Oé-Cusse Sai Hanesan Pilotu ba reforma programa Bolsa da Mãe

Ter. 24 novembru 2020, 11:04h
IMG_3228

Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun-MSSI, liu husi Vise-Ministra MSSI, Signi Verdial hamutuk ho tékniku sira hala’o apresentasaun esbosu lei kona-ba reforma programa Bolsa da Mãe-BDM ba Presidente Autoridade RAEOA, ne’ebé tuir planu, Oé-cusse mós sai hanesan fatin pilotu ida ba programa reforma BDM. Apresentasau ida ne’e hala’o iha Fatin Servisu Presidente Autoridade RAEOA, Loron Tersa-Feira (24/11/2020).

Vise-Ministra, Signi Verdial hateten, MSSI sei halo reforma ba programa BDM, Reforma BDM ida ne’e iha parte barak, reforma bo’ot ida mak ita hakarak ema ne’ebé mak merese atu hetan nia mak hetan, la’os ida ne’ebé mak lamerese nia mak hetan fali, reforma ida seluk mós haree ba inan isin rua katak hahu labarik iha inan nia kabun laran no moris to’o tinan 6, hodi asegura labarik sira ninia nutrisaun ne’ebé di’ak, nune’e iha futuru bele hetan saúde di’ak no bele dezenvolve nasaun ida ne’e.

Nune’e mós, Presidente Autoridade RAEOA, Arsenio Paixão Bano hateten, hau kontente tebes ho apresentasaun ida ne’e no hau hanoin ida ne’e opsaun di’ak, tempu to’o ona atu halo reforma ba pulitika BDM ninian, reforma ne’e mai ao mesmu tempu ami halo inisiativa balun atu haree duni problema ida ne’e, ba mal nutrisaun, hau hanoin desizaun atu fokus ba inan isin rua sira to’o haree progresaun labarik moris to’o tinan 3 to’o tinan 6 ne’e ho opsaun di’ak tanba ne’e kona loos ho situasaun real, hau hanoin ita tenke fokus duni ba buat ruma, inan isin rua iha área rural, wainhira familia ida iha feto ida isin rua ninia susar ne’e aumenta liu, entaun programa reforma ne’e atu tulun inan isin rua ne’e positu no hau fiar bele redus ki’ak iha oé-cusse, hau agradese tanba reforma ida ne’e atu halo pilotu ne’e husi Oé-cusse, hau hanoin iha razaun atu hahu husi ne’e tanba Rejiaun Administrativa Espesial Oé-cusse Ambeno ida ne’e, ami iha estrutura ida que bele ajuda, bele iha programa mobilizasaun suku sira no komunidade sira atu tulun programa ne’e sai susesu.

Reforma ida ne’e atu hasa’e osan ba proposta entre $15- $20 ne’ebé hau hanoin iha diferensia bo’ot, tanba primeiru ne’e fokus ba inan isin rua katak haree labarik sira hahu husi inan nia isin laran, no husi tinan 3 to’o tinan 6, tanba iha periodu ne’e mak oan sira presiza tulun iha inan nia isin laran atu iha nutrusaun, tanba oé-cusse iha problema mal nutrisaun ne’ebé a’as tebes i formasaun labarik ninia fisika ne’e hahu husi tinan 0-tinan6 antes nia tama ba pre-eskolar.

Iha apresentasaun ida ne’e mós koalia kona-ba avaliasaun, monitorizasaun, programasaun ne’e di’ak tanba, BDM atual ne’e parese falta tenke reforsa iha hadia avaliasaun no monitorizasaun, mas hau hanoin katak se reforma ne’e atu halo pilotu iha Oé-cusse, loos duni ninia resultadu ita labele sente kedas iha tinan primeiru, maibé ita sei sente iha tinan 3 ba leten, tanba ita sei haree ninia influensia ba benefisiarius sira ne’e to’o iha nebe.

Hau hakarak governu sentral apoia politika MSSI hodi halo reforma no hanesan Presidente RAEOA hau haksolok tanba hili Oécusse atu sai hanesan fatin pilotu ba reforma BDM ida ne’e, hau iha konfiansa tanba MSSI iha ona esperiensia tinan barak ba Progrma BDM ida ne’e. Oé-cusse prontu no iha vontade no hakarak para servisu hamutuk ho programa ida ne’e no hau mós haree katak governu Australia mós iha vontade di’ak atu apoia tékniku ba programa ida ne’e, liu-liu bele fó apoiu ba inan isin rua sira bele hetan ona ou sira mós iha konfiansa katak hetan apoia husi estadu.

Entertantu, Representante Embaxadór Australia-(Konsileiru ba Dezenvolvimentu Humanu), Charli Shilito hateten, Governu Australia kontente tebes atu servisu hamutuk ho governu timor-leste nomós sosiedade sivil ba asuntu labarik nian. Governu australia orgulho tebes atu servisu hamutuk ho MSSI nomós ho RAEOA atu implementa pilotu BDM, liu-liu ba reforma BDM, tanba ida ne’e importante tebes ba labarik sira atu hamenus ra’es badak no hamenus ki’ak nomós inan isin rua ba partu seguru. Tanba ne’e ami iha komprimisiu no komitmentu bo’ot tebes atu kontinua nafatin pilotu ida ne’e no ba futuru ita bele dezenvolve ninia susesu ba pilotu ida ne’e hodi bele implementa iha munisípiu hotu.

Nune’e mós, Sekretária Rejionál Edukasaun & Solidariedade Sosiál-RAEOA, Avelina da Costa hato’o ninia sentimentu orgulho tanba governu diside RAEOA sai hanesan fatin hodi selebra loron mundial ba labarik ida ne’e.

“Maibé importante katak labarik barak iha RAEOA seidauk goza sira nia direitu lolos wainhira ita liga ba konvensaun direitus ba labarik nian, labarik barak mak seidauk goza sira nia direitu atu ba Edukasaun, Saúde, tanba ne’e hau sente katak merese duni atu hili RAEOA sai fatin ne’ebé ita komemora loron mundial ba labarik sira. Tanba ne’e nia husu ba Profesores no inan aman sira nomós ba ema hotu-hotu atu respeita oan sira, tau matan ba oan sira, oinsa bele asegura sira nia tempu atu bele aprende buat ruma no prepara buat ruma ba futuru nasaun Timor Leste nian”, dehan Avelina.

   Ba leten