Governu submete Proposta Lei OJE 2022 ba Parlamento Nasionál

Ses. 15 outubru 2021, 11:31h
244942057_304478271104770_152759304220858599_n

Ministru Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál, Francisco Jerónimo akompaña husi Ministru Finansas, Rui A. Gomes, ohin dadeer, aprezenta ona ba Parlamentu Nasionál, Proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2022 ho montante totál billaun $1,675. Montante ne’e hetan redusaun 17,5% kompara ho alokasaun orsamentu finál 2021.

Proposta Lei OJE 2022 ho montante aprovadu billaun $1,675 sei uza hodi finansia Programas 45 liuhusi prioridade nasionál neen (6) ho objetivu atu atinji dezenvolvimentu ida ne’ebé kualidade ho kresimentu ekonómiku ne’ebé inkluzivu no sustentável.

Programa ho orsamentu boot liu iha 2022 mak Boa Governasaun no Jestaun Institusionál ne’ebé nia objetivu atu sustenta mákina Estadu ho orsamentu totál kuaze millaun $295, tuir kedan ho Igualdade Jéneru no Inkluzaun Sosiál millaun $203,78. Estrada no Pontes hanesan Programa ne’ebé tuur iha pozisaun terseira ho totál orsamentu alokadu kuaze millaun $202. Programa Saúde ho orsamentu alokadu millaun $106,78; Edukasaun no Formasaun millaun $105,87 no Eletrisidade millaun $101,73.

Alokasaun OJE 2022 tuir prioridades nasionál 6 aas liu mak iha Setór Produtivu sira (Agrikultura no Turizmu), Ambiente no Konektividade ho alokasaun 27%. Tuir kedan ho Abitasaun no Inkluzaun Sosiál 22%, Boa Governasaun 12%, Dezenvolvimentu Kapitál Umanu 10%, Dezenvolvimentu Rurál 3% no Dezenvolvimentu Setór Privadu 0,5%. Aleinde ne’e, ba funsionamentu mákina Estadu hetan alokasaun 18% no atividade seluk 8%.

Alokasaun Proposta OJE 2022 tuir klasifikasaun ekonómiku aas liu mak iha Transférensia Públika ho montante millaun $565,9. Tuir kedan ho Bens no Servisus millaun $449,8. Kapitál Dezenvolvimentu hetan alokasaun millaun $401,7. Saláriu no Vensimentu millaun $233 no Kapitál Menór millaun $24,4.

Medidas foun sira ne’ebé mak sei introdus iha Proposta OJE 2022

inklui: i) Subsídiu Ai-han ba funsionáriu públiku ho orsamentu alokadu millaun $25; ii) Fundu Resposta Emerjénsia hasoru dezastre naturál ho orsamentu alokadu millaun $15; iii) Fundu Investimentu hodi estabelese Munisípiu foun Ataúro ho orsamentu alokadu millaun $13; iv) Bolsa da Mae Jerasaun Foun ho orsamentu alokadu millaun $13 (montante ne’e la-inklui millaun $6,4 husi Governu Austrália liuhusi Apoiu Orsamentu Diretu); v) Eleisaun Prezidensiál 2022 ho orsamentu alokadu millaun $12; vi) Dezenvolvimentu Empreza Média no Ki’ik ho orsamentu alokadu millaun $5; vii) Akizisaun veíkulu no ekipamentu ba Bombeiros hodi responde ba dezastre ho orsamentu alokadu millaun $3,9; viii) Sensu Populasaun ho orsamentu alokadu millaun $3,1; ix) Estabelesimentu sistema ID Úniku ho orsamentu alokadu millaun $3 no x) Saláriu ba rekrutamentu foun F-FDTL ema 1,200 ho orsamentu alokadu millaun $1,2.
Timor-Leste ninia Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) 2011-2030 organizadu liuhusi pilár importante haat: Enkuadramentu Institusionál, Kapitál Sosiál, Dezenvolvimentu Ekonómiku no Dezenvolvimentu Infraestrutura. Bazeia ba pilár importante 4 ne’e, Oitavu Governu Konstitusionál defini área prioridades 6 ba tinan oin mak hanesan: i) Dezenvolvimentu Kapitál Umanu; ii) Abitasaun no Inkluzaun Sosiál; iii) Setór Produtivu, Ambiente no Konektividade; iv) Dezenvolvimentu Setór Privadu no Kooperativa; v) Dezenvolvimentu Rurál; no vi) Boa Governasaun.
   Ba leten