Timor-Leste saúda desizaun Governu australia nian ne'ebé retira ona akuzasaun hasoru Bernard Collaery

Prezidénsia Konsellu Ministrus

VIII Governu Konstitusionál

...........................................................................................................................

Dili, loron 8, fulan-jullu, tinan 2022

Komunikadu Imprensa

Timor-Leste saúda desizaun Governu australia nian ne'ebé retira ona akuzasaun hasoru Bernard Collaery

Governu Konstitusionál VIII apresia desizaun ne’ebé fó-sai horiseik husi prokuradór-jerál australianu, Mark Dreyfus, hodi retira (dada-hikas) akuzasaun hasoru Bernard Collaery, hafoin tinan haat nia hetan akuzasaun tanba divulga informasaun konfidensiál sira kona-ba suposta operasaun espionajen Austrália nian iha Timor-Leste.

Prokuradór-jerál, Mark Dreyfus QC MP, hato’o iha anúnsiu desizaun ne’e katak tau iha konsiderasaun “kompromisu atu proteje interese nasionál Austrália nian, inklui seguransa nasionál no relasaun Austrália ho ninia viziñu besik sira”.

Governu Timor-Leste rekoñese no agradese kontribuisaun Bernard Collaery no ninia kliente, eis-espiaun ida koñesidu hanesan Testemuña K, iha prosesu ne’ebé permite ona atu estabelese fronteira marítima definitiva sira entre Timor-Leste ho Austrália iha Tasi Timor, ne’ebé atinje ona ho asinatura tratadu entre país rua ne’e iha loron 6 fulan-marsu tinan 2018.

Timor-Leste selebra no rekoñese mós kontribuisaun povu australianu nian ne’ebé durante ne’e apoia no kontribui ona hodi taka akuzasaun ida-ne’e no hodi alkansa akordu delimitasaun fronteira marítima ho Austrália.

Portavós Governu nian, Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Fidelis Manuel Leite Magalhães, lori Konsellu Ministrus no Governu tomak nia naran, hato’o parabéns ba Governu australianu ba desizaun ida ne’ebé justa no afirma katak korresaun ba erru ne’ebé uluk komete ona sei kontribui atu hakle’an liután relasaun amizade entre país viziñu rua ne’e.

Governu Konstitusionál VIII, ne’ebé lidera husi Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, komprometidu atu harii futuru ida ne’ebé prósperu, iha ne’ebé Austrália sai hanesan parseiru ida ne’ebé labele substitui. REMATA

 

   Ba leten