Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 5 fulan-abril tinan 2023

Prezidénsia Konsellu Ministrus

VIII Governu Konstitusionál

...........................................................................................................................

Komunikadu Imprensa

Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 5 fulan-abril tinan 2023

Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova projetu Proposta Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministériu Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura, kona-ba alterasaun dahuluk ba Lei n. 14/2008, loron 29 fulan outubru, hanaran “Lei Baze Edukasaun”.

Proposta Lei ida-ne’e halo alterasaun nesesária lubun ida hodi ajusta lei baze sira setór edukasionál nasaun nian ba ezijénsia no dezafiu atuál sira.

Propoin alterasaun ida ba norma kona-ba língua sira instrusaun no ensinu, ne’ebé define língua portugeza hanesan língua instrusaun no ensinu ba sistema edukativu timorense, ho língua tétun no língua nasionál sira seluk nu’udar língua apoiu nian. Halo mós alterasaun ba norma oin-oin kona-ba nível ensinu pré-eskolár, báziku no sekundáriu atu rekoñese importánsia hosi aprendizajen língua portugeza iha setór edukativu nasionál.

Ho diploma ne’e, no atu elimina injustisa iha atribuisaun grau no diploma sira iha ensinu superiór tékniku, ba oin estabelesimentu sira ensinu superiór tékniku nian bele atribui ona grau no diploma sira hanesan baxarelatu, lisensiatura no mestradu.

Hakarak mós hodi permite atu fó grau mestre hafoin konklui formasaun superiór ida ho durasaun semestre sanulu-resin-rua, inklui parte ida hosi lisensiatura, ne’ebé integrada no labele fahe, korresponde ho semestre ualu dahuluk husi kursu mestradu integradu nian.

Ikusliu, ho alterasaun ne’ebé propoin ona define mós katak ensinu iha distánsia (la prezensiál) tenke iha insidénsia iha nível no ámbitu hotu-hotu husi edukasaun nasionál Timor-Leste nian.

....

Konsellu Ministrus aprova projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministériu Defeza, kona-ba Estrutura Órgánika Autoridade Marítima Nasionál nian.

Diploma ida-ne’e atu define, iha ámbitu Sistema Autoridade Marítima (SAM), estrutura foun, organizasaun, funsionamentu no kompeténsia hosi Autoridade Marítima Nasionál (AMN).

AMN ne’e kontinua sai nu’udar órgaun ne’ebé dirije no koordena operasaun sira iha tasi, iha ámbitu nasionál, hodi ezekuta iha kuadru SAM nian, tuir instrusaun sira ne’ebé define ona husi Ministru Defeza. Xefe Estadu-Maiór Jenerál FALINTIL – Forsas Defeza Timor-Leste nian maka AMN.

Alterasaun prinsipál no boot ne’ebé maka realiza liga ho estrutura diferente ida, komposta husi servisu oin-oin.

AMN komposta husi Diresaun Autoridade Marítima (DAM) no ninia servisu sentrál no deskonsentradu sira, no Konsellu Konsultivu AMN (CCA- Sigla iha Língua Portugeza). AMN hetan apoiu husi gabinete ida apoiu diretu nian, konstitui husi militár no sivíl, ne’ebé xefia husi ofisiál superiór ida, ho ninia kompozisaun, atribuisaun no funsionamentu aprova tuir diploma ministeriál husi membru governu ne’ebé responsavel ba área defeza.

......

Konsellu Ministrus aprova projetu Dekretu-Lei ne’ebé aprezenta husi Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria, ho objetivu atu define medida apoiu lubun ida ba empreza mikro, ki’ik no média.

Projetu Dekretu-Lei ida-ne’e ho objetivu atu estabelese kuadru lejizlativu ida ne’ebé define papél Estadu nian iha promosaun no apoiu ba ajente ekonómiku sira iha setór Empreza Mikro, Pekena no Média (MPME – Sigla iha língua portugeza) nian iha Timor-Leste, hodi rekoñese importánsia husi empreza sira ne’e ba ekonomia nasionál.

Konjuntu medida apoiu nian ba MPME ne’ebé propoin ona inklui fasilidade asesu ba kréditu, insentivu ba inovasaun, kriasaun infraestrutura ba inkubasaun empreza no negósiu nian sira, formasaun no kapasitasaun emprezariál.

Aprova mós projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministru Koordenadór Asuntus Ekonomikus, ne’ebé ho objetivu atu halo alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei n. 16/2017, loron 17 fulan-maiu, no alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei n. 7/2017, loron 22 fulan-marsu, kona-ba Rejistu Komersiál no Servisu Rejistu no Verifikasaun Emprezariál, I.P.  (SERVE, IP), ida-idak.

Proposta alterasaun ba diploma hirak-ne'e, iha kontestu reforma Administrasaun Públika nian, ho objetivu atu kontribui ba simplifikasaun no hamenus burokrasia iha rejistu kooperativa sira, ho disponibiliza enkuadramentu legál ida ne'ebé adekuadu liu ba kriasaun kooperativa foun sno legalizasaun ba kooperativa sira ne'ebé iha ona, liuhosi sujeisaun ba rejistu komersiál, ne'ebé sei hala'o iha SERVE, IP.

....

Konsellu Ministrus aprova projetu Dekretu-Lei, kona-ba Estatutu Pesoál Servisu Nasionál Intelijénsia nian.

Projetu Dekretu-Lei ida-ne’e, hanesan parte ida iha prosesu reestruturasaun organizasionál husi Servisu Nasionál Intelijénsia (SNI) no nu’udar instrumentu importante ida hodi lori kultura foun ne’ebé iha rigór no kualidade atu kumpre misaun instituisaun ne’e nian, hodi hasoru dezafiu atuál sira.

Ho diploma ida-ne’e, adota Estatutu Pesoál SNI nian, hodi estabelese karreira espesiál ida-idak, nune’e mós rejime sira remuneratóriu no dixiplinár ne’ebé bele aplika. Iha estrutura karreira espesiál foun SNI nian, prevee katak pesoál iha karreira espesiál rekruta liuhusi modalidade nomeasaun nian.

Aleinde efetivu sira ne’ebé rekruta liuhusi modalidade nomeasaun iha karreira espesiál, permite mós rekrutamentu la’ós de’it ba funsionáriu sira apoiu administrativu no tékniku, liuhusi nomeasaun, maibé mós ba ema seluk, hanesan espesialista sivíl, militár no polisiál nian sira, bazeia ba destakamentu ka rekizisaun iha ámbitu rejime jerál Funsaun Públika nian, sein halakon posibilidade rekrutamentu ba ajente liuhusi kontratu administrativu provimentu ka traballu termu sertu nian entre ema sira ne’ebé la iha vínkulu definitivu ho Administrasaun Públika, tuir rejime jerál.

......

Konsellu Ministrus aprova projetu Proposta Lei ne’ebé aprezenta husi Ministériu Finansas, kona-ba Opsaun Boot Prinsipál sira Planu nian  ba tinan 2024.

Lei kona-ba Opsaun Prinsipál sira Planu nian ba tinan 2024 mak komposta husi medida plurianuál no anuál ne’ebé ho objetivu atu identifika estratéjia orsamentál no opsaun prinsipál kona-ba planeamentu ho impaktu iha Orsamentu Jerál Estadu ba tinan orsamentál tuirmai no ba tinan haat tuituir-malu. Lei kona-ba Opsaun Prinsipál sira Planu nian permite ligasaun direta ida entre prosesu planeamentu no prosesu orsamentál, ne’ebé permite atu konkretiza planeamentu orsamentasaun tuir programa sira ho kompletu.

Proposta Lei kona-ba Opsaun Prinsipál sira Planu nian ne’ebé mak oras ne’e aprezenta tamba realizasaun eleisaun parlamentár iha loron 21 fulan-maiu tinan 2023. Maibé, aprovasaun ba Lei kona-ba Opsaun Prinsipál sira Planu nian la impede Governu foun atu aprezenta, hamutuk ho proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu, ninia proposta lei kona-ba Opsaun Prinsipál sira Planu nian, tuir n. 7 art. da-47 hosi Lei n. 2/2022, loron 10 fulan-fevereiru (Lei hosi Enkuadramentu Orsamentál).

Valór despeza globál Setór Públiku Administrativu nian iha Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2024 maka define ho dolar amerikanu billaun 1,7. Adisiona despeza Rejiaun Administrativu Espesiál Oe-kusi Ambenu nian (millaun 81,1) no Seguransa Sosiál (millaun 291,9) halo totál ba despeza globál konsolidada sai dolar amerikanu billaun 2,07.

….

Ikusliu, Konsellu Ministrus asiste aprezentasaun husi Ministériu Turizmu Komérsiu no Indústria, kona-ba Relatóriu Análize Kustu-Benefísiu ba Adezaun Timor-Leste nian ba Akordu Provizóriu Parseria Ekonómika Pasífiku (IEPA) ho Uniaun Europeia (UE).

Akordu Parseria Ekonómika UE-Pasífiku ho objetivu atu fasilita investimentu no komérsiu entre ema ho empreza sira husi rejiaun rua ne’e, nune’e mós atu fomenta dezenvolvimentu iha rejiaun Pasífiku tomak. REMATA

   Ba leten