Kombate ba tráfiku ema nian

Prezidénsia Konsellu Ministrus

VIII Governu Konstitusionál

...........................................................................................................................

Dili, loron 30, fulan-juñu, tinan 2022

Komunikadu Imprensa

Kombate ba tráfiku ema nian

VIII Governu Konstitusionál komprometidu no empeñadu hodi halibur esforsu nesesáriu hotu-hotu atu prevene no kombate tráfiku umanu no atu proteje no apoia vítima sira.

Tráfiku umanu nu’udar forma violasaun ba direitus umanus ida ne’ebé grave liu.  Ida-ne’e maka fenómenu kompleksu, ho maioria tranznasionál, ne’ebé dezenvolve husi rede sira kriminalidade nian ne’ebé organizada, ne’ebé aproveita vítima sira-nia vulnerabilidade.

Kombate ba krime kruél ida-ne’e la presiza de’it kuadru legál ida ne’ebé forte, maibé mós atuasaun ida ne’ebé hamutuk ho envolvimentu hosi entidade hotu-hotu, nasionál no estranjeira, hodi reforsa koñesimentu ba fenómenu ne’e, kapasidade institusionál, asaun pedagójika no prevensaun entre interveniente oioin sira, protesaun no asisténsia ba vítima sira no punisaun ba trafikante sira.

Iha tinan 2009, Timor-Leste finaliza ona prosesu adezaun nian ba Konvensaun Nasoins Unidas Kontra Krime Organizadu Tranznasionál no adezaun ba Protokolu Adisionál ba konvensaun ida-ne’e, kona-ba prevensaun, represaun no punisaun ba tráfiku umanu, liuliu ba feto no labarik sira. Instrumentu internasionál ida-ne’e atu prevene no kombate tráfiku umanu, proteje no ajuda vítima sira husi tráfiku ne’e, hodi respeita tomak sira-nia direitus umanus no promove kooperasaun entre Estadus Partes, hodi atinje objetivu sira ne’e.

Iha tinan 2017, Parlamentu Nasionál aprova ona Lei Prevensaun no Luta Kontra Tráfiku Umanu (Lei n. 3/2017, loron 25 fulan-janeiru), ne’ebé, aleinde medida sira ne’ebé atu prevene no kombate tráfiku umanu no proteje no fó asisténsia  ba ninia vítima sira, introdús mós alterasaun dahaat  ba Kódigu Penál, ho objetivu atu haluan konseitu krime tráfiku umanu nian,  proteje ninia sasin sira, prevee punibilidade ba ema koletiva sira no estabelese rejime atu halakon, afavór ba Estadu, benefísiu sira ne’ebé mai husi tráfiku umanu.

Durante mandatu VIII Governu Konstitusionál, liuhusi Dekretu-Lei N. 9/2021 loron 30 fulan-juñu, kria ona Komisaun Luta Kontra Tráfiku Umanu, ho misaun atu koordena, iha nivel nasionál, asaun husi entidade oin-oin ne’ebé responsavel ba prevensaun no luta kontra tráfiku umanu, nune’e mós atu garante kooperasaun ho entidade estranjeira sira iha tráfiku umanu no atu akompaña aplikasaun ba dispozisaun konvensaun internasionál nian sira, ne’ebé Timor-Leste adere ona ba.

Governu prepara hela planu nasionál ida kontra tráfiku umanu no hala’o ona inisiativa lubun ida iha matéria ida-ne’e, liuliu ho reforsu ba kapasidade institusionál no jestaun ba fronteira sira, ho asaun sira formasaun no sensibilizasaun nian, ho kriasaun Programa Dezenvolvimentu Polísia Nasionál (TLPDP-sigla iha lian inglés) no ho preparasaun Sistema ida ne’ebé Integradu ba Jestaun Informasaun Kriminál nian. REMATA

   Ba leten