Revogasaun Programa Bolsa da Mãe Jerasaun Foun no aperfeisoamentu Programa Subsídiu Apoiu Kondisionál “Bolsa da Mãe”

Prezidénsia Konsellu Ministrus

  Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál

...........................................................................................................................

Komunikadu Imprensa

Loron 6 fulan-dezembru tinan 2023

Revogasaun Programa Bolsa da Mãe Jerasaun Foun no aperfeisoamentu Programa Subsídiu Apoiu Kondisionál “Bolsa da Mãe”

Programa Bolsa da Mãe Jerasaun Foun dezempeña papél importante ida hanesan projetu-pilotu, tanba fó kontribuisaun ne’ebé boot hodi kombate moris-ki’ak iha Timor-Leste.

Maske nune’e, importante tebes katak, Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), sai responsabilidade tomak hodi halo konseitu no hala’o polítika nasionál dezenvolvimentu sosiál, tanba Governu presiza dezenvolve persesaun ida ne’ebé klara liu kona-ba relasaun entre kapasidade Estadu, konjuntura nasionál no realizasaun inisiativa sustentavel sira ho efeitu ba médiu no longu prazu.

Movimentu estratéjiku ida-ne-e iha nia objetivu, bazeia ba análize esperiénsia ne’ebé liu ona husikedas tinan 2012 (ne’ebé regula liuhosi Dekretu-Lei n. 18/2012, loron 4 fulan-abril) no hafoin hosi tinan 2021 (regula hosi Dekretu-Lei n. 22/2021, loron 10 fulan-novembru), atu garante katak ita bele amplifika no fortalese impaktu sosiál, tuir kapasidade orsamentál ne’ebé reál, ho foku iha públiku no iha liña atuasaun espesífiku sira.

Objetivu klaru mak: atu aumenta no reforsa ita-nia kapasidade nasionál iha protesaun la’ós de’it kontra moris-ki’ak no subnutrisaun, ne’ebé prejudika maka’as dezenvolvimentu no prosperidade ita-nia labarik sira nian, maibé mós kontra situasaun iha ne’ebé família sira la adere (partisipa) hotu ba sistema edukasionál no saúde. Ida ne’e presiza dezenvolvimentu polítika redistribuisaun rendimentu nian ida ne’ebé koerente ho kondisaun interna ne’ebé bele permanente iha aspetu orsamentál no multidixiplinár.

Ami iha responsabilidade hodi hadi’a no implementa estratéjia olístika no abranjente ne’ebé sei rezolve dezafiu oioin kona-ba moris-ki’ak no subnutrisaun ho efikás liuhosi pakote intervensaun integradu ida ne’ebé lidera no orienta ho forma nasionál. Ba objetivu ida-ne’e, tenke konsolida apoiu ba labarik ho fó subsídiu ba família, bazeia ba rezultadu ne’ebé boot no multidixiplinaridade, no liuhosi programa asisténsia sosiál kona-ba transferénsia rendimentus nian ida ne’ebé espesífiku.

Ami la bele taka posibilidade katak Governu sei atua hodi apoia inan isin-rua. Maibé, kualkér esforsu kona-ba ida-ne’e tenke konsidera konjuntura nasionál no definisaun polítika ida natalidade nian – ne’ebé presiza halo reflesaun, konsesaun no realizasaun.

Pozisionamentu hirak ne’e marka pasu signifikativu ida iha ami-nia kompromisu ho moris-di’ak labarik sira nian ne’ebé ki’ak no desfavoresida liu iha ita-nia rain. Ami dedika an atu harii baze sira ne’ebé lansa hosi Programa Apoiu Kondisionál Bolsa da Mãe, hodi garante katak proteje no apoia labarik sira ne’ebé ki’ak liu ho sustentavel no iha impaktu ba tempu badak, médiu no tempu naruk.

Justifikasaun hodi revoga Programa Bolsa da Mãe Jerasaun Foun no altera Dekretu-Lei n. 18/2012, loron 4 fulan-abríl, bazeia ba fatór jerál 10:

  1. Otimizasaun rekursus eskasus: Tenke dirije rekursus ba labarik sira, ho valór atualizadu, la’ós mantein valór ne’ebé hanesan, ne’ebé prevee iha tinan 2012 no, iha tempu hanesan, habelar benefisiáriu públiku, inklui inan isin-rua sira.   Ida ne’e garante katak rekursus limitadu ne’ebé iha bele uza hodi hetan rezultadu sira ne’ebé boot liu ba públiku espesífiku (labarik sira). Sei sai rasionál liu, hodi hatama públiku seluk (ina isin-rua), karik rezultadu ne’ebé hetan iha públiku konsolida ona no kapasidade Estadu nian hodi inklui kategoria sira seluk ne’ebé estuda ona ho sufisiente.
  2. Konsisténsia kona-ba polítikas no persesaun públika: Konsentra benefísiu ba labarik sai kompativel liu ho koerénsia entre programa sosiál oioin ne’ebé, maioria, diresionadu no kondisionál. Liuhusi konsentra rekursus iha públiku-alvu labarik sira, ita bele hatene didi’ak kumprimentu ba rekizitu sira ne’ebé prodús rezultadu prátiku oioin, hanesan vasinasaun no frekuénsia eskolár, hodi envolve área esensiál sira seluk ba dezenvolvimentu sosiál (iha ezemplu rua ne’e, imunizasaun no edukasaun).
  3. Aumenta impaktu nutrisionál: Lahó aumentu iha valór subsídiu, família sei la bele sosa ai-han sira ne’ebé iha duni nutrisaun.
  4. Kria kondisaun ba abordajen ida ne’ebé abranjente: presiza atu intensifika benefísiu subsidiáriu ba labarik sira, no temátika adisionál sira seluk karik bele inkorpora iha tempu badak. Inkluzaun inan isin-rua sira, ne’ebé hamosu iha tinan 2021, laiha esforsu atu hadi’a saida maka dezenvolve hela tuir Dekretu-Lei tinan 2012 nian ne’e, tanba tuir loloos aumenta de’it kuantidade/númeru ema benefisiáriu sira.
  5. Kombate fragmentasaun programa konsolidadu hosi Dekretu-Lei tinan 2012 nian hanesan temi ona iha leten: Forma oinsá fó subsídiu ne’ebé prevee ona iha tinan 2012 no, hafoin, iha tinan 2021, iha prátika programa rua ne’ebé koeziste, sein iha relasaun ida entre programa rua ne’e: programa ida ba labarik no programa ida seluk ba inan isin-rua. La kria previzaun legál ida atu klarifika katak, ho inkluzaun inan isin-rua sira, sei reforsa apoiu públiku nian ba labarik sira.
  6. Fortalese programa orijinál hodi habelar ninia impaktu sai rezultadu ne’ebé konkretu: Governu hakarak reforsa programa inisiál Bolsa da Mãe, ho inklui nafatin labarik sira ho tinan neen mai kraik, hodi masimiza impaktu no retornu investimentu, ho foku iha dezenvolvimentu kapitál umanu no kreximentu ekonómiku inkluzivu. Ne’e hahú ho define públiku no, iha tempu hanesan, valoriza ho halo reajuste. Sein reforma hirak ne’e, labele atu dezenvolve programa orijinál atu nune’e sai referénsia nasionál no, bele, internasionál.
  7. Perspetiva reforsu kapasidade no apropriasaun governamentál: Importante tebes atu dezenvolve kapasidade interna no apropriasaun programa prinsipál sira hodi redús dependénsia finansiamentu no apoiu esternu, nune’e hodi reforsa sustentabilidade iha tempu naruk ba sistema nasionál protesaun sosiál nian.
  8. 8.        Abordajen ne’ebé responsiva no espesífika tuir kontestu: Governu tenke adapta ba mudansa nesesidade populasaun nian ho abordajen ida ne’ebé espesífika tuir kontestu nasionál, hodi evita dependénsia ba modelu esternu no ajenda parseiru nian.
  9. Jestaun dadus no privasidade: Kumpre responsabilidade sira ne’ebé prevee ona iha lejizlasaun kona-ba dadus no privasidade ezije kontrolu hosi Governu kona-ba dadus no informasaun hosi sistema dadus. Ne’e envolve konsolidasaun sistema rejistu iha programa asisténsia sosiál ne’ebé diferente, hodi salvaguarda privasidade dadus no impede asesu no/ka kontrolu hosi parte terseiru.
  10. Perspetiva hodi reforsa fiabilidade pagamentu iha Sentru Saúde sira: Importante tebes atu garante fiabilidade pagamentu transferénsia nian iha sentru saúde sira ba kredibilidade programa hosi sidadaun sira. Mekanizmu sólidu sira tenke apoia objetivu ida-ne’e hodi monitoriza no verifika informasaun sira, ne’ebé sei konsolida iha tempu badak, no bele halo operasaun ho sistema saúde ne’ebé eziste. Atu alkansa objetivu ida-ne’e, presiza esforsu intergovernamentál ida ne’ebé koordenadu, hodi garante katak sei integra prosesu relasionadu hotu-hotu ho perfeitu no funsiona ho efikás atu serbí públiku lahó interrupsaun.

Konsellu Ministrus, hala’o sorumutuk iha loron 6 fulan-dezembru, aprova projetu Dekretu-Lei ida ne’ebé aprezenta hosi Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Verónica das Dores, ba revogasaun Dekretu-Lei n. 22/2021, loron 10 fulan-novembru ne’ebé kria subsídiu inan isin-rua no ba labarik sira, ne’ebé hanaran subsídiu “Bolsa da Mãe-Nova Geração” no kona-ba alterasaun daruak ba Dekretu-Lei n. 18/2012, loron 4 fulan-abríl ne’ebé kria Subsídiu Apoiu Kondisionál “Bolsa da Mãe”.Ho diploma ida-ne’e reforsa Subsídiu Apoiu Kondisionál “Bolsa da Mãe”, ho aprezenta valór subsídiu mensál ne’ebé lahanesan, husi dolar amerikanu 8 no 10, bazeia ba siklu eskolár labarik benefisiáriu sira nian, hodi insentiva frekuénsia eskolár. Aleinde ne’e valór sira ne’ebé aloka ba labarik sira ne’ebé ho defisiénsia iha idade eskolár no frekuenta eskola aumenta dolar amerikanu 5, ne’ebé subliña kompromisu Governu nian hodi promove ekuidade. REMATA

 

   Ba leten