OJE ba tinan 2021 hetan ona aprovasaun iha jeneralidade

Kua. 02 dezembru 2020, 18:31h
OGE 2021 generalidade pasa

Proposta Orsamentu Jerál Estadu nian (OJE) ba tinan 2021 hetan ona aprovasaun husi Parlamentu Nasionál iha jeneralidade, iha loron 2 fulan-dezembru tinan 2020, ho votu afavór 44, la iha votu abstensaun no votu kontra.

Parlamentu Nasionál sei diskute fali orsamentu iha espesialidade no vota ba artigu ida-idak husi projetu lei ne’e molok tama ba votasaun finál globál, ne’ebé sei realiza iha loron 18 fulan-dezembru.

Primeiru-Ministru, iha aprezentasaun Proposta Lei ne’e nian, hatete katak Orsamentu Estadu ne’e “dezenvolvidu atu fó resposta ba dezafiu sira ne’ebé mak antes ne’e nunka mosu, ne’ebé ita-nia Nasaun ne’e hasoru iha tinan 2020 nia laran” no orsamentu ne’e “iha kompromisu ho kreximentu ekonómiku, hodi rezolve lakuna sira iha ita-nia protesaun sosiál, hodi investe iha saúde no mós edukasaun, iha maundobra ne’ebé forte liu no iha kriasaun empregu sira”.

Iha nivel protesaun sosiál nian, OJE ba tinan 2021 hakarak taka lakuna sira kobertura nian no atinje grupu indivíduu foun ne’ebé boot liután, liuliu benefisiáriu 45.134 resin, iha ámbitu Bolsa da Mãe nian, no benefisiáriu besik 23.000 iha ámbitu antigu kombatente sira nian no sira-nia família sira.

Iha setór saúde, apoiu orsamentu ho valór totál dolar USD millaun 86, ne’ebé korresponde ba 4% husi totál Orsamentu Estadu nian, ho investimentu ida boot iha kuidadu saúde primáriu sira, ne’ebé inklui postu saúde foun sira no gastu sira ba servisu públiku hirak-ne’ebé presta ona atu kontrola moras, saúde iha família, emerjénsia médika, servisu nutrisaun nian, hodi apoia estratéjia vijilánsia epidemiolójika Governu nian.

Kona-ba edukasaun, orsamentu ba Ministériu Edukasaun sa’e ba USD millaun 111,4, dólar amerikanu ne’ebé korresponde ba 5% husi totál Orsamentu Estadu nian, iha ne’ebé besik USD millaun 78,4 dolar amerikanu mak investimentu iha pré-eskolár no iha ensinu báziku, ho objetivu atu aumenta, pelumenus, taxa partisipasaun nian iha ensinu báziku ho pontu persentuál 96. Ba ensinu superiór, ita propoin besik USD millaun 4,8 dólar atu kompleta Eskola Polu Foun iha Baukau no atu fó prioridade ba konstrusaun Institutu Politékniku Aileu no Betanu nian, no Sidade Universitária Foun iha Aileu.

Iha nivel infraestrutura nian, ita sei investe iha Orsamentu Estadu tinan 2021 nian, USD millaun 474 dólar iha kapitál dezenvolvimentu, ne’ebé inklui USD millaun 340 husi Fundu Infraestrutura nian. Iha tinan 2021, Fundu Infraestrutura sei investe besik 13% husi PIB totál iha infraestrutura públika sira. Iha setór ida-ne’e, Governu hakarak garante eletrisidade lakan oras 24 nian laran lor-loron, ba sidadaun hotu-hotu, ho folin ne’ebé asesivel no justu. OJE ba tinan 2021 prevee mós verba sira iha ámbitu projetu reabilitasaun Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato no ba manutensaun, reabilitasaun no hadi’a estrada sira.

Atu transforma konetividade nasionál, iha tinan 2021, sei investe dólar USD millaun 41 hodi instala fiu tasi okos fibra ótika nian ida ho ligasaun ba territóriu norte Austrália nian. Iha orsamentu tinan 2021 nian, sei aloka dólar USD millaun 8,5 husi Fundu Infraestrutura ba investimentu iha projetu Tasi Mane no dólar USD millaun 71 ba Timor GAP, hodi kontribui ba jestaun kuidadoza kona-ba ita-nia rekursu mina-rai nian.

Prioridade boot seluk ida mós husi OJE 2021 maka dezenvolvimentu ekonómiku, ho polítika Governu nian ne’ebé haree liu-liu atu kalibra deklíniu atividade ekonómika no aselera rekuperasaun, ho apoiu ba ema no empreza sira no apoiu ba dezenvolvimentu setór produtivu sira. Iha turizmu, sei dezenvolve polítika foun ida turizmu nian, planu mestre no marka turizmu nian, identifika potensiál ba kreximentu husi fatin ida-idak ne’ebé posivel, ho objetivu atu promove Timor-Leste hanesan destinu turístiku iha Ázia-Pasífiku, aleinde atividade marketing nian oin-oin, hanesan feira no espozisaun sira. Sei iha mós investimentu boot iha promosaun no dezenvolvimentu setór agríkola hanesan motor prinsipál ba transformasaun estruturál ekonomia nian. Governu sei investe mós iha dezenvolvimentu setór privadu no kapasitasaun iha área ekonómika, dezeñu no implementasaun estratéjia formasaun profisionál no reforsu kompromisu kona-ba formasaun profisionál ba maundobra kualifikada ida ho asesu ba serbisu no dezenvolvimentu ekonómiku.

Iha kuadru institusionál, iha tinan 2021, planeia ona despeza ida ho valór dólar USD millaun 470, baluk haat (um quarto) husi orsamentu, iha ne’ebé inklui Reforma Institusionál Boot haat – reforma administrasaun públika; reforma fiskál no jestaun finanseira públika; reforma judisiária; no prosesu desentralizasaun – ne’ebé Governu dezeña no implementa hela ho objetivu atu hadi’a jestaun no funsionamentu setór públiku nian, no asegura katak Estadu funsiona iha kuadru legalidade no seguransa jurídika ida ne’ebé efetivu no ho maneira efisiente no efikás liu. Sei investe mós dólar USD millaun 3,8 iha Planu Nasionál ba Ordenamentu Territóriu.

Primeiru-Ministru, iha enserramentu diskusaun nian iha jeneralidade, agradese ba kontribuisaun husi deputadu sira iha Parlamentu Nasionál durante debate iha loron tolu nia laran no temi liu kona-ba importánsia husi OJE 2021 atu tulun país hodi sai husi resesaun ekonómika no hodi promove kreximentu ekonómiku.

Diskursu iha Aprezentasaun Orsamentu Jerál Estadu 2021

 

   Ba leten