan iha relasaun bilaterál entre Timor-Leste no Austrália" no salienta katak "iha tinan barak, hafoin restaurasaun independénsia Timor-Leste nian iha tinan 2002, relasaun bilaterál entre Timor-Leste no Austrália kontinua metin liután, bazeia ba faktu ne’ebé sólidu, haree ba ita-nia país rua ne’e hanesan viziñu ida-ne’ebé besik ho istória hanesan, ligasaun entre ema ne’ebé forte no parseria iha setór dezenvolvimentu oioin. 423193258_707061951609620_1974087880462827140_n

Iha loron dahuluk hosi ninia vizita ofisial, Pat Conroy mós vizita Sentru Nasionál Empregu no Formasaun Profisionál (SNEFP) iha Tibar, Munisípiu Likisá, iha ne’ebé almosu hamutuk ho partisipante antigu sira Programa PALM nian.

Sorumutuk sira-ne'e, hetan partisipasaun husi Embaixadora Timor-Leste no Austrália nian, Inês Almeida no Caitlin Wilson.

Aban, governante australianu ne’e sei ba vizita Baze Navál Hera no sei hala’o sorumutuk ho Ministru Defeza no Interiór, Donaciano do Rosário Gomes no Francisco da Costa Guterres, respetivamente, hodi diskute kooperasaun bilaterál iha área defeza no seguransa.

   Ba leten