Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 4 fulan-outubru tinan 2023

Prezidénsia Konsellu Ministrus

IX Governu Konstitusionál

...........................................................................................................................

Komunikadu Imprensa

Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 4 fulan-outubru tinan 2023

Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, Dili, no aprova  ona projetu Rezolusaun Governu, ne’ebé aprezenta husi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Agio Pereira, kona-ba Kódigu Konduta Membrus Governu Konstitusionál IX nian, kompromisu autorregulatóriu ida ne’ebé orienta konduta Governante no membru sira husi sira-nia gabinete bainhira hala’o sira-nia funsaun.

Kódigu Konduta ne’e abranje prinsípiu esensiál sira, hanesan prosekusaun interese públiku, legalidade, transparénsia, imparsialidade no igualdade, integridade, onestidade, urbanidade no respeitu interinstitusionál. Dokumentu ne’e ezije mós katak membru sira Governu nian adota postura ida ba prevensaun no kombate korrupsaun no konflitus interese. Kria ona mós regras lubuk ida ne’ebé iha relasaun ho oferta no benefísius, no mós iha kombate ba asédiu seksuál no asédiu iha serbisu, hodi asegura integridade no responsabilidade iha funsaun públika.

Adosaun ba kódigu konduta ida-ne’e reforsa kompromisu Governu Konstitusionál IX nian ho transparénsia, étika no responsabilidade hosi ninia membru sira bainhira hala’o sira-nia funsaun, hodi promove konfiansa sidadaun nian ba instituisaun sira Estadu Direitu nian.

*****

Konsellu Ministrus aprova ona projetu Proposta Rezolusaun Parlamentu Nasionál nian ida, ne’ebé aprezenta husi Ministra Finansas, Santina José Rodrigues F. Viegas Cardoso, ba ratifikasaun, adezaun, ba Konvensaun Internasionál kona-ba Sistema Armonizadu Dezignasaun no Kodifikasaun Merkadorias, ne’ebé selebra iha Bruxelas, iha loron 14 fulan-juñu tinan 1983, no, ba aseitasaun, husi Protokolu Emenda ba Konvensaun ne’ebé elabora ona husi Konsellu Kooperasaun Aduaneira iha loron 24 fulan-juñu tinan 1986.

Konsidera katak Konvensaun Internasionál ida-ne’e adota nomenklatura pautál [lista kategorias husi tarifa sira] ne’ebé hanesan iha nivel universál, ne’ebé Timor-Leste tuir ona, no ho konsiderasaun katak Timor-Leste nu’udár membru Organizasaun Mundiál Alfándegas, no iha hela prosesu adezaun ba Organizasaun Mundiál Komérsiu no ba Asosiasaun Nasoins Sudeste Aziátiku, integrasaun Timor-Leste iha sistema komérsiu internasionál sei hametin ho adezaun ba Konvensaun ida-ne’e.

*****

Aprova ona mós projetu Dekretu Governu, ne’ebé aprezenta husi Ministra Finansas, Santina José Rodrigues F. Viegas Cardoso, kona-ba alterasaun dahuluk husi Dekretu Governu n. 18/2022, loron 11 fulan-maiu, ne’ebé regula programa orsamentál sira.

Esperiénsia implementasaun husi orsamentasaun tuir programa rekomenda hodi  halo ajuste ki’ik sira ba diploma ne’e, liuliu kona-ba limitasaun husi númeru programa sira ne’ebé relasiona ho despeza investimentu no estruturasaun programa ne’ebé iha relasaun ho despeza sira funsionamentu nian.

Tanba ne’e, kona-ba konstrusaun programa orsamentál sira, estabelese agora katak kada títulu orsamentál bele inklui, másimu, programa tolu ne’ebé asosia ba despeza investimentu nian.  Programa ne’ebé destina ba despeza funsionamentu ne’e sei subdivide ba sub-programa ne’ebé abranje funsionamentu institusionál no dezenvolvimentu institusionál. Kona-ba programa sira ne’ebé relasiona ho despeza investimentu, hirak-ne’e sei fahe ba sub-programa ne’ebé korresponde ba área atuasaun servisu oioin no entidade Setór Públiku Administrativu nian,  exetu títulu “Dotasaun Jerál Estadu” no títulu espesiál sira ne’ebé la iha baze orgánika.

*****

Aprova ona projetu Dekretu Governu, ne’ebé aprezenta mós husi Ministra Finansas, Santina José Rodrigues F. Viegas Cardoso, ba alterasaun dahuluk hosi Dekretu Governu n. 19/2022, loron 11 fulan-maiu, kona-ba klasifikadores orsamentais.

Atu fasilita kompriensaun husi klasifikasaun ekonómika foun reseita no despeza públika nian, ho objetivu atu redús kategoria reseita ba ualu no despeza ba lima, ne’ebé mantein, detalle ne’ebé hanesan iha nivel rubrika no sub-rubrika.  Aproveita mós, hodi ajusta kódigu klasifikasaun ekonómika no klasifikasaun funsionál, atu halo detalla kategoria operasaun estraorsamentál sira, nune’e mós atu halo korresaun ki’ik ba klasifikasaun.

*****

Ikusliu, Konsellu Ministrus delibera ona hodi autoriza konkluzaun negosiasoins kona-ba adezaun Timor-Leste ba Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK), no mós asina akordu sira ne’ebé nesesáriu, iha prosesu ida-ne’ebé sei lidera husi Xefe Negosiadór kona-ba Adezaun Timor-Leste ba OMK, Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór Asuntus Ekonomikus no Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay, husi loron 7 to’o loron 11 fulan-outubru, iha Jenebra, iha Suisa.  REMATA

   Ba leten