Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 14 fulan-abril tinan 2021

Prezidénsia Konsellu Ministrus

VIII Governu Konstitusionál

...........................................................................................................................

Komunikadu Imprensa

Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 14 fulan-abril tinan 2021

Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili, no, aprova ona projetu Rezolusaun Governu nian, ne’ebé aprezenta husi Ministra Negósius Estranjeirus, Adaljiza Magno, kona-ba aprovasaun ba kandidatura Timor-Leste nian hanesan membru Konsellu Direitus Umanus nian husi Organizasaun Nasoins Unidas (ONU), ba períodu tinan 2024 to’o tinan 2026.

Konsellu Direitus Umanus iha membru hamutuk 47, eleitu husi maioria Estadu Asembleia Jerál ONU nian ba mandatu tinan tolu, no país sira seluk mantein estatutu hanesan observadór sira. Distribuisaun asentu sira sei halo tuir reprezentasaun jeográfika ekuitativa (13 husi Grupu País Áfrika nian sira, 13 husi Grupu País Ázia nian sira,  7 husi Grupu  País Europa Leste nian sira, 8 husi Grupu País Amérika Latina no husi Karaíbas nian sira no 7 husi Grupu País Europa Osidente nian sira no Sira seluk).

Hetan  ona mós aprovasaun, ho alterasaun sira, maka  Projetu Dekretu-Lei, kona-ba alterasaun dahituk ba Dekretu-Lei n. 10/2005, loron 21 fulan-novembru, ne’ebé aprova Rejime Jurídiku Aprovizionamentu nian, ho objetivu atu simplifika tramitasaun espesiál kona-ba ajusta diretu urjente.

Ho Dekretu-Lei ida-ne’e, introdús regra foun sira kona-ba tramitasaun prosedimentu ajuste diretu ba kompra emerjénsia nian sira, hafoin akontesimentu la previstu sira ne’ebé tau saúde públika no seguransa iha risku, ka bainhira eziste nesesidade urjente ida, ne’ebé labele prevee no la’ós provoka husi benefisiáriu  aprovizionamentu nian kona-ba obra, sasán ka servisu sira, tanba ne’e la prátiku hahú prosedimentu konkursu nian ka kualkér métodu aprovizionamentu nian sira seluk, ka iha kazu deklarasaun ofisiál kona-ba katástrofe ka situasaun emerjénsia nian, ne’ebé impoin nesesidade hodi halo obra sira ka hodi fornese sasán ka simu servisu sira hodi evita ema lakon vida, no Governu lakon propriedade sira, ka ezijénsia sira seluk ne’ebé obriga asaun urjente iha interese públiku nian.

Nune’e, iha kazu sira-ne’e, hahú agora, órgaun ne’ebé kompetente atu asina kontratu bele ona pratika atu prosedimentu aprovizionamentu nian no selebra kontratu sein kualkér formalidade. Maske kontratu ne’e prodús efeitu sira ne’ebé imediatu, atu aprovizionamentu nian no kontratu sira tenke halo iha forma eskrita iha prazu másimu loron 60 nia laran. Kazu sira ne’e la presiza autorizasaun no aprovasaun no kabimentasaun sei asegurada to’o momentu kontratu halo iha forma eskrita.

Bainhira ko’alia kona-ba kontratu ezekusaun obra nian, ninia presu sei determina husi aplikasaun valór unitáriu sira ne’ebé prevee iha Diploma Ministeriál Konjuntu husi membru Governu sira ne’ebé sai nu’udar responsavel ba obras públikas no ba planu no ordenamentu.

Diploma ne’e hateten mós katak iha ámbitu deklarasaun estadu sítiu ka estadu emerjénsia, nune’e mós ba deklarasaun situasaun alerta, kontinjénsia ka kalamidade nian, bele utiliza prosedimentu aprovizionamentu nian ho solisitasaun kotasaun sira, la haree ba husi valór, ba adjudikasaun kontratu sira ho kontrapartida iha despeza sira husi kategoria sasán no servisu sira, iha sirkunstánsia espesífika sira.

Hafoin análize ba aprezentasaun kona-ba pontu situasaun epidemiolójika país nian, husi Sala Situasaun Sentru Integradu Jestaun Krize, Konsellu Ministrus aprova ona projetu Rezolusaun Governu nian sira, ba kontinuasaun husi impozisaun serka sanitária iha Munisípiu sira hanesan Dili, Baukau no Vikeke to’o loron 2 fulan-maiu. Halo ona mós  aprovasaun ba projetu Rezolusaun Governu nian sira ba impozisaun serka sanitária iha Munisípiu sira Ermera, Kovalima no Ainaru to’o loron 2 fulan-maiu. Nune’e, bandu sirkulasaun ema nian entre munisípiu sira-ne’e no sirkunskrisaun administrativa sira seluk, exetu iha kazu sira ne’ebé iha fundamentu forte tanba  razaun seguransa públika, saúde públika, asisténsia umanitária, manutensaun sistema sira abastesimentu públiku ka realizasaun interese públiku nian.

Aprova ona mós alterasaun dahuluk ba Dekretu Governu N. 12/202, loron 1 fulan-abríl, kona-ba medida sira ba ezekusaun deklarasaun estadu emerjénsia nian ne’ebé efetua husi Dekretu Prezidente Repúblika nian N.17/2021, loron 31 fulan-marsu, kona-ba regra kuarentena nian sira ba pesoál ajuda umanitária nian.

Ministra Saúde, Odete Maria Freitas Belo, halo aprezentasaun ba Konsellu Ministrus kona-ba progresu husi kampaña vasinasaun kontra COVID-19 nian. Husikedas loron 7 fulan-abríl, vasina hamutuk rihun 24 maka to’o ona iha Timor-Leste, sona ona vasina ba ema hamutuk 2 629, no husi númeru ida-ne’e,  feto 887 no mane hamutuk 1 742. Vasina ne’e sona ona mós ba profisionál saúde hamutuk 1 619  no profisionál sira seluk husi liña frente nian hamutuk 1 010.

Ministra Saúde halo mós aprezentasaun kona-ba rezultadu husi testenian sira atu determina variante SARS-CoV-2 nian hirak ne’ebé eziste iha país ne’e, ne’ebé ninia análize halo iha Austrália. Husi rezultadu hirak ne’ebé maka hetan iha amostra 70 ne’ebé hetan ona análize, barak liu maka hatudu padraun ne’ebé hanesan ho ida-ne’ebé deteta ona iha país sira seluk iha rejiaun ne’e no deteta ona kazu ida husi variante Reinu Unidu nian (B.1.1.7), iha pasiente ida-ne’ebé iha hela izolamentu profilátiku bainhira nia tuir teste iha loron 27 fulan-dezembru tinan 2020 no la nakda’et ba ema seluk. La deteta kazu sira husi variante Áfrika Súl nian (B.1.351) no Brazíl nian (P.1).  iha semon tuirmai, sei haruka tan amostra 246 tan hodi bele halo análize.

Ministru Administrasaun Estatál, Miguel Pereira de Carvalho, no Sekretáriu Estadu Protesaun Sivíl, Joaquim José Gusmão dos Reis Martins, halo ona aprezentasaun ba Konsellu Ministrus kona-ba pontu situasaun husi impaktu inundasaun nian sira iha loron 4 fulan-abríl tinan2021, ne’ebé provoka husi siklone tropikál Seroja no medida apoiu nian sira ne’ebé implementa ona.  Tuir dadus provizóriu ne’ebé aprezenta iha sorumutuk, inundasaun ne’e halo ema hamutuk 35 maka mate (ruanulu iha Dili, neen iha Ainaru, tolu iha Vikeke, rua iha Kovalima, rua iha Manatutu, no  ida iha Aileu no ida iha Baukau) no ema-na’in sanulu maka lakon (na’in haat iha Ainaru, na’in haat iha Manatutu no na’in rua iha Dili). Família rihun 25 resin iha país mak afetada husi inundasaun ne’e no uma hamutuk 4 546 mak aat ka hetan estragus. Kona fali ba infraestrutura públika sira, Siklone Tropikál Seroja estraga estrada 22 no ponte 11. Iha Dili, daudaun ne’e, ema 11 104 maka hela iha sentru ativu 38 iha  Dili. Husi totál família hamutuk 8 548 ne’ebé afetada husi inundasaun sira iha sidade Dili, Governu fahe ona, to’o loron 11 fulan-abril, apoiu ba família sira hamutuk 1 396, no planu kona-ba distribuisaun ba família sira seluk halo ona no hala’o daudaun ona to’o loron 18 fulan-abríl ba família sira seluk ne’eb’e seidauk hetan apoiu. Governu haruka ona mós tulun ai-han ba RAEOA no Likisá iha loron 13 fulan-abríl. Ohin entrega ona apoiu iha Manatutu. Aban iha Vikeke no iha loron 16 fulan-abríl sei entrega apoiu iha Munisípiu Ermera no Aileu.

Ministru Transportes no Komunikasoins, José Agustinho da Silva, aprezenta ona opsaun polítiku-lejizlativa ne’ebé ninia baze maka projetu kona-ba regulasaun ba organizasaun serbisu inspesaun ró no embarkasaun sira. Aprezentasaun ne’e ninia objetivu mak atu halo análize preliminár kona-ba opsaun polítiku-lejizlativa sira ba estabelesimentu  norma no prosedimentu rejistu nian sira no servisu inspesaun nian sira ba utilizasaun ró no embarkasaun nasionál sira, tuir padraun internasionál sira kona-ba seguransa marítima no protesaun ambiente tasi nian.

Ikusliu, Ministru Finansas, Rui Augusto Gomes, halo ona aprezentasaun preliminár ida ba Konsellu Ministrus kona-ba proposta ida ba segmentasaun Fundu Mina-rai nian, ne’ebé fahe fundu ne’e ba parte rua, ida ba ativu likidés aas no ida seluk ba investimentu ba prazu naruk. REMATA

 

 

 

   Ba leten