Mensajen

357475424_646841447490734_4536452055249674238_n

Liu ona dékada rua (tinan ruanulu), bainhira ita restaura Independénsia Nasionál, iha serimónia solene ida iha Tasi Tolu, iha loron 20 fulan-maiu tinan 2002, ho prezensa husi alta entidade internasionál nian sira, ne’ebé halo Timor-Leste sai Nasaun ida joven liu iha mundu.

No bainhira ita sai husi luta naruk ida ba konkista liberdade no independénsia nian, husi momentu ida-ne’e, luta ba konstrusaun Estadu no konsolidasaun ba instituisaun demokrátika la’ós dezafiu ne’ebé ki’ik liu.

Ita estabelese ona, fundasaun sira ba kriasaun sistema transparénsia totál nian ida no responsabilizasaun iha prestasaun kontas, iha aktu administrativu sira governasaun nian no rekrutamentu ba funsionáriu públiku, buat sira ne’e hotu, ho objetivu atu tau Timoroan sira iha dalan ida ne’ebé seguru ba dezenvolvimentu.

Governu Konstitusionál da-9 iha ona kompromisu atu lori administrasaun públika ida ne’ebé fó prioridade ba objetivu sira efisiénsia no efikásia nian, iha prestasaun servisu ba povu no prestasaun responsabilidade ba Estadu. Hakarak atu halo korresaun nesesária sira, halo korresaun barak liu no halo di’ak liután, sempre la’o tuir prinsípiu sira boa governasaun nian, inkluzaun no tuir prinsípiu ne’ebé ema hotu-hotu tenke obedese ba Lei.

Ita sei halo diálogu ho partidu polítiku, ajente ekonómiku, sosiedade sivíl, sidadaun no Órgaun Soberania sira seluk. Governu da-9 konta ho partisipasaun konstrutiva husi ema hotu, ba dezenvolvimentu sustentável iha Timor-Leste.

No ita sei ukun ho vizaun estratéjika, hodi investe iha edukasaun no saúde, desentralizasaun administrativa, infraestrutura, dezenvolvimentu agríkola no rurál.

Ita sei dezenvolve rekursus umanus no hasa’e setór sosiál no kulturál país nian, no mós tau atensaun boot tebes ba foin-sa’e sira no aproveita sira-nia potensiál.

Ita sei investe iha diversifikasaun ekonómika, ho forma integrada no sustentavel, ho foku iha dezenvolvimentu setór privadu, iha kriasaun indústria no empreendedorizmu, no mós promove no prezerva investimentu esternu/rai-li’ur.

Ita sei buka mós solusaun inovadora no sustentavel sira ba dezenvolvimentu inkluzivu ida, inklui investimentu iha kreximentu Ekonomia Azul, ne’ebé ho objetivu atu kontribui hodi prezerva ita-nia biodiversidade no ambiente tasi nian.

Ho vizaun ne’e, ita sei bele dezenvolve polítika kreximentu ekonómiku ida ne’ebé permite ba kriasaun empregu, hasa’e rendimentu no redús dependénsia esterna ba beins esensiál sira, mellora mós prestasaun serbisu esensiál sira ba populasaun no jere rekursu naturál sira ho matenek no loloos iha Timor-Leste.

Ba Povu timorense, ferik-katuas no foin-sa’e, feto no mane sira, ha’u hakarak hato’o mensajen espesiál ida: ita enfrenta dezafiu boot atu dezenvolve país ne’ebé ita luta maka’as hodi hetan. Ho prinsípiu, valór no kompromisu sira ne’ebé hanesan, ne’ebé ita hotu lori, iha isin no iha klamar, durante luta naruk ba independénsia, sai ona ita-nia devér ida atu kontinua serbisu hamutuk hodi realiza ita-nia mehi sira, ho lema: “Mehi Povu nia mehi!”.

Ida-ne’e la’ós hanoin ida ne’ebé fásil, maibé Erói sira ne’ebé Sei Moris, ferik no katuas sira, ne’ebé sira hanorin ona ita katak, Unidus ita bele hasoru difikuldade sira ne’ebé boot liu!

Iha uniaun no kooperasaun ita bele koloka Timor-Leste no Timoroan sira, iha dalan dezenvolvimentu nian.

 

Kay Rala Xanana Gusmão

 

   Ba leten