Primeiru-Ministru no Embaixadór Amerikanu hala’o lansamentu fatuk dahuluk ba reabilitasaun Aeródromu Baukau nian

Ter. 13 jullu 2021, 11:02h
212387235_4289362641085849_2328178859022917440_n

Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, ne’ebé akompaña husi Embaixadór Estadus Unidus Amérika (EUA) nian, Kevin Blackstone, hala’o lansamentu simbóliku ba fatuk dahuluk ba reabilitasaun Aeródromu Baukau nian, iha loron 12 fulan-jullu tinan 2021.

Reabilitasaun Aeródromu Baukau nian ne’e rezultadu husi pedidu asisténsia ne’ebé halo ona iha tinan 2018 husi Governu Timor-Leste ba Governu EUA nian.

Montante inisiál ida ho dolar amerikanu millaun USD 10,6, sei aloka ba projetu ida-ne’e, ne’ebé finansia husi Departamentu Defeza Estadus Unidus nian, ho objetivu atu aumenta kapasidade Timor-Leste nian iha área sira seguransa, asisténsia umanitária no operasaun nian ba resposta dezastre sira hodi kontribui ba dezenvolvimentu ekonomia ida-ne’ebé reziliente no diversifikada.

Inklui mós apoiu ba dezenvolvimentu Komponente Aérea FALINTIL- Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) nian, no ba konstrusaun infraestrutura sira hodi hadi’a seguransa no kapasidade armazenamentu iha Aeródromu Baukau nian.

Projetu ne’e inklui doasaun aeronave Cessna 206 nian ida, ne’ebé fabrika iha Amérika, instalasaun ba serka seguransa ida, konstrusaun depózitu ida ba ekipamentu sira no veíkulu terrestre utilitáriu sira no seguransa aeroportuária nian.

Diplomata ne’e, iha ninia intervensaun, manifesta “orgullu ba parseria ho Governu iha projetu hamutuk reabilitasaun aeródromu ida-ne’e” no “deklara fila-fali katak “Timor-Leste sei, agora no ba nafatin, responsavel ba jestaun no operasionalizasaun aeródromu nian”.

Primeiru-Ministru agradese ba embaixadór amerikanu ba apoiu iha reabilitasaun projetu ida-ne’e no informa ona katak projetu ida-ne’e “mai atu kumpre rekizitu báziku sira seguransa nian atu aeroportu ne’e bele funsiona”, nune’e“ gradualmente, aeródromu ne’e bele haluan, tuir ita-nia nesesidade sira”.

Serimónia ne’e konta ho partisipasaun husi Xefe Estadu-Maiór-Jenerál F-FDTL nian, Tenente-Jenerál, Lere Anan Timur, Ministru Transportes no Komunikasaun, José Agostinho da Silva, Vise-Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Julião da Silva, no Vise-Ministru Interiór, António Armindo.

 

 

 

 

   Ba leten