Parlamentu Nasionál Aprova ona iha jeneralidade Orsamentu Retifikativu ba jeneralidade laiha votu kontra

Ter. 20 abril 2021, 19:23h
oge 2021 pasaa

Parlamentu Nasionál aprova ona, ohin, loron 20 fulan-abríl tinan 2021, iha jeneralidade, Proposta Lei ba alterasaun dahuluk ba Lei Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2021 nian, ho votus afavór 44, abstensaun 21 no laiha votu kontra.

Ho alterasaun ida-ne’e, despeza konsolidada sira husi Setór Públiku Administrativu nian sa’e ba dolar amerikanu millaun 2.165,1, no reseita sira husi órgaun no servisu sira Administrasaun Sentrál nian sa’e ba dolar amerikanu millaun 1.932,5. Orsamentu sira husi Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambenu nian no orsamentu Seguransa Sosiál nian la iha alterasaun.

Alterasaun ne’e atu finansia medida prinsipál intervensaun nian hamutuk neen, ne’ebé Governu prepara ona, maka hanesan: 1) apoiu ba empregu; 2) moratória sira kréditu nian; 3) apoiu ba estudante sira; 4) seguransa ai-han; 5) apoiu ba profisionál liña frente nian sira; 6) prevensaun no mitigasaun COVID-19 nian.

 

Primeiru-Ministru, hahú ninia intervensaun hodi hato’o ninia “solidariedade ba povu Timor-Leste, ne’ebé sai vítima husi katástrove naturál ne’ebé halo mate no kontinua sofre ho COVID-19” no “lori Governu nian naran”, hato’o ninia laran triste ba povu Timor-Leste no ba família matebian nian sira, ne’ebé maka liu daudaun husi esperiénsia traumátika tanba lakon ema ema sira-ne’ebé sira hadomi no ninia “simpatia no solidariedade kle’an ba ema sira ne’ebé afetada husi COVID-19, liuliu ba família sira ne’ebé maka la rekupera husi moras ne’e no mate tanba moras ida-ne’e”.

Xefe Governu ne’e fó hanoin katak “iha fulan-marsu tinan 2020, Governu “ho lalais tebes” mobiliza ona “USD millaun 220 resin, ne’ebé inklui USD millaun 92 ba medida imediata sira ba resposta ekonómika”, no hateten mós katak “ho planeamentu ida no rapidés ne’ebé nunka akontese antes” Governu ne’e tau “iha prátika unidade ba resposta emerjénsia nian ida”.

Xefe Ezekutivu ne’e halo mós deskrisaun ida kona-ba “desizaun barani no abranjente sira”, ne’ebé foti “iha tempu ne’ebé badak tebes”, kona-ba reforsu ba sistema saúde no ba “medida estabilizasaun sira ne’ebé proteje família sira husi lakon rendimentu, husi monu ba moris-kiak no husi dezempregu, no ajuda ona empreza sira hodi mantein sira-nia fluksu kaixa nian no mantein traballadór barak serbisu nafatin”.

 

 

   Ba leten