PNTL no Servisu Migrasaun simu formasaun kona-ba prosesu investigasaun tráfiku umanu nian

Seg. 08 agostu 2022, 11:21h
293807114_1157529418131875_2108104671663707083_n (2)

Sei hala’o programa formasaun ida hosi loron 8 to’o loron 12 fulan-agostu, ba ajente PNTL no Servisu Migrasaun nian hamutuk na’in-26, kona-ba investigasaun tráfiku umanu, ne’ebé promove husi Programa Dezenvolvimentu Polísia Nasionál (TLPDP, sigla iha lian inglés), iha Sentru Formasaun Polísia, iha Dili.

Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Fidelis Manuel Leite Magalhães, halo abertura ofisiál ba eventu no reafirma katak “Governu Konstitusionál VIII iha kompromisu no empeñu hodi tau hamutuk esforsu sira hotu ne’ebé presiza atu prevene no kombate tráfiku umanu, proteje no apoia vítima sira”.

Programa formasaun kona-ba investigasaun tráfiku umanu ne’e ho objetivu atu fornese ba partisipante sira koñesimentu no kompeténsia nesesáriu hodi hasa’e sira- nia kapasidade iha área prinsipál sira kona-ba investigasaun tráfiku umanu no apoiu ba vítima sira.

Programa ne’e hetan apoiu husi Organizasaun Internasionál ba Migrasaun (OIM), Alfela, Fundasaun ALOLA no husi Embaixada Uniaun Europeia nian.

Iha semana kotuk, liuhusi okaziaun ba komemorasaun Loron Mundiál Kontra Tráfiku Umanu, Governu Timor-Leste, serbisu hamutuk ho OIM, halo lansamentu ofisiál ba Prosedimentu Operasionál Padraun/Diretrizes nian ba Identifikasaun Vítima sira no Mekanizmu Enkamiñamentu hodi kombate kazu tráfiku umanu, ne’ebé fornese mekanizmu lubun ida atu hasa’e kapasidade nasionál kona-ba identifikasaun, protesaun no apoiu ba vítima tráfiku umanu nian iha Timor-Leste.

Governu halo ona inisiativa lubun ida ba matéria ida-ne’e, hanesan preparasaun ba planu nasionál ida kontra tráfiku umanu, reforsu kapasidade institusionál, jestaun fronteira no preparasaun ba Sistema ida ne’ebé Integradu kona-ba Jestaun Informasaun Kriminál nian.

Aleinde ne’e, iha fulan-juñu tinan 2021, kria ona Komisaun Luta Kontra Tráfiku Umanu, ho misaun atu koordena, iha nivel nasionál, asaun husi identidade responsavel oin-oin ba prevensaun no luta kontra tráfiku umanu, nune’e mós atu garante kooperasaun ho entidade estranjeira sira iha matéria ida-ne’e no akompaña aplikasaun ba dispozisaun konvensaun internasionál sira ne’ebé Timor-Leste adere ona.

Iha tinan 2009, Timor-Leste finaliza ona prosesu adezaun ba Konvensaun Nasoins Unidas Kontra Krime Organizadu Transnasionál no Protokolu Adisionál ba konvensaun ida-ne’e, kona-ba prevensaun, represaun no punisaun tráfiku umanu nian, liu-liu feto no labarik sira. Instrumentu internasionál ida-ne’e ho objetivu atu prevene no kombate tráfiku umanu, atu proteje no ajuda vítima sira husi tráfiku ne’e, hodi respeita tebes sira-nia direitus umanus no promove kooperasaun entre Estadus Partes atu atinje objetivu sira ne’e.

Iha tinan 2017, Parlamentu Nasionál aprova ona Lei Prevensaun no Luta Kontra Tráfiku Umanu (Lei n. 3/2017, loron 25 fulan-janeiru), ne’ebé, aleinde medida sira ne’ebé ho objetivu atu prevene no kombate tráfiku umanu, proteje no fó asisténsia ba ninia vítima sira, aprezenta mós alterasaun dahaat ba Kódigu Penál, ho objetivu atu loke tan konseitu krime tráfiku umanu nian, hodi proteje ninia testemuña sira, prevee punibilidade/kastigu ba ema koletiva no fiksa rejime tanba lakon ninia benefísiu atu afavór ba Estadu.

 

   Ba leten