Parlamentu Nasionál aprova alterasaun sira ba RAEOA no Kualifikasaun Jurídiku administrativa Illa Ataúru nian

Seg. 20 novembru 2023, 17:17h
bbc47ea3-db59-4f20-bdc1-b88a7716102b

Parlamentu Nasionál, ohin loron 20 fulan-novembru tinan 2023, iha votasaun finál globál ba propostas alterasaun lejizlativa relasiona ho Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambenu (RAEOA) no Divizaun Administrativa Territóriu nian, kona-ba kualifikasaun jurídiku-administrativa illa Ataúru.

Proposta Lei sira ne’e aprova ona ho votu afavór 41, abstensaun 4 no laiha vota kontra.

Debate iha Parlamentu Nasionál ne’e konta ho partisipasaun husi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Ágio Pereira, ne’ebé reprezenta Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, ne’ebé akompaña husi Ministru Administrasaun Estatál, Tomás do Rosário Cabral no husi Vise-Ministru Asuntus Parlamentares, Adérito Hugo da Costa.

Iha ninia intervensaun, Ministru Ágio Pereira, esplika objetivu prinsipál, alterasaun datoluk nian ba Lei ne’ebé kria RAEOA no konsidera “katak ida ne’e maka hanesan oportunidade boot hodi avansa! Hodi Hadi’a! Hodi promove seguransa jurídika no kultura ida ne’ebé rigór iha RAEOA”.

Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, hateten tan katak “Governu Konstitusionál IX lakohi impede dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál País nian”, tanba ne’e kontráriu tebes”, Governu IX hakarak permite katak, dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál ida ne’e to’o ba ema hotu, tanba ne’e, presiza kria instrumentus legais ne’ebé maka abilita Governu hodi intervein iha zona sira ne’ebé desfavoresida liu no halo intervensaun ida ne’e ba populasaun no ho populasaun”. c3b62d5e-ba59-4acf-86e5-b894dab62c65

"Rejime ida ne’ebé tau ema iha sentru. Modelu ida ne’ebé kombate eskluzaun sosiál, ho dimensaun demokrátika no partisipativa ida. Espasu ida iha ne’ebé sei prodús beins/sasán no presta servisu kriadór empregu ne’ebé mak iha impaktu ekonómiku no sosiál, importante ba komunidade", akresenta governante ne’e.

Agio Pereira garante mós katak Governu " iha intensaun hodi kria modelu ida ne'ebé bele adota iha parte hotu-hotu iha territóriu nasionál", tanba "Zona Espesiál la bele sai fali eskluzivu iha parte balun de'it iha territóriu Timor-Leste," "tenke, bele duni adopta iha parte hotu-hotu nasaun nian atu kombate asimetria rejionál sira. Modelu ida ba zona espesiál sira dezenvolvimentu ekonómiku nian ne'ebé ba Timor-Leste rasik ne'ebé haree ba espesifisidade oioin iha rejiaun sira ita-nia nasaun nian."

Governante ne’e tenik tan katak "alterasaun sira ne'ebé hato’o husi IX Governu Konstitusionál ba Estatutu Rejiaun Administrativa Espesiál Oe-Cusse Ambeno nian sai hanesan matadalan tuir kritéria ekonomia, efikásia no efisiénsia nian hodi fó dalan ba territóriu Nasaun ne’e nian, husi instrumentu legál sira ne'ebé nesesáriu no importante atu promove dezenvolvimentu ekonómiku enklave nian no moris di’ak ba populasaun ninia populasaun."

Iha proposta alterasaun ba Lei n.u 3/2014, ne'ebé kria ona RAEOA no Área Espesiál Ekonomia Sosiál Merkadu Oe-Cusse Ambeno no Ataúro, ninia objetivu mak atu hadi'a estatutu RAEOA, atu atualiza hodi reflete mudansa sira iha jestaun Administrasaun Públika Nasionál no Finansas Públikas nian. Kona-ba tutela no superintendénsia ne'ebé Governu ezerse ba rejiaun ida ne’e mós ajusta ona, ho hametin mekanizmu sira, kontrolu autonomia orsamentál no finanseiru RAEOA nian.

Hasai mós referénsia hotu-hotu kona-ba Área Espesiál Ekonomia Sosiál Merkadu Oe-Cusse Ambeno no Ataúro nian, hodi fó posibilidade atu kria modelu ida ne'ebé bele adopta iha parte hotu territóriu nasionál nian, definisaun ba área espesiál sira dezenvolvimentu ekonómiku atu sai hanesan delegasaun ba diploma ida ketaketak.

Nune’e mós ba proposta alterasaun ba Lei n.u 11/2009, ne'ebé aprova Divizaun Administrativa Territóriu nian, ninia objetivu mak promove Ataúro hanesan munisípiu no kria divizaun administrativa foun ida ho nivel primeiru eskalaun hodi hanaran "Ataúro”, hodi nune’e hetan tratamentu administrativu no ekonómiku espesiál ne'ebé temi ona iha artigu da-5 Konstituisaun Repúblika nian. Objetivu husi alterasaun ida ne'e, maka lansa baze sira ba modelu foun ida organizasaun no funsionamentu administrasaun lokál Ataúro nian, iha ne'ebé sei iha meius no estrutura kuadru legál ne'ebé apropriadu no nesesáriu atu fó impulsu ba prosesu infraestruturasaun iha territóriu ne’ebá, hodi asegura prestasaun iha bens no servisus bázikus ba komunidade lokál sira, no lansa kreximentu ekonómiku no moris di’ak ba populasaun sira iha Ataúro.

   Ba leten