Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 27 fulan-abril tinan 2022

Prezidénsia Konsellu Ministrus

VIII Governu Konstitusionál

...........................................................................................................................

Komunikadu Imprensa

Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 27 fulan-abril tinan 2022

Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili no, aprova ona projetu Rezolusaun Governu nian ba nomeasaun João Amaral, nu’udár Prezidente Konsellu Fiskál empreza públika BEE Timor-Leste (BTL, EP), no Regina de Jesus no Acácio Pinto nu’udár vogál Konsellu Fiskál BTL, EP  nian. Kompete ba Konsellu Fiskál, nu’udár órgaun fiskalizasaun BTL, EP, garante kumprimentu husi norma legál, norma estatutária no norma regulamentár sira ne’ebé aplikavel ba empreza no fiskaliza ninia jestaun finanseira no patrimoniál.  Tuir estatutu sira empreza públika ida-ne’e nian, nomeasaun ne’e propoin husi Membru Governu ne’ebé responsavel ba setór bee no saneamentu nian, Ministru Abel Pires da Silva no husi membru Governu ne’ebé responsavel iha área finansas nian, Ministru Rui Augusto Gomes.

Aprova ona mós projetu Proposta Rezolusaun haat ba Parlamentu Nasionál, ne’ebé aprezenta husi Ministra Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, Adaljiza Albertina Xavier Reis Magno, kona-ba Tribunál Penál Internasionál no ba Tribunál Direitu Tasi nian. Projetu Proposta Rezolusaun ne’e ba Parlamentu Nasionál ho objetivu atu:

  • Ratifika  adezaun ba alterasaun ba artigu 124 Estatutu Roma husi Tribunál Penál Internasionál, ne’ebé adota iha Haia, iha loron 26 fulan-novembru tinan 2015;

 

  • Ratifika adezaun ba alterasaun ba artigu 8 no alterasaun sira-seluk ba estatutu Roma husi Tribunál Penál Internasionál relasiona ho krime agresaun, ne’ebé adota ona iha Konferénsia Revizaun nian iha Kampala, iha loron 31 fulan-maiu to’o loron 11 fulan-juñu 2010;

 

  • Ratifika adezaun ba akordu kona-ba priviléjiu no imunidade husi Tribunál Penál Internasionál, ne’ebé halo iha Nova Iorke, iha loron 9 fulan-setembru tinan 2002;

 

  • Ratifika adezaun ba Akordu kona-ba priviléjiu no imunidade husi Tribunál Direitu Tasi nian, ne’ebé adota iha loron 23 fulan-maiu tinan 1997.

 

Konsellu Ministru aprova ona pakote lejislativu ba área ambientál, ne’ebé kompostu husi projetu Dekretu-Lei haat, ne’ebé aprezenta husi Sekretáriu Estadu Ambiente nian, Demétrio do Amaral de Carvalho.

  • Projetu Dekretu-Lei dahuluk ne’ebé aprova ona, ho ninia objetivu atu kria Autoridade Nasionál Lisensiamentu Ambientál, IP (ANLA) no aprova ninia estatutu sira. ANLA sei iha misaun atu asegura implementasaun lejislasaun kona-ba lisensiamentu ambientál, hodi sai responsavel ba avaliasaun projetu sira nian, klasifikasaun, emisaun lisensa ambientál no monitorizasaun ba atividade sira husi entidade públika no privada sira enjerál. Husi Proponente no titulár sira lisensa ambientál sira nian, sein prejuízu ba kompeténsia sira husi Ministériu Petróliu no Minerál rasik. Institutu públiku ida-neé sei tutela ba Membru Governu ne’ebé responsavel ba ezekusaun polítika ba área ambiente nian.

  • Projetu daruak ninia objetivu mak atu halo alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei nu. 5/2011, loron 9 fulan-fevereiru, ne’ebé refere ba Lisensiamentu Ambientál. Projetu ida-ne’e mosu atu kompatibiliza rejime Jurídiku kona-ba lisensiamentu ambientál ne’ebé iha ona, ho kriasaun husi Autoridade Nasionál Lisensiamentu Ambientál, no mós atu garante posibilidade atu aprezenta dokumentasaun relevante saida-deít iha ámbitu prosedimentu lisensiamentu ambientál nian iha nivel lokál, tantu ba delegasaun ka reprezentasaun sira Autoridade Nasionál ne’e rasik, ne’ebé sei bele harii ba oin, no mós ba departementu governamentál ne’ebé responsavel ba ezekusaun polítika sira iha área ambiente nian, no ba ninia servisu deskonsentradu sira ho baze teritoriál  no mós  ba entidade públika ka privada seluk  saida deít, ho ne’ebé sei estabelese kontratu ka parseria ho objetivu ida-ne’e.

  • Projetu Dekretu-Lei datoluk ninia objetu maka harii  Autoridade Nasionál Dezignada ba Kombate Alterasaun Klímatika sira, IP (AND) no atu aprova ninia Estatutu sira. AND sei ezerse ninia funsaun sira husi Autoridade Nasionál Dezignada ba mekanizmu sira flexibilidade Protokolu Quioto nian, ho ninia misaun maka, liuliu, atu aprova partisipasaun entidade nasionál públika no privada sira iha projetu sira iha kontestu dezenvolvimentu moos no iha komérsiu emisaun sira nian, no autoridade ne’e mós sai hanesan interlokutór entre Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Fundu Klimátiku Matak.

  • Projetu ikus ne’ebé aprezenta husi Sekretáriu Estadu Ambiente  ninia objetivu atu halo alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei nu. 15/2019, loron 10 fulan-jullu, kona-ba Orgánika husi Sekretaria Estadu Ambiente. Liuhusi kriasaun husi Institutu Públiku ne’ebé  temi ona, no ne’ebé tutela husi  Sekretaria Estadu Ambiente nian, presiza atu halo agora ninia kompatibilidade ho autonomia téknika, administrativa, finanseira no patrimoniál ne’ebé institutu públiku sira-ne’e iha.

 

Ikusliu, aprova ona projetu Dekretu-Lei ida no projetu Dekretu Governu rua, iha ámbitu husi Lei enkuadramentu ba Orsamentu Jerál Estadu no ba jestaun finanseira públika nian, ne’ebé aprezenta husi Ministru Finansas, Rui Augusto Gomes. Diploma sira ne’ebé hetan aprovasaun maka sira tuir-mai:

  • Projetu Dekretu-Lei nian ne’ebé ninia objetivu maka halo regulasaun ba Kompeténsia atu autoriza realizasaun despeza nian husi servisu no entidade sira Setór Públiku Administrativu nian.

Ho diploma ida-ne’e, bainhira despeza iha valór dollar amerikanu millaun 10 ba leten, Konsellu Ministrus maka iha kompeténsia atu fó autorizasaun ba realizasaun despeza. Bainhira despeza sira hanesan ka menus husi dolar amerikanu millaun 10, órgaun diresaun servisu no entidade sira Setór Públiku Administrativu nian ho autonomia finanseira alargada mak iha kompeténsia atu fó autorizasaun ba realizasaun despeza.

Órgaun sira diresaun sira Prezidénsia Repúblika, Parlamentu Nasionál no Munisípiu nian sira iha kompeténsia atu autoriza realizasaun despeza, la haree ba ninia  valór.

Iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oe-Kusse Ambenu nian, ninia órgaun deliberativu rasik  mak iha kompeténsia atu fó autorizasaun ba despeza ho valór dolar amerikanu millaun 10 ba leten.

Projetu Dekretu Governu nian ne’ebé halo regulamentasaun ba estrutura kasifikadór orsamentál nian sira. Espesifikasaun reseita no despeza sira Orsamentu Jerál Estadu nian sei halo liuhusi utilizasaun ba klasifikadór orsamentál sira, ne’ebé sai nu’udár estrutura klasifikasaun orgánika, klasifikasaun ekonómika no klasifikasaun funsionál.

Projetu Dekretu Governu ne’ebé halo regulamentasaun ba estrutura programa orsamentál nian sira. Estrutura liuhusi programa Orsamentu Jesrál Estadu nian maka agrupamentu despeza sira husi objetivu, atu bele prodúz rezultadu sira. Programa orsamentál sira sei organiza liuhusi nivel tolu, ida ne’ebé iha leten, hanaran programa, ida ne’ebé iha klaran hanaran subprograma no ida ne’ebé iha okos  hanaran atividade. Nivel programa aprezenta objetivu jerál sira ho objetivu atu hetan rezultadu sira , nivel subprograma aprezenta objetivu espesífiku sira ho objetivu atu hetan rezultadu sira no nivel atividade aprezenta asaun lubuk ida ne’ebé kontribui atu prodúz rezultadu sira. Kódigu ba programa orsamentál sira ne’e kompostu husi algarizmu alfanumériku hitu, husi algarizmu hitu ne’e tolu dahuluk koresponde ba nivel programa, algarizmu rua tuir-mai koresponde ba nivel subprograma no algarizmu rua ikus koresponde ba nivel atividade nian.  REMATA

   Ba leten