Konsulta Públika ba preparasaun Revizaun Nasionál Voluntária ODS nian ba da-2

Ses. 03 fevereiru 2023, 17:53h
327864710_954737249204668_8953917324796228021_n

Konsulta públika ida ho parte interesada sira hotu iha ámbitu preparasaun relatóriu Segunda Revizaun Nasionál Voluntária ba Implementasaun Ajenda tinan 2030 Nasoins Unidas nian kona-ba dezenvolvimentu sustentavel (VNR 2.0, Sigla iha lian ingleza), hala’o ona ohin, loron 3 fulan-fevereiru tinan 2023, iha auditóriu Ministériu Finansas.

Revizaun Nasionál Voluntária maka prosesu ida iha ne’ebé nasaun sira avalia no aprezenta progresu nasionál ne’ebé hetan ona iha implementasaun Ajenda tinan 2030 nian, inklui avansu sira iha Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (ODS) 17, ho objetivu atu aselera progresu sira liuhusi fahe esperiénsia, aprende entre kolega serbisu, identifika lakuna no prátika di’ak sira no mós mobiliza parseria sira.

Relatóriu ne’e prepara hela uza konsulta ida ne’ebé luan no hodi konsidera rezultadu Avaliasaun Estadu Implementasaun hosi Planu Estratéjiku Nasionál tinan 2011-2030 nian ne’ebé foun liu, remata ona iha tinan 2021, hodi avalia situasaun atuál no permite hodi atualiza rezultadu sira ne’ebé relata husi Timor-Leste iha tinan 2019.

Rezultadu sira ne’e sei aprezenta iha tinan 2023, ba Forun Polítiku Altu Nivel Nasoins Unidus nian kona-ba Dezenvolvimentu Sustentavel, iha Novaiorke, hafoin hetan aprovasaun husi Konsellu Ministrus.

Xefe Governu, Taur Matan Ruak, hateten katak “inisiativa hosi ámbitu nasionál ida-ne’e, ne’ebé lidera husi Gabinete Primeiru-Ministru, ninia objetivu atu fó espasu ida ne’ebé luan ba reflesaun, troka ideia no fahe esperiénsia, ne’ebé halibur esfera sira ne’ebé diferente liu iha ita-nia sosiedade, ne’ebé ha’u konsidera hanesan fatór krítiku susesu nian hosi prosesu avaliasaun nasionál ne’ebé daudaun ne’e la’o hela”.

Taur Matan Ruak hateten katak hodi haree ba “fin hosi mandatu Governu atuál sei remata iha tinan ida-ne’e”, “avaliasaun ida ne’ebé abranjente no rigoroza hanesan ne’ebé daudaun ne’e halo, bele sai ferramenta planeamentu ida ne’ebé forte hodi tulun Governu tuirmai, ne’ebé permite hodi mellora arkitetura husi ninia programa no asegura aliñamentu no koordenasaun ne’ebé presiza ba atividade governamentál sira ne’ebé sei finansia husi parseiru dezenvolvimentu sira no husi instituisaun finanseira internasionál sira”.

“Relatóriu Segunda Revizaun Nasionál Voluntária Timor-Leste (…) tenke relata progresu, dezafiu no konstranjimentu sira husi ita-nia nasaun iha implementasaun Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel no Ajenda tinan 2030 husi kedas tinan 2019 to’o iha parte ida-ne’e” no sei iha tema sentrál “Dezenvolvimentu Sustentavel ne’ebé Konsentradu iha Povu”.

“Sei dezenvolve dokumentu ne’e bazeia ba deskoberta dahuluk hosi VNR tinan 2019 no tuir programa Governu Konstitusionál VIII nian nu’udar prioridade boot ida ba dezenvolvimentu ita-nia rekursus umanus, ho foku ne’ebé hanesan ba polítika no programa ne’ebé ho objetivu ba Dezenvolvimentu Kapitál Umanu, Protesaun Sosiál, Saúde no Edukasaun, Seguransa Alimentár, Empregu no Diversifikasaun no Kreximentu Ekonómiku, Transformasaun Dijitál no Reforma Institusionál”, esplika Primeiru-Ministru.

Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Fidelis Manuel Leite Magalhães, afirma katak “ho espíritu pertense, partisipasaun no abertura, konsulta nasionál ohin ho objetivu atu rona opiniaun ema hotu nian kona-ba progresu prinsipál no susesu nasaun nian, dezafiu no atrazu no nune’e mós fatór sira ne’ebé afeta mudansa sira ne’e husikedas realizasaun ba VNR dahuluk iha tinan 2019”.

Ministru Fidelis Manuel Leite Magalhães mós hateten katak konsulta públika ida-ne’e “kontribui mós ba konstrusaun apropriasaun sosiál ida ne’ebé luan liu husi Ajenda tinan 2030, hodi ajuda aumenta konsiensializasaun” no akrexenta katak “diskusaun nakloke sira-ne’e maka distinge tebes Timor-Leste nu’udar nasaun ida ne’ebé demokrátiku, partisipativu no nakloke”.

Konsulta públika ne’e hetan partisipasaun husi membru Parlamentu Nasionál, membru Governu, reprezentante organizasaun internasionál, membru korpu diplomátiku, reprezentante sosiedade sivíl, organizasaun naun governamentál, konfisaun relijioza no akadémiku no dirijente sira administrasaun públika nian.

   Ba leten